Austrijsko skijanje ove zime postaje luksuz za bogate: neka skijališta prvi put prelaze psihološku granicu od 80 eura za dnevnu kartu! Najskuplje je u elitnim destinacijama poput Söldena i Arlberga, gdje cijene dnevnog skipassa dostižu i 81,50 eura.

Industrija poskupljenja opravdava povećane troškove energenata, radne snage i infrastrukture. No na društvenim mrežama vlada bijes – mnogi skijaši govore o čistoj “pljački”.

U nekim regijama uvode se fleksibilni modeli cijena (tzv. “dynamic pricing”), što znači da cijene variraju ovisno o datumu i potražnji. S druge strane, neki operateri poput Zillertal Arene ostaju pri fiksnim cijenama kako bi zaštitili obitelji tijekom praznika.

Usporedbe radi:

• Sölden: do 81,50 €
• Arlberg i Kitzbühel: do 79,50 €
• Axamer Lizum: od 63 €
• Hinterstoder (OÖ): od 44,50 €, do 54 € u sezoni
• Kreischberg (Štajerska): 68 €
• Planai/Schladming (Ski amadé): 78,50 €
• Obertauern i Pinzgau (Salzburg): do 79 €
• Kärnten – najjeftiniji: već od 8 € na mini-stazama, većina ispod 70 €

I cijene sezonskih karata rastu: popularno Freizeitticket Tirol sada košta čak 873 eura, dok je u ranoj pretprodaji moguće uštedjeti oko 100 €.

Skijanje u Austriji više nije “zimski sport za svakoga”. Tko želi na snijeg, morat će dobro otvoriti novčanik – ili tražiti manje, pristupačnije staze.

U jeku sveopćeg poskupljenja i inflacije koja u Austriji i dalje iznosi alarmantna 4%, lider FPÖ-a Herbert Kickl izašao je s prijedlogom koji bi trebao olakšati život građanima. Tvrdi da su dosadašnje rasprave bez rezultata te predlaže potpuno novi model – takozvani “Austrijski korb”.

Riječ je o fiksnoj košarici osnovnih prehrambenih proizvoda s kontroliranim cijenama, po uzoru na model iz Grčke. Kickl poziva supermarkete da se dobrovoljno uključe u ovu inicijativu, kako bi se osigurala cjenovno prihvatljiva opskrba osnovnim namirnicama.

Prema njegovim riječima, to bi bio “najbrži i najučinkovitiji način pomoći ljudima”, bez čekanja na tromu državnu regulaciju. Model bi istovremeno jačao povjerenje u domaću proizvodnju i poticao regionalnost.

No, prijedlog je izazvao podijeljene reakcije. Austrijski Bauernbund (poljoprivredni savez) upozorava da se u košarici moraju nalaziti isključivo domaći proizvodi te da se ni u kojem slučaju ne smije srozavati cijena ispod fer vrijednosti.

FPÖ na kritike odgovara žestoko – nazivajući ih “prozirnima i licemjernima”, a predsjednika Bauernbunda Georga Strassera optužuju za “političku zaslijepljenost” i nerazumijevanje ideje.

Kickl poziva trgovce na suradnju s FPÖ-ovim stručnjacima i ističe da se radi o “patriotskom savezu razuma” za dobrobit građana.

Od 1. siječnja 2026. godine u Austriji raste neoporezivi dio dohotka – i to s dosadašnjih 13.308 € na 13.539 € godišnje. Riječ je o novom koraku u sklopu ukidanja tzv. “hladne progresije”, odnosno automatskog prilagođavanja poreznih razreda inflaciji.

Inflacija određuje koliko poreznih olakšica ide radnicima

Inflacija u razdoblju od srpnja 2024. do lipnja 2025. iznosila je 2,63 %. Prema pravilima o ukidanju hladne progresije, dvije trećine tog iznosa (1,75 %) automatski se koristi za podizanje granica svih poreznih razreda, dok se preostala trećina (0,88 %) zadržava – zbog državnog proračunskog deficita.

Novi porezni razredi za 2026.

Napomena: Sve granice porasle su za 1,75 %, osim najvišeg razreda (iznad milijun €), koji ostaje nepromijenjen.

Koliko više ostaje radnicima?

Zahvaljujući novim granicama, većina zaposlenih može očekivati do 213 € više godišnje neto primanja. Iako je riječ o umjerenom povećanju, ono dolazi automatski i bez potrebe za dodatnim zahtjevima.

Što se zadržava?

Za razliku od prethodnih godina, država ove godine zadržava trećinu inflacije umjesto da je iskoristi za dodatne porezne olakšice – što je predstavljeno kao “štedna mjera” zbog proračunskog manjka.