Austrija
Slijede velike promjene kod vozačkih dozvola u Austriji i EU
Zdravstveni pregledi za starije vozače i dalje nisu obvezni ni s novom reformom pravila o vozačkim dozvolama u EU. Međutim, EU sada prvi put propisuje probni period od dvije godine u svim državama članicama.
Za razliku od prijedloga Europske komisije, dogovor između Europskog parlamenta i država članica postignut u noći na utorak ne predviđa obvezne zdravstvene preglede. Vozačke dozvole će ubuduće vrijediti 15 godina umjesto dosadašnjih 10, a za vozače starije od 65 godina može se skratiti njihov rok valjanosti. Stroža pravila uvode se i za mlade vozače.
Države članice obvezne su provjeravati sposobnost vozača za upravljanje vozilom prilikom izdavanja i obnove vozačke dozvole. Pri produljenju dozvole zemlje mogu zahtijevati liječnički pregled, no on nije obvezan. Protiv takve obveze obje strane pregovora izjasnile su se još prije godinu dana, pa odluka i dalje ostaje na pojedinim državama EU.
Potreba za harmonizacijom i modernizacijom
„Bilo je krajnje vrijeme da se ova direktiva o vozačkim dozvolama ažurira. Stara je bila starija od 20 godina, a mnogo se toga nakupilo“, izjavila je u utorak na online konferenciji za medije izvjestiteljica Europskog parlamenta Jutta Paulus (Zeleni). Istaknula je da je postojala potreba za harmonizacijom i modernizacijom te da je reforma u tome uspjela: „Pojednostavili smo mnoge stvari.“
Primjerice, vozačke dozvole će se ubuduće moći izdavati i u digitalnom obliku, što je, kako kaže Paulus, „posebno praktično za mlađe generacije koje sve imaju na pametnom telefonu“. No, vozači će i dalje moći zatražiti fizičku vozačku dozvolu.
Pravilo prema kojem su liječnici morali prijavljivati zdravstvene probleme vozača nadležnim tijelima (prosljeđivanje medicinskih podataka) izbačeno je iz dogovora, no države članice mogu ga uvesti na nacionalnoj razini. Obvezna provjera vida uvodi se prilikom izdavanja vozačke dozvole, ali ostaje neobavezna pri njezinoj obnovi.
S reformom EU po prvi put uvodi obvezni probni period od dvije godine za nove vozače. Tijekom tog razdoblja predviđene su strože kazne za vožnju pod utjecajem alkohola ili droga – po prvi put će u svim zemljama EU-a vrijediti nulta tolerancija s granicom od 0,0 promila alkohola u krvi.
Kako bi se riješio problem manjka profesionalnih vozača, minimalna dob za stjecanje vozačke dozvole za kamion smanjuje se s 21 na 18 godina, a za autobus s 24 na 21 godinu, pod uvjetom da kandidat ima potvrdu o stručnoj osposobljenosti. Države EU-a smiju dopustiti 17-godišnjacima upravljanje kamionima ili kombijima unutar svojih granica, ali samo uz pratnju iskusnog vozača.
Europski parlament i Vijeće EU-a još moraju konačno potvrditi izmjene zakona, nakon čega će one stupiti na snagu određeno vrijeme nakon objave u Službenom listu EU.
Pretežno pozitivne reakcije iz Austrije
„Nakon dugih i teških pregovora uspjeli smo osigurati da nema nepotrebnih novih ograničenja i birokratskih prepreka za dobivanje i zadržavanje vozačke dozvole. Posebno smo spriječili uvođenje obveznih zdravstvenih pregleda za sve vozače, koji bi mogli dovesti do oduzimanja dozvole“, komentirala je Sophia Kircher, glasnogovornica Europske pučke stranke (ÖVP) za promet u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za promet.
I predsjednica Saveza umirovljenika Ingrid Korosec pozdravila je ovu odluku: „Borba se isplatila. Ovo je velika pobjeda protiv diskriminacije starijih osoba. Sposobnost za vožnju ovisi o zdravstvenom stanju pojedinca, a ne o njegovoj dobi.“
Pravne stručnjakinje Austrijskog autokluba (ÖAMTC) Ursula Zelenka nazvala je povećanje težinskog ograničenja za vozače s B kategorijom „prekretnicom“: „Za volonterske službe poput hitne pomoći ovo je veliko olakšanje jer će pod određenim uvjetima biti moguće voziti vozila do pet tona i teške prikolice bez posebne dozvole za kamione.“
Ipak, stručnjaci ÖAMTC-a uočili su i nedostatak: „Nažalost, nije uvedena jedinstvena vozačka kategorija za poljoprivredna vozila.“
Austrija
U mnogim vrtićima djeca imaju problema sa njemačkim jezikom
Nova studija otkriva dramatične jezične deficite u mnogim bečkim i austrijskim vrtićima. Sindikalist Paul Kimberger upozorava na ozbiljan problem u jezičnoj potpori djece.
Studija sa Sveučilišta pedagogije u Tirolu i Gornjoj Austriji pokazala je da vrtići u kojima djeca govore strani jezik kao materinji, a više od 50 posto djece dolazi iz takvih obitelji, imaju ozbiljne jezične i kognitivne probleme.
Paul Kimberger, predsjednik sindikata učitelja osnovnih škola, upozorava da je potrebno poduzeti restriktivne mjere u jezičnoj potpori. Naglašava da roditelji moraju preuzeti odgovornost i bolje sudjelovati u obrazovanju svoje djece.
Kimberger ističe da djeca koja nisu izložena redovitom čitanju imaju slabiji vokabular, dok djeca koja previše vremena provode pred ekranima kasnije imaju značajne poteškoće u učenju.
Također, pored jezičnih problema, neka djeca pokazuju i socijalne deficite, što je dodatni izazov u obrazovnom procesu.
Austrija
Sirijci nisu najbrojniji podnositelji zahtjeva za azil u Austriji
U veljači je u Austriji zabilježeno ukupno 1.397 zahtjeva za azil, a broj sirijskih zahtjeva i dalje opada. Iako su sirijski građani tradicionalno bili među najbrojnijima, u veljači je samo 315 sirijskih zahtjeva bilo podneseno, što je značajno smanjenje u odnosu na siječanj, kada je bilo 618 zahtjeva, te u odnosu na veljaču prošle godine, kada je bilo 1.308 zahtjeva.
Smanjenje broja sirijskih zahtjeva za azil posljedica je promjena u politici prema sirijskim izbjeglicama, kao i smanjenja broja prihvaćenih zahtjeva za azil. Ove godine, samo 39 sirijskih osoba dobilo je status izbjeglice. Usporedbe radi, 860 afganistanskih državljana dobilo je status azilanta.
Na prvom mjestu po broju zahtjeva za azil u veljači, kao i u siječnju, nalazi se Afganistan s 568 zahtjeva, od kojih je samo 120 novih. Ostali zahtjevi odnose se na obiteljske članove ili djecu rođenu u Austriji. Ovaj trend je povezan s odlukom Europskog suda da za afganistanske žene ne mora biti vođen individualni postupak, zbog čega žene često podnose zahtjev za azil kad im je odobren samo subsidiarni status.
U prvom dijelu 2025. godine podneseno je ukupno 3.315 zahtjeva za azil, što je smanjenje u odnosu na 4.489 zahtjeva u isto razdoblje prošle godine. Gotovo 52% podnositelja zahtjeva su maloljetnici.
Obiteljsku reunifikaciju trenutno karakterizira nizak broj zahtjeva, što je rezultat privremenog obustavljanja tog postupka od strane vlade. U veljači 2025. bilo je samo 60 zahtjeva za spajanje obitelji, dok je prošle godine bilo gotovo 1.000.
U Europi je do kraja veljače zabilježeno 131.056 zahtjeva za azil, što je smanjenje od 19% u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Austrija se nalazi na devetom mjestu u EU prema broju zahtjeva u odnosu na broj stanovnika.
Smanjuje se i broj osoba u osnovnoj skrbi. Trenutno je njih oko 66.000, što je 1.500 manje nego na početku godine, a 55% njih su Ukrajinci. Ako se Ukrajinci izostave, broj je sličan onom iz 2020./2021. godine, prije ruske agresije na Ukrajinu.
Austrija
U Austriji raste broj ovrha
Broj zakazanih aukcija za ovrhe u Austriji u 2024. godini značajno je porastao. Prema najnovijoj analizi portala za analizu nekretnina “smart facts”, ukupno je zakazano 1.092 termina za ovrhu – što je porast od 32,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najveći porast zabilježen je u Salzburgu i Burgenlandu, gdje je broj zakazanih termina više nego udvostručen. Također, broj termina na 100.000 stanovnika porastao je s 9,0 na 11,9, što pokazuje povećanje važnosti u odnosu na broj stanovnika.
Najveći broj ovrha odnosio se na stambene nekretnine s 630 termina. Komercijalne nekretnine (265) i zemljišta (197) imali su manji broj ovrha, iako su i u tim kategorijama zabilježeni porasti.
Usporedba prema vrijednosti nekretnina također je pokazala rast. Ukupna procijenjena vrijednost nekretnina povećala se za 27,1 posto na 437 milijuna eura. Stambene nekretnine porasle su za 16,1 posto, komercijalne za 32,3 posto, dok su zemljišta zabilježila najveći porast od 60,2 posto.
