Austrija
Sastali se Plenković i Nehammer: Hrvatska i Austrija su pouzdani partneri
Hrvatski premijer Andrej Plenković primio je saveznog kancelara Republike Austrije Karla Nehammera u Banskim dvorima. Radi se o prvom službenom posjetu Nehammera Hrvatskoj u svojstvu kancelara.
“Odnosi s Austrijom su u zadnjih 30-ak godina među najrazgranatijima od brojnih država s kojima RH surađuje otkako je međunarodno priznata. Od 90-e godine Austrija je i drugi investitor u Hrvatsku. Ove godine je RH posjetilo milijun i pol austrijskih turista”, rekao je Plenković na početku presice.
“Mi smo danas raspravljali i o najvažnijoj temi uoči ovog posjeta, a to je završna 2 tjedna uoči odluke o hrvatskom članstvu u Schengenu. Ovo je bila prigoda da kancelaru još jednom pojasnimo što je sve RH učinila od 2016. do danas”, rekao je Plenković.
“Ovo je bila prilika da austrijskom kancelaru pokažem što je Hrvatska sve učinila do danas i koliko je kriterija ispunila. Mi smo u cijelom procesu jasno kazali da smo spremni dodatno pojasniti ako bilo koja članica ima bilo kakvo pitanje ili zabrinutost glede našeg ulaska u Schengen. To smo učinili i danas, ne u kontekstu nekih specifičnosti RH ili problema, nego u širem kontekstu s kojim je Austrija suočena, a to je problem da se u Austriji da se snažno povećao broj tražitelja azila. Dinamika ilegalnih migracija preko balkanske rute se povećala, imamo oko 130.000 zabilježenih migranata. I s te strane smo svjesni posebnih zabrinutosti s kojima se susreće Austrija”, rekao je premijer, a prenosi index.hr.
“Ono što je dobro i što smo zajednički utvrdili da ti ljudi koji su došli u Austriju ne dolaze preko RH, nego iz teritorija drugih zemalja. Zajedno smo zaključili da će RH cijeniti austrijsku potporu za ulazak u Schengen”, rekao je Plenković, pa dodao da je “itekako zadovoljan današnjim susretom i potporom kancelara da Hrvatska pristupi Schengenu i kad se to dogodi, da se osnaži politika čuvanja granica”.
“Ohrabrujuća je i najava EK koja je spremna napraviti poseban akcijski plan za istočnomediteransku i balkansku rutu, koja bi skinula pritisak s Austrije. Veselim se nastavku razgovora i siguran sam da je ovaj posjet dobro planiran u posjetu tajminga i sadržaja”, rekao je Plenković
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Potom se obratio Nehammer, koji se se osvrnuo na bliske gospodarske veze kazavši da je Hrvatska pouzdan partner te da se radi o dobrom tržištu. Pored toga, postoje i kulturne i povijesne veze, a u vremenima kao što su danas posebno treba istaknuti i sigurnosne veze i suradnju, prenosi index.hr.
“Želim vam čestitati na ulasku u eurozonu i važno je postaviti daljne korake bitne za budućnost. Austrija se danas nalazi pred jednim od najvećih izazova među svim članicama EU zato što imamo ogroman pritisak zbog ilegalnih migracija unatoč tome što smo zemlja koja nema vanjsku granicu EU. Od 2015. godine imamo mnoge ljude koje smo primili u našu zemlju i sada imamo i desetke tisuća Ukrajinaca koji traže utočište. Moram reći da sam zadivljen koliko je velika spremnost Austrijanaca za pomoć Ukrajini”, rekao je Nehammer, pa naglasio važnost rješavanja problema ilegalnih migracija.
“Mnogi od njih uopće nemaju pravo na azil, većina uopće nije registrirana. Austrija nema vanjske granice što znači da migranti prolaze kroz zemlje EU, a nisu u niti jednoj registrirani”, kazao je austrijski kancelar.
“Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumunjsku”
“Trenutačno raspravljamo o proširenju Schengena, a istovremeno vidimo da posebno Austrija ima s nedovoljnom zaštitom vanjskih granica. Istovremeno imamo smanjenje zaštita granica unutar EU, po našem mišljenju to ne može tako ići, trebat će poduzeti neke mjere”, poručio je.
“Kada govorimo o proširenju Schengena, a pritom kritiziramo plan koji Europska komisija treba predočiti s obzirom na ove probleme koje smo iznijeli, važno je reći da se to ne odnosi na Hrvatsku. Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumunjsku”, dodao je Nehammer.
Austrijski kancelar je poručio da je potrebno promijeniti sustav i ojačati vanjske granice kako bi slobodno kretanje unutar Schengena bilo moguće.
Austrija
Nevjerojatna greška u Austriji! 200 umjesto 2 igrača traži Jackpot
Dva kratka previda u pravilima igre izazvala su velike posljedice: umjesto dva, čak 200 igrača sada zahtijeva jackpot koji je prvotno bio namijenjen samo za njih dvoje.
Greška u formulaciji uvjeta igre mogla bi se pretvoriti u milijunski problem za Austrijske lutrije. Na početku je serija srećki 446 na prijelazu iz 2023. u 2024. godinu izgledala kao pun pogodak. Glavna nagrada bila je “1 godina Božića” – 5.000 eura mjesečno, što ukupno iznosi 60.000 eura.
Tada je prodano 1,2 milijuna srećki po cijeni od 3 eura po komadu. Sa stopom isplate od 57 posto, operater igre mogao je zaraditi 1,6 milijuna eura. No sada im prijeti gubitak u nekoliko puta većem iznosu. Na kocki je čak 12 milijuna eura, a sve zbog navodno dvije zaboravljene riječi.
Kako izvještava Profil, uvjeti igre na poleđini srećke bili su neprecizno formulirani: “Pronađite 3 x simbol novčanice ‘5000’, osvojite 5.000 eura mjesečno, 1 godinu!” Ono što je nedostajalo bio je dodatak, poput “po igri”, kako bi se jasno naznačilo da se simbol ‘5000’ mora pojaviti tri puta u jednoj (!) igri, a ne zbrojeno preko oba označena (polja) dijela igre.
“Ponekad se pobijedi, ponekad se izgubi”
Rezultat ove greške je “lijepa situacija” za mnoge igrače: umjesto samo dva dobitnika, sada oko 200 vlasnika srećki traži jackpot. Jedan je već uspješno tužio Lutriju i dobio svoju “1 godinu Božića” u Beču: Lutrije su mu isplatile 60.000 eura. “Od profesionalnog operatera igre očekuje se posebna preciznost i jasnoća pri formuliranju uvjeta igre”, citira se sutkinja.
Nekoliko drugih tužbi slijedi. Odvjetnik Oliver Peschel već zastupa 180 vlasnika srećki i želi za svakog izvući 60.000 eura: “U kockanju se ponekad pobijedi, a ponekad i izgubi. U ovom slučaju mnogi su pobijedili, iako to možda nije bilo potpuno namjerno.”
Milijardama na kocki
Naravno, Austrijske lutrije gledaju na situaciju sasvim drugačije. Neki ističu da bi prema pravnom tumačenju tužitelja čak 270.000 srećki moglo osvojiti glavnu nagradu. Ako bi morali isplatiti sve dobitke, to bi predstavljalo gubitak od 16 milijardi eura.
Prema Profilu, lutrije su nakon prvog presude promijenile svoju strategiju i sada govore o “pogrešci” zbog koje bi ugovor o igri trebao biti poništen. Njihova ponuda za pomirenje daleko je skromnija: cijena srećke će biti vraćena, a dobitak iznosi 3 eura umjesto 60.000. Međutim, nekoliko drugih tužbi još uvijek je na čekanju, a ishod nije siguran.
Sreća za organizatora: Većina srećki vjerojatno je, zbog proteka vremena, već neznajući bačena, čime je ovo potencijalno “rupa u zakonu” postala manje problematična za operatera.
Austrija
Nekada najpoznatija shopping ulica u Beču polako se pretvara u novi problem
Mariahilferstraße (poznata kao Mahü) u Beču više nije samo shopping ulica – ona postaje simbol društvenih problema koji se šire na više bečkih četvrti. Rastući problemi poput zapuštenosti, socijalnih nejednakosti i povećanja broja ljudi koji koriste javni prostor za spavanje izazivaju političke rasprave i prijedloge rješenja.
Jedna od mještanki Mariahilferstraße izvještava: „Prije pet godina osjećala sam se ovdje sigurno, a sada jedva želim ići sama navečer.“ Poslovni subjekti se žale na opadanje broja kupaca, dok sve više trgovina ostaje prazno. Posebno u Barnabitengasse, koja je prepoznatljiva po brojnim socijalnim institucijama, raste broj pritužbi zbog buke, smeća i narastajuće prisutnosti ljudi koji koriste ulice kao spavaonice, donosi Heute.
Politički prijedlozi
- ÖVP (Austrijska narodna stranka) tvrdi da su problemi u Mariahilferstraße posljedica lošeg upravljanja. Oni zahtijevaju strože mjere, poput zabrane alkohola, povećane policijske prisutnosti i socijalnog rada. Karl Mahrer, vodeći kandidat stranke, smatra da je gradska vlast prekasno reagirala na situaciju.
- FPÖ (Slobodarska stranka Austrije) također smatra da situacija u Mariahilferstraße nije održiva. Dominik Nepp, njihov lider, ističe da je broj praznih trgovina u porastu, a stanje ulica se pogoršava. Oni zahtijevaju zabranu prosjačenja i alkohola, te čak zatvaranje socijalnih centara u okolini koje smatraju odgovornima za pogoršanje stanja.
- Zeleni, s druge strane, ne smatraju da je situacija pitanje sigurnosti, već društveni izazov. Judith Pühringer, čelnica Zelenih, naglašava potrebu za socijalnim radom i dugoročnim rješenjima poput stambenih projekata, umjesto političkih odluka poput zabrana alkohola.
Dok političari raspravljaju, situacija na Mariahilferstraße postaje sve teža. Mještani i poslovni ljudi kažu da se osjećaju zapostavljeni i ignorirani. Jedan od mještana iz Barnabitengasse kaže: „Zovemo policiju, ali ništa se ne mijenja. Žalimo se gradu, ali nas ignoriraju. Što još možemo učiniti?“
Tako će budućnost Mariahilferstraße sigurno biti ključno pitanje u predstojećim izborima 2025. godine, ali dok političari ne donesu konkretne mjere, stanovnici će morati nositi teret svakodnevnih problema.
Austrija
Smanjenje novčane pomoći u Austriji – čak 30% azilanata ne želi raditi
Od srpnja tražitelji azila koji primaju osnovnu skrb obavezni su obavljati društveno koristan rad. Ali ne ispunjavaju svi ovaj zahtjev.
Stroža pravila za izbjeglice i tražitelje azila u federalnom sustavu osnovne socijalne skrbi. Od prošlog ljeta moraju sudjelovati u društvenim dobrotvornim aktivnostima, inače će im biti smanjen džeparac.
Prema popisu koji je objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova od srpnja su tražitelji azila odradili gotovo 250.000 radnih sati,
Međutim, ono što je jasno jest da ne ispunjavaju svi tražitelji azila ove zahtjeve. Ukupno 70 posto izbjeglica smještenih u sustavu osnovne skrbi savezne vlade obavljalo je usluge i izvršavalo zadatke poput brige o zelenim površinama. Ostali su odbili odgovarajuće poslove.
U apsolutnim brojkama: 3.115 tražitelja azila odradilo je četvrt milijuna radnih sati. 210 ljudi nije uspjelo izvršiti zadatak. Zbog toga im je smanjen džeparac.
Izuzetak od pravila su osobe mlađe od 16 godina te osobe od kojih se iz zdravstvenih razloga ne može očekivati obavljanje djelatnosti. Svi ostali moraju odraditi 10 sati mjesečno, inače će im se smanjiti džeparac od 40 eura mjesečno.
You must be logged in to post a comment Login