Austrija
Službeni podaci potvrđuju: Austrija raste samo zahvaljujući imigraciji
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/05/20210519_165651-scaled-e1621948331949.jpg)
Broj stanovnika u Austriji raste – i to isključivo zbog migracija. Uskoro će u Austriji živjeti deset milijuna ljudi.
U četvrtak su izvješće „Migracije i integracija 2023.“ predstavili ministrica Susanne Raab i predsjednica Stručnog vijeća Katharina Pabel te glavni direktor Statistike Austrije Tobias Thomas. . “Austrija raste samo zahvaljujući imigraciji”, započeo je svoju izjavu za javnost Thomas. Više od devet milijuna ljudi trenutačno živi u Austriji – a granica od 10 milijuna vjerojatno će biti probijena već 2060-ih. Ovaj rast stanovništva je isključivo zbog imigracije. Jer, prema riječima stručnjaka, natalitet će se i sljedećih godina smanjivati.
Ako stanovništvo raste samo zbog useljavanja, to znači da udio ljudi s migrantskim podrijetlom – uključujući i osobe rođene u Austriji ako su im se roditelji doselili – raste. Posljednjih godina, udio ljudi s migrantskim podrijetlom povećao se s oko 22 posto na 26 posto. Najveća skupina migranata i dalje su njemački državljani s oko 225.000 ljudi. Na drugom mjestu su Rumunji s oko 127.000 ljudi. Nakon toga dolaze srpska i turska zajednica.
Thomas je objasnio da većina ljudi s migrantskom pozadinom osjeća da pripada Austriji. Velika većina, preko 74 posto ispitanih, navodi da se identificira s Austrijom. Statistički ured Austrije također je ispitao koliko dobro funkcionira suživot ljudi s migrantskim podrijetlom i onih koji ga nemaju. Otprilike 28 posto ljudi rođenih u Austriji navodi da zajednički život funkcionira dobro ili vrlo dobro – to je u suprotnosti s oko 34 posto koji zajednički život ocjenjuju lošim ili prilično lošim. Thomas je objasnio da je među ljudima s migrantskom pozadinom mnogo veći udio – više od 60 posto – ljudi koji zajednički život ocjenjuju dobrim ili prilično dobrim.
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2025/02/slika1-2.jpg)
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/134233426_3647932748576262_5818820973764064565_n.jpg)
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2024/04/2147667467.jpg)
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.