Austrija
Stručnjaci poručuju: Inflacija više pogađa ljude s niskim prihodima
Ljudi s niskim primanjima mnogo su više pogođeni visokom inflacijom jer troškovi života čine nesrazmjerno veći udio kod njih. Tako su u ponedjeljak izračunali stručnjaci Bank Austria. Stoga bi trebalo usmjeriti fiskalnu nadoknadu za ublažavanje situacije.
Udio izdataka kućanstava za nužne životne troškove (energija u kućanstvu, stanarina, namirnice) je oko 32 posto kod osoba s nižim primanjima, dvostruko veći nego kod osoba s višim primanjima (oko 16 posto). Udio za hranu se gotovo ne razlikuje od 14,2 prema 10,7 posto – za energente za kućanstvo je 5,5 prema 3,3 posto, ali za plaćene stambene fondove 12,5 prema 2,2 posto, svaki prema podacima iz 2020. godine.
U prosjeku, osnovni životni troškovi čine gotovo 22 posto troškova kućanstva. Prema podacima Bank Austria, ove kategorije trenutno imaju utjecaj na ukupnu inflaciju koja je nešto iznad prosjeka od 24,5 posto. Dok su za gornju petinu kućanstava potrebni životni troškovi odgovorni samo za oko 20 posto pojedinačne ukupne inflacije, taj udio je gotovo 30 posto u najnižem dohodovnom razredu.
“Veće opterećenje kućanstava s niskim prihodima nije samo zbog relativno veće koncentracije izdataka na nužne životne troškove, već i zbog apsolutno nižeg prihoda kućanstava”, kaže ekonomist Walter Pudschedl. Skupine s najnižim dohotkom gotovo da i nemaju štednju, tako da se nagli porast troškova života ne može nadoknaditi rezervama, već izravno ograničava potrošnju.
Naravno, stručnjaci Bank Austria ne uključuju troškove goriva u „nužne troškove života“. Jer u većini slučajeva postoje alternative dostupne putem javnog prijevoza, dok ne postoji alternativa potrošnji hrane i energije za stanovanje ili troškovima najma.
Osim toga, udio potrošnje na privatni prijevoz u ukupnoj potrošnji kućanstava raste nerazmjerno s porastom prihoda. U najniže prihodovnoj petini taj udio iznosi samo pet posto, dok je u najvišoj petini udio više od upola veći i iznosi oko osam posto.
Oštar rast cijena goriva znatno je veći teret za kućanstva s visokim prihodima, koja često posjeduju nekoliko automobila s većim performansama i potrošnjom goriva, nego za kućanstva s niskim primanjima koja često uopće nemaju automobil. Opterećenje cijenama goriva pogađa prije svega kućanstva s visokom stopom štednje, koja bi povećanje troškova mogla nadomjestiti rezervama bez ograničavanja potrošnje, piše ORF.
Austrija
Poznato zašto je jučer kružio helikopter iznad bečkog kotara Favoritena
Velika policijska akcija uslijedila je nakon pljačke u bečkom okrugu Favoriten. Policija je čak angažirala helikopter kako bi pronašla bjegunca, no potraga nije dala rezultata.
U petak poslijepodne, oko 14:15 sati, nepoznati muškarac odjeven u crno, s plavom zaštitnom maskom na licu i naoružan nožem, ušao je u trafiku u Favoritenu te zaprijetio vlasniku u njegovom uredu.
Potom je pretražio nekoliko ladica i ukrao novac iz blagajne. Nakon toga je pobjegao s plijenom, čiji iznos zasad nije poznat. Pljačkaš je sa sobom imao crni ruksak marke Under Armour sa srebrnim logom.
Helikopter uključen u potragu
Policijski službenici iz gradskog policijskog zapovjedništva Favoriten odmah su pokrenuli potragu, uz podršku policijskog helikoptera, no bjegunac im je uspio umaknuti.
Daljnju istragu preuzeo je bečki Ured kriminalističke policije. Sve korisne informacije, uključujući i anonimne dojave, građani mogu prijaviti u bilo kojoj policijskoj postaji.
Austrija
Najveća pogreška u pandemiji koronavirusa – Anschober otvoreno progovorio
Prije pet godina pandemija koronavirusa uzdrmala je Austriju. Sada bivši ministar zdravstva Rudolf Anschober otvoreno govori o tom razdoblju i pokazuje neočekivanu iskrenost.
Gotovo točno prije pet godina Austrija se našla u prvom lockdownu. Tadašnja vlada donijela je odluku o potpunom zatvaranju 16. ožujka 2020. Rudolf Anschober bio je imenovan ministrom zdravstva iz redova Zelenih tek dva mjeseca ranije.
Danas, pet godina kasnije, osvrće se na tadašnje događaje i njihove posljedice, koje se osjećaju i danas, te pritom ne izbjegava samokritiku.
Najveća pogreška
“Najgora mjera bila je, po mom mišljenju, nedostatak pripreme. To je zaista bio najveći problem koji smo imali”, priznao je bivši ministar zdravstva Anschober u intervjuu za Ö3.
“Trebali su nam tjedni da uspostavimo strukturu kojom bismo mogli upravljati pandemijom i provoditi mjere. Nismo imali krizni stožer, nismo imali pandemijski plan, a zakon o pandemijama bio je iz 1913. godine. Nedostajali su nam kadrovski resursi, nije bilo dovoljno zaposlenika”, rekao je Anschober.
Kritika prema planiranom istražnom odboru
Najavu FPÖ-a o pokretanju parlamentarne istrage o upravljanju pandemijom vidi kritično. “Stranačka politika tijekom pandemije je najgora moguća opcija, a politička analiza događaja samo će dodatno produbiti podjele u društvu.” Ipak, ako Nacionalno vijeće odluči osnovati istražni odbor, Anschober ističe da će se odazvati i svjedočiti “najbolje što zna i može”.
Po njegovom mišljenju, puno bi korisnije bilo da se takva analiza povjeri Europskoj zdravstvenoj agenciji kako bi se provela na razini cijelog kontinenta. “Potrebno nam je više europske suradnje kada je riječ o pandemijama – to nije samo nacionalno pitanje.”
Austrija
Dvojici S. Makedonaca u Austriji oduzeti automobili
Dvije osobe koje su vozile ekstremnim brzinama, a kojima su oduzeti i automobili, dva vozača pod utjecajem alkohola i niz drugih prekršaja – to je bilanca noći intenzivnih policijskih kontrola u Linzu. Najteži prekršaj počinio je 21-godišnjak koji je kroz zonu s ograničenjem od 70 km/h projurio brzinom od 191 km/h.
Opasne brzine na Salzburgerstraße
Mjesto prekršaja bila je Salzburgerstraße u Linzu, poznata po čestim slučajevima prebrze vožnje. Policijski službenici su prvo uhvatili 20-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije iz okruga Linz-Land, koji je vozio brzinom od 154 km/h unatoč ograničenju od 70 km/h. Policija ga je uspjela zaustaviti nakon kraće potjere.
191 km/h u zoni od 70 km/h
Nedugo zatim, policijski radar registrirao je još jednog ekstremnog vozača – 21-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije, također iz okruga Linz-Land, koji je u istom području vozio čak 191 km/h. Pri takvoj brzini, sam kočioni put iznosi više od 360 metara, dok je ukupni zaustavni put nevjerojatnih 421 metar. I njega je policijska patrola uspjela zaustaviti.
Obojici vozača odmah su oduzete vozačke dozvole, a zbog ekstremnog prekoračenja brzine privremeno su im zaplijenjena i vozila.
Ukupno pet oduzetih vozačkih dozvola
Osim spomenutih slučajeva, vozačku dozvolu morali su predati još jedan vozač, koji je u istoj zoni vozio 125 km/h, te dva vozača pod utjecajem alkohola. Tijekom policijskih kontrola izdano je ukupno 40 prijava i 13 mandatnih kazni.
You must be logged in to post a comment Login