Austrija
Što je sve dozvoljeno za blagdane, a što ne?
KROATIV na jednom mjestu donosi koja pravila vrijede u Austriji do 26. prosinca:
Austrijska vlada donijela je odluku o mjerama suzbijanja širenja koronavirusa za predstojeće blagdane, odnosno do 26. prosinca. Za Silvestrovo i Novu godinu službenog pravilnika nema, budući da su mjere trenutno na snazi do 26. prosinca, a nove mjere će se donijeti do 22. prosinca.
Za cijeli period osim 24. i 25. prosinca na snazi je noćno ograničeno kretanje od 20 do 6 sati. Iznimke zbog kojih je dozvoljeno kretati se na otvorenom su posao, osnovne životne potrepštine, pomoć drugim ljudima i njega te kretanje na svježem zraku. Preko dana su dozvoljena okupljanja s osobama još jednog kućanstva te veličine najviše šest odraslih osoba i šestero djece.
Za 24. i 25. prosinca vrijedi iznimka, prema kojoj je dozvoljeno okupljanje najviše deset osoba iz različitih kućanstava. To znači da možete posjetiti svoga sina, svoju kćerku, obitelj, unuke ili članove obitelji van svoje savezne pokrajine. Ostalim danima je dozvoljeno okupljanje do 12 osoba (6+6), ali iz samo dva kućanstva, dok je za Badnjak i prvi dan Božića to dozvoljeno do deset osoba iz neograničenog broja kućanstava. Na privatnim okupljanjima nije obavezno nošenje zaštitne maske.
U zatvorenim javnim prostorijama je obavezno nošenje zaštitne maske (iznimka: djeca do šeste godine života) te razmak od drugih ljudi. Novi pravilnik obavezuje i zaštitu na radnom mjestu, gdje su obavezne maske ukoliko ne postoje druge opcije zaštite poput pleksiglasa.
Trgovine će biti otvorene, a obavezno je nošenje zaštitne maske te dozvoljen je jedan kupac na deset kvadratnih metara. Otvorene su i dozvoljene sve uslužne djelatnosti poput frizerskih i kozmetičkih salona, gdje je također obavezna zaštitna maska. Iste mjere vrijede za muzeje i biblioteke, a od 24. prosinca otvaraju i zoološki i botanički vrtovi.
Događaji i veća okupljanja nisu dozvoljena, a iznimke su, između ostalog, demonstracije, religiozni događaji, profesionalni sport te stranački i politički događaji. Hoteli su otvoreni samo za poslovne putnike.
Amaterski sport u zatvorenom prostoru ostaje zabranjen kao i oni sportovi gdje ne dolazi do fizičkog kontakta, što znači da fitness centri i dvoranski bazeni ostaju zatvoreni. Sportovi na otvorenom, gdje nema fizičkog kontakta, su dozvoljeni: klizanje, biatlon, golf i atletika. Od 24. prosinca otvaraju skijališta, a vrijedi dozvola popunjenosti kapaciteta do 50 posto te obavezna zaštitna maska u čekaonicama i ulazima.
U javnom prijevozu, stanicama podzemne željeznice, autobusnim stanicama i zračnim lukama je obavezno nošenje zaštitnih maski, a vožnje taksijem i s drugim ljudima je dozvoljeno samo uz najviše dvije osobe u jednom redu (uključujući vozača). Iznimka vrijedi za djecu do šeste godine te prijevoz osoba s posebnim potrebama.
U staračkim domovima te domovima za njegu je dozvoljena jedna posjeta po pacijentu i to jednom tjedno. Maloljetni korisnici ovih ustanova mogu biti posjećeni od strane oba roditelja. Zaposlenici ovih ustanova se moraju tjedno testirati, a od 18. prosinca zaposlenicima i posjetiteljima je obavezno nošenje FFP2 maski. Novi stanovnici, koji će se od 18. prosinca primiti u jednu od ovih ustanova, moraju predočiti negativan test, a isto vrijedi i za posjetitelje.
Vjenčanja su u matičnom uredu dozvoljena samo u iznimnim slučajevima, dok su proslave vjenčanja zabranjene. Najviše 50 osoba može prisustvovati na sprovodima, a obavezna je distanca i zaštitna maska. U ustanovama vjerskim zajednicama je obavezno nositi zaštitne maske.
Od 19. prosinca je obavezna desetodnevna karantena za sve osobe koje ulaze u Austriju, dok je nakon petog dana karantene moguće uz negativan PCR test ili test na antitijela napustiti istu. Odluka vrijedi za osobe koje dolaze iz rizičnih zemalja. Iznimke vrijede i za prekogranične putnike, osobe koje barem jednom mjesečno dolaze u Austriju iz obiteljskih razloga ili zbog životnog partnera te osobe koje putuju iz neodgodivih razloga poput teških bolesti, smrtnih slučajeva, rođenja i sl. Posjeta za blagdane ne vrijedi kao iznimka.
Osobe, koje iz poslovnih razloga putuju, poput cjelodnevnih njegovatelja, te humanitarne snage i diplomati moraju na ulazu u zemlju prikazati negativan PCR test ili test na antitijela ne stariji od 72 sati, nakon čega ne moraju ići u karantenu.
- Niko Kovač postat će novi trener Borussije Dortmund
- U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske
- Ženu iz BiH u Austriji udario automobil, teže je ozlijeđena
- Vozaču iz BiH u Austriji oduzeta vozačka dozvola, vozio 182 km/h
- Austrija bi mogla povećati ograničenje na autocestama na 150 km/h
Antonio Šećerović [Izvor informacija: Ministarstvo zdravstva Rep. Austrije]
Foto: Beč – nick_photoarchive | Pixabay
Austrija
U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske
U Gornju Austriju dosad je stiglo oko 190 medicinskih sestara s Filipina, a volonteri bi im trebali olakšati početak.
Specijalisti drugih nacionalnosti postali su neizostavan dio zdravstvenog sustava. Nijemci su najveća skupina, no među zaposlenicima domaćih bolnica ima i drugih nacionalnosti. Novi projekt sada je namijenjen olakšavanju integracije Filipinaca.
Od proljeća 2023. Gornja Austrija ulaže intenzivne napore da dovede medicinsko osoblje s Filipina u naše bolničke ustanove. Od tada je gotovo 190 kvalificiranih radnika došlo u regiju iznad Ennsa. Ovdje ih je još uvijek zaposleno gotovo 180, podaci su Odjela za integracije. Za usporedbu: Državni ured za reviziju je prije dvije godine izračunao da će Gornjoj Austriji do 2030. trebati oko 9550 dodatnih medicinskih sestara.
Kako bi se olakšala integracija hitno potrebnog osoblja iz inozemstva, država je naručila projekt: volonteri trebaju podržati novopridošlo medicinsko osoblje. “Bilo da se radi o kontaktima s vlastima, pridruživanju grupi ili jednostavno za pitanja”, kaže Andrea Mayrwöger, zamjenica glavnog direktora udruge “füruns”, koja vodi program.
Već su se javila 22 volontera koji bi htjeli pomoći Filipincima kao “prijatelji”. Cilj je do kraja godine pronaći 100 integracijskih asistenata za isto toliko medicinskog osoblja. “Da biste mogli zamisliti da ovdje imate budućnost, također morate biti povezani s društvom”, kaže Mayrwöger.
Dok specijalisti s Filipina uglavnom rade u domovima, neizostavan dio bolnica postalo je i strano osoblje. U šest klinika OÖ Gesundheitsholdinga, najvećeg bolničkog operatera u državi, 475 od 7449 medicinskog osoblja nema austrijsko državljanstvo – to je oko šest posto.
Najviše ih dolazi iz Njemačke (140), zatim iz BiH (42), Hrvatske i Rumunjske (po 33) te Češke (31). Među liječnicima gotovo svaki peti (17 posto) dolazi iz inozemstva. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji. Na klinici Wels-Grieskirchen, primjerice, radi 611 liječnika – od kojih 13 posto ima strano državljanstvo.
Austrija
Austrija bi mogla povećati ograničenje na autocestama na 150 km/h
Prema izvješćima, ÖVP i FPÖ trenutačno pregovaraju o uvođenju ograničenja brzine od 150 km/h na autocestama. To bi imalo mnoge negativne posljedice, upozorila je organizacija za mobilnost VCÖ (Austrijski prometni klub).
U usporedbi sa 130 km/h, emisija CO2 povećava se u prosjeku za 19 posto. Emisije fine prašine i dušikovih oksida također bi se povećale. Tome se dodaje povećana potrošnja goriva, prometna buka i povećan rizik od nesreća, upozorio je VCÖ u priopćenju za javnost u srijedu.
Auto koji troši 6,5 litara na 100 kilometara pri 130 km/h prosječno sagorijeva 7,7 litara pri 150 km/h. Ako češće ubrzavate nakon kočenja, potrošnja goriva se još više povećava. Veće razlike u brzini i češći manevri kočenja pogoršavaju protočnost prometa i povećavaju rizik od zastoja.
Prema VCÖ-u, zaustavni put, koji se sastoji od vremena reakcije i puta kočenja, značajno se povećava. Dok se automobil koji se kreće brzinom od 130 km/h na suhoj cesti i s vremenom reakcije na kočenje u nuždi od 0,8 sekundi zaustavlja nakon 73 metra, automobil koji vozi brzinom od 150 km/h pod istim uvjetima i dalje ima brzinu od 122 km /h nakon 73 metra.
“Cijena za uštedu vremena, koja će u praksi biti znatno manja nego u teoriji, bila bi visoka: veća potrošnja goriva, veća prometna buka za stanovnike, više štetnih zagađivača, povećana emisija CO2 i, zbog znatno dužeg zaustavnog puta, povećan rizik od nesreća”, rekao je Michael Schwendinger iz VCÖ-a.
Trenutačno ograničenje brzine za automobile, karavane i kamione do 3,5 tone na austrijskim autocestama je 130 km/h. Niža ograničenja brzine vrijede noću na tzv. tranzitnim autocestama i s prikolicom. Organizacije za zaštitu okoliša stalno pozivaju na ograničenje brzine od 100 km/h.
Austrija
U Austriji se prodavali kebabi iz ilegalne mesnice, vlasti i dalje šute
U Favoritenu je otkrivena ilegalna mesnica. I dalje nema informacija o tome koji su restorani bili opskrbljivani iz te mesnice. Vlasti šute, a potrošači nemaju pojma.
Skandal oko bečkih kebaba izaziva veliku pometnju: nakon racije u ilegalnoj mesnici u bečkoj četvrti Favoriten, vlasti su identificirale nekoliko objekata koji su bili opskrbljeni robom. Istrage koje su u tijeku imaju za cilj razjasniti je li meso bilo jestivo ili ne. No, dok potrošači čekaju odgovore, vlasti šute – pokazalo je nekoliko upita “Heute”.
Uvjeti u ilegalnom proizvodnom pogonu bili su skandalozni: umjesto drva, piletina i govedina prerađivali su se u staroj stolariji – nerashlađeni, skladišteni na podu i odmrzani toplotnim pištoljem. Zaplijenjeno je i uništeno na stotine kilograma mesa.
Iako je već uzeto nekoliko uzoraka iz pogođenih objekata, ostaje nejasno gdje je točno meso završilo. “Iz razloga zaštite podataka, ne možemo vam dati nikakve informacije o pogođenim objektima”, rekao je glasnogovornik skupine za hitne mjere za “Heute”. No, uvjeravaju nas: “Zdravlje potrošača naš je glavni prioritet.”
Istrage su još u tijeku, a rezultati se očekuju uskoro. Međutim, AGES (Agencija za zdravlje i sigurnost hrane) naglašava: “Nemamo zakonske ovlasti objavljivati rezultate testova, nazive tvrtki ili upozorenja – to je odgovornost nadležnih za hranu.”
Dok se uzorci procjenjuju, neizvjesnost ostaje. Slučaj podsjeća na skandal oko kebaba u Koruškoj, u kojem se čovjek teško razbolio i kasnije umro nakon što je pojeo kontaminirano meso.
