Vijesti
Studija otkrila koje se nuspojave cjepiva protiv covida javljaju kod djece

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je rezultate studije u kojoj su se analizirale nuspojave cjepiva protiv covida-19 kod djece.
U ispitivanjima prije autorizacije cjepiva Pfizer, cijepljenja djeca u dobi od pet do 11 godina prijavila su blage do umjereno teške lokalne i sistemske reakcije. Nisu zabilježeni ozbiljni događaji povezani s cijepljenjem, navodi CDC, a prenosi N1.
Nakon autorizacije cjepiva, primijenjeno je osam milijuna doza, a ozbiljne nuspojave rijetko su prijavljivane, piše u izvješću.
Rezultati studije sugeriraju da se kod djece nakon cijepljenja Pfizerom mogu očekivati uglavnom lokalne i sistemske reakcije i to češće nakon druge doze.
Najčešće nuspojave nakon cijepljenja uključivale su bol na mjestu injekcije, umor ili glavobolju. Vrućica se češće javljala nakon druge doze cjepiva.
Najčešće prijavljena stanja i dijagnostički nalazi među ozbiljnim nuspojavam bili su groznica, povraćanje i povećan troponin. Prijavljeno je i 15 slučajeva miokarditisa, od kojih je 11 potvrđeno. Njih sedam se oporavilo, a četvero je bilo u procesu oporavka tijekom prijave.
Miokarditis je rijetka i ozbiljna nuspojava, a čini si da se češće javlja kod muškaraca u dobio od 12 do 29 godina. Miokarditis se kod djece u dobio od pet do 11 godina pojavljuje rijetko, piše CDC.
CDC ističe da je cijepljenje i dalje najučinkovitiji način sprječavanja infekcije covida-19. Pfizerovo cjepivo preporučuje se za djecu od pet do 12 godina, a roditelje i skrbnike treba obavijestiti da se nakon cijepljenja mogu javiti lokalne i sistemske reakcije.
CDC i FDA nastavit će pratiti sigurnost cjepiva i pravovremeno će ažurirati smjernice i preporuke vezane uz cijepljenje protiv covida-19.

Vijesti
Hrvat iz Njemačke otkrio svoje platne liste. Stanovnici Hrvatske: “To mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati”

Damir Lenart, Hrvat koji je prije desetak godina napustio Kutinu i preselio u Njemačku u potrazi za boljim životom, otvoreno je pokazao koliko se ondje zapravo može zaraditi. Nakon što se najprije zaposlio kao vozač kamiona, ubrzo je postao koordinator prijevoza u jednoj njemačkoj transportnoj tvrtki. Na svoj 50. rođendan odlučio je dati otkaz, ali s ponosom ističe da je tijekom godina svojim radom pomogao zaposliti čak 80 ljudi.
„U firmi sam napravio puno toga dobrog. Bilo je tu puno mojih ideja i inovacija koje su se koristile. S direktorom sam dogovorio zapošljavanje tih 80 ljudi, osobno sam ih izabrao i procijenio da ispunjavaju sve kriterije. To je moj tim, imam empatiju prema njima, pomagao sam i dalje ću pomagati. Moje srce ostaje s njima. Najradije bih radio jedan dan tamo, a jedan dan u novoj firmi“, izjavio je Lenart.
Nakon što je naišao na sumnje brojnih gledatelja koji mu nisu vjerovali da se u Njemačkoj može dobro živjeti, Lenart je na svom YouTube kanalu odlučio otvoreno pokazati platne liste. Njegova najniža neto plaća ove godine iznosila je 2845 eura (za svibanj, bez prekovremenih sati), dok je najviša plaća stigla u lipnju – 3841 euro nakon dobivene povišice. Prosječna mjesečna plaća, bez regresa, iznosila mu je 3255 eura, pise Dalmacija danas.
„Plaće u tvrtki obračunavaju se tako da prvo svi radnici dobiju 1000 eura avansa, a krajem mjeseca stiže ostatak, izračunat prema odrađenim dnevnim i noćnim satima, pri čemu se koristi i neoporeziva noćna olakšica“, objasnio je Lenart.
Osvrnuo se i na raspodjelu životnih troškova, otkrivajući kako je moguće živjeti ugodno čak i uz relativno niske mjesečne izdatke.
„Mjesečni troškovi naše peteročlane obitelji za kuću iznose ukupno oko 1750 eura, ali kad se to podijeli na pet osoba, moj dio ispada oko 350 eura. Hrana nas košta oko 1000 eura mjesečno, što znači oko 250 eura po osobi. Netko će reći da je puno, ali teško je realno jesti za manje“, priznao je Lenart te zaključio:
„S onim što zaradimo ovdje daleko smo iznad onoga o čemu bismo mogli sanjati u Hrvatskoj.“
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj

Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Vijesti
Napad nožem ispred škole u Beču: Ranjeni učenik stabilno

Još jedan incident s nožem dogodio se ispred srednje škole u bečkoj četvrti Favoriten. Osumnjičeni napadač, 16-godišnji državljanin Sirije, pobjegao je s mjesta događaja, dok je ranjeni učenik odmah prebačen u školsku zgradu, gdje je nešto iza 13 sati aktiviran hitni medicinski lanac pomoći.
Učenik hospitaliziran, izvan životne opasnosti
Nakon pružene prve pomoći, ozlijeđeni tinejdžer prevezen je u bolnicu. Napadač i žrtva pohađaju istu školu u blizini Reumannplatza i Amalienbada, no nalaze se u različitim razredima. Prema dostupnim informacijama, zdravstveno stanje ranjenog učenika je stabilno i nije u životnoj opasnosti.
Brza policijska akcija i uhićenje
Policija je odmah pokrenula potragu za osumnjičenim i ubrzo ga pronašla na njegovoj kućnoj adresi, gdje je uhićen. Istraga o okolnostima i motivima napada još uvijek je u tijeku.
You must be logged in to post a comment Login