Vijesti
Sirijac (22) zbog 150 € na Dunavskom kanalu muškarca napao nožem
Nezaposleni Sirijac optužen je za pokušaj ubojstva. Kako mu rođak nije plaćao stanarinu, sumnja se da ga je izbo nožem na Dunavskom otoku.
Prije nešto više od godinu dana Siraj A. (22) došao je u Austriju kao tražitelj azila. Od tada država financira Sirijčevo uzdržavanje (980 eura socijalne pomoći i 50 eura AMS-a mjesečno). To se vjerojatno neće promijeniti u sljedećih nekoliko godina – 22-godišnjak je sada osuđen na zatvorsku kaznu.
Samo 11 mjeseci nakon dolaska, 22-godišnjak je navodno izbo svog rođaka preklopnim nožem na bečkom Dunavskom otoku, a sve zbog 150 eura. Budući da mu je rodbina za podstanarstvo platila samo 150 eura umjesto 300 eura, Sirijac je 15. lipnja 2023. zatražio “razgovor” s dvoje bivših cimera.
Dan ranije optuženi im je prijetio na WhatsAppu: “Ako ste pravi muškarci, onda ćemo se naći na mjestu gdje nema kamera” i “Neću vas poslati u bolnicu, samo ću vam izvaditi utrobe i baciti ih psima.” Te noći u mraku dunavskog otoka u ponoć se sučelilo nekoliko muškaraca s obje strane.
“Nisam ovdje da te ošamarim, želim ti zadati smrtni udarac”, vikao je mladi Sirijac, prema uredu javnog tužitelja. Tada je žrtvu navodno ubo oštricom dugom 6 centimetara. Žrtva, naoružana samo granom, zadobila je ubod u prsa koja su se napunila krvlju i zrakom. Vještak je pojasnio da je teško ozlijeđena osoba mogla preminuti.
“Sve je bilo drugačije. Bio sam napadnut”, tvrdio je optuženi kojeg je branio odvjetnik Andreas Reichenbach i izjasnio se da nije kriv. Nož je pripadao njegovom protivniku, a on je imao jedan kod sebe, ali ga je bacio u vodu, tvrdio je Sirijac i izazvao pomutnju u velikoj porotničkoj sobi.
“Jedan kaže ovo, drugi ono. To je pat-pozicija”, rekao je odvjetnik. No, porota je odlučila okrivljenika osloboditi optužbi za pokušaj ubojstva, no za teške tjelesne ozljede osuđen je (nepravomoćno) na tri godine zatvora.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Vijesti
Šok zbog štednje: Bečani ogorčeni novim vladinim mjerama
Nova vladina štednja, koja je na snazi od 1. travnja, izazvala je bijes među Bečanima. Povećanje troškova za pušače, vozače i umirovljenike dodatno opterećuje građane, a mjere koje su uvedene za sanaciju državnog proračuna naišle su na snažnu kritiku.
Bečani se protive povećanju poreza i naknada, smatrajući da se nepravedno traži od građana da pokriju proračunske gubitke. “Ne fair! To je zapravo sramota”, kaže Karin, dok Rudolf dodaje da je sve ovo nepravedno jer “nismo znali za te mjere prije izbora, a sada odjednom saznajemo da je proračunski deficit dvostruko veći”.
Renate se ljuti na činjenicu da su umirovljenici, koji su cijeli život radili, sada najviše pogođeni rezovima. Za mnoge Bečane, mjere se smatraju nepravednim teretom koji najviše pogađa one koji si već i onako teško mogu priuštiti osnovne životne troškove.
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji
Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
