Svijet
Scholz: Njemačka bi ove godine mogla prestati uvoziti rusku naftu
Njemačka bi ove godine mogla prestati uvoziti rusku naftu, rekao je u petak kancelar Olaf Scholz, signalizirajući hitnost koja tjera najveće europsko gospodarstvo da se prestane oslanjati na energiju iz Rusije nakon njezine invazije na Ukrajinu.
Scholz je odgovarao na pitanje novinara osjeća li sram što zemlje Europske unije plaćaju Rusiji milijarde eura za fosilna goriva.
“Aktivno radimo na tome da postanemo neovisni od uvoza (ruske) nafte i mislim da ćemo to uspjeti učiniti ove godine”, rekao je Scholz na zajedničkoj konferenciji za medije s britanskim premijerom Borisom Johnsonom u Downing Streetu u Londonu.
Johnson je upozorio Rusiju da neće izbjeći kaznu za napad na željezničku postaju u Kramatorsku, javlja BBC, a prenosi HINA.
“Znam da Britanija i Njemačka dijele isti osjećaj užasa i gađenja zbog oslobođene brutalnosti, uključujući nesavjesno bombardiranje izbjeglica koje su jutros bježale iz svojih domova”, rekao je Johnson.
“Ratni je zločin neselektivno napadati civile, a ruski ratni zločini u Ukrajini neće proći nezapaženo ni nekažnjeno”.
Johnson je dodao da će Britanija poslati precizno oružje “sposobno zadržati se na nebu dok ne bude usmjereno na metu” i više kaciga, pancirki i uređaja za noćno promatranje.
Njemačka je pojačala napore da smanji svoju ovisnost o ruskim energentima nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ruska nafta sada čini 25 posto njemačkog uvoza, 10 posto manje nego prije invazije, a uvoz plina smanjen je s 55 na 40 posto. Ruski uvoz antracita pao je na 25 posto s 50 posto prije invazije.
Zaustavljanje uvoza ruskog plina teže je za Njemačku koja je u prvom tromjesečju primila 40 posto isporuka iz Rusije.
Njemačka želi smanjiti udio ruskog plina na 24 posto do ovog ljeta. No najveće europsko gospodarstvo moglo bi se tek na ljeto 2024. prestati oslanjati na ruski plin.
Ekonomski institut DIW naveo je u studiji objavljenoj u petak da bi Njemačka mogla osigurati dovoljno zaliha plina za iduću zimu bez uvoza iz Rusije kombinacijom alternativnih dobavljača i drastičnih mjera uštede energije.
U studiji se navodi da bi Norveška i Nizozemska mogle popuniti dio praznine koja je nastala zabranom uvoza ruskog plina i da bi se više zaliha moglo osigurati isporukom LNG-a terminalima u Belgiji, Nizozemskoj i Francuskoj.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
You must be logged in to post a comment Login