Ekonomija
STRANA ULAGANJA U HRVATSKU: Austrija drugi najveći ulagač u Hrvatsku
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini iznosio je 1,24 milijarde eura. To je za 196 milijuna eura ili 19 posto više nego 2018. godine, što je najviša godišnja razina izravnih stranih ulaganja od 2014. godine. Najviše izravnih ulaganja – 286 milijuna eura, u prošloj godini došlo je iz Luksemburga. Slijede ulaganja iz Austrije u visini 257 milijuna eura, Slovenije u iznosu od 140,8 milijuna eura i Njemačke – 135 milijuna eura.
Prema revidiranim podacima, u razdoblju od 1993. godine, otkako je dostupna statistika izravnih stranih ulaganja, do kraja 2019., Hrvatska je ostvarila 31,8 milijardi eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. Tijekom toga razdoblja, najveće vrijednosti izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku stigle su iz bankarskog sektora (više od 22 posto) te od ulaganja u trgovinu na veliko, zatim od trgovine motornim vozilima i motociklima (9,3 posto), a te poslovanjem nekretninama (6,9 posto).
Veliki problem s kojim se Hrvatska i dalje suočava i što uvelike otežava ulaganje u Hrvatsku je i nepovoljna poslovna klima, o čemu govore i izvješća o konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma.
R.P
Foto: pixabay.com

Ekonomija
Audi navodno manipulirao dizelskim motorima – Bečanka dobila odštetu od 19.400 eura

Prije deset godina otkriven je skandal vezan uz dizelske motore, koji i dalje ima posljedice. Volkswagen je u motorima svojih dizelskih vozila instalirao ilegalni uređaj za gašenje emisije plinova – u normalnim uvjetima veliki dio sustava za čišćenje ispušnih plinova bio je isključen. Globalno je oko 11 milijuna vozila pogođeno, uključujući i Audi A4 Quattro Turbodiesel žene iz Beča, Rose K. (ime promijenjeno).
Kada je saznala za skandal, Rosa K. bila je ljutita: “Pogodio me hladan izračun ovog koncerna, koji je manipulirao dizelskim automobilima isključivo zbog profita”, izjavila je danas 66-godišnja žena.
Pomoć potrošačkog saveza za tužbu
Zbog svog Audija iz 2009. godine, Rosa K. odlučila je tužiti Volkswagen za odštetu. Put do toga nije bio jednostavan i uključivao je Njemačku. Kada joj je osiguranje za pravnu zaštitu odbilo pokriti troškove nakon promjene, Rosa K. se isprva bojala poduzeti korake na vlastiti rizik.
Međutim, putem dobre prijateljice saznala je za kolektivnu akciju potrošačkog saveza (VSV), koja je nudila financijsku pomoć u slučaju uspjeha, uz proviziju. “To me motiviralo da pokušam”, objašnjava Rosa K.
Pobjeda na sudu
U lipnju 2022. godine podnesena je tužba na Okružni sud u Braunschweigu, a u listopadu 2023. presuda je bila u njezinu korist. Međutim, Volkswagen je uložio žalbu i ponudio joj u srpnju 2024. nagodbu – vratiti auto i dobiti 2.900 eura. Rosa K. odbija ponudu: “Rekla sam si, sada ću to iskoristiti. Želim ih kazniti zbog njihove obmane.”
U konačnici, odšteta od 19.400 eura
U rujnu 2024. godine Volkswagen je povukao žalbu, a prvostupanjska presuda postala je pravomoćna. Nakon što su oduzeti troškovi za financijsku pomoć i naknada za korištenje automobila, Rosa K. je dobila ukupno 19.400 eura. “Osjećam zadovoljstvo jer su morali platiti”, izjavila je.
Da je svoj Audi prodala na tržištu rabljenih vozila, možda bi za njega dobila samo oko 10.000 eura. Sada razmišlja o kupnji električnog automobila, ali Audi ili bilo koji drugi automobil iz VW grupacije više joj nisu opcija.
Prijava za kolektivnu tužbu do travnja
Svi vozači dizelskih vozila koji su pogođeni skandalom mogu se još do travnja 2025. prijaviti za kolektivnu akciju VSV-a. Prema objašnjenju VSV-a, odštete mogu iznositi od 5 do 15 posto kupovne cijene, što može biti nekoliko tisuća eura. Nakon travnja neće biti moguće prijaviti se, osim ako osoba nije spremna snositi visoke troškove sudskih postupaka.
Također, moguće je ostvariti odštetu i za već prodana vozila, uz dokazivanje dokumentacije o prodaji i tadašnjem broju prijeđenih kilometara.
Ekonomija
Direktor IHS-a Bonin traži doprinos privatnih kućanstava za sanaciju austrijskog proračuna

Holger Bonin, direktor Instituta za ekonomska istraživanja (IHS), predložio je da se privatna kućanstva uključe u sanaciju austrijskih državnih financija. Prema njegovim riječima, ljudi sada imaju više novca, dok je ekonomska aktivnost opala. Bonin smatra da bi, uz države i općine, i kućanstva trebala doprinijeti smanjenju proračunskog deficita.
Bonin također ističe da su troškovi za javni sektor porasli, dok su i poduzeća zbog visokih plaća imala manji prostor za ulaganja.
Iako IHS predviđa umjereni rast gospodarstva od oko 1% godišnje od 2026., Bonin napominje da srednjoročne prognoze nisu povoljne i da se treba ozbiljno zabrinuti zbog budućih izazova.
U vezi s proračunskim deficitima, Bonin očekuje da bi deficiti u općinama mogli biti veći nego što se očekivalo.
On također ističe važnost provedbe održivih mjera za smanjenje deficita, uključujući ukidanje subvencija koje štete okolišu, te poziva na financijsku autonomiju u određenim područjima.
Ekonomija
Zalando uvodi novo pravilo: Blokiranje računa zbog previše povrata

Njemački internetski trgovac Zalando počeo je blokirati korisničke račune onih koji prečesto vraćaju proizvode. Nova pravila, koja su na snazi od ožujka, već su primijenjena i na austrijske korisnike, što je izazvalo nezadovoljstvo među potrošačima.
Stručnjaci ističu da je blokiranje računa, kao odluka trgovca, zakonski prihvatljivo, ali se smatra nezakonitim ako trgovci pokušavaju zaobići pravo na povrat proizvoda. Potrošači imaju pravo isprobati i pregledati proizvode prije nego što donesu konačnu odluku.
Korisnici koji su suočeni s blokiranim računima zbog čestih povrata trebaju kontaktirati Zalando i objasniti razloge za takve povrate.
You must be logged in to post a comment Login