Austrija
Sastali se Plenković i Nehammer: Hrvatska i Austrija su pouzdani partneri
Hrvatski premijer Andrej Plenković primio je saveznog kancelara Republike Austrije Karla Nehammera u Banskim dvorima. Radi se o prvom službenom posjetu Nehammera Hrvatskoj u svojstvu kancelara.
“Odnosi s Austrijom su u zadnjih 30-ak godina među najrazgranatijima od brojnih država s kojima RH surađuje otkako je međunarodno priznata. Od 90-e godine Austrija je i drugi investitor u Hrvatsku. Ove godine je RH posjetilo milijun i pol austrijskih turista”, rekao je Plenković na početku presice.
“Mi smo danas raspravljali i o najvažnijoj temi uoči ovog posjeta, a to je završna 2 tjedna uoči odluke o hrvatskom članstvu u Schengenu. Ovo je bila prigoda da kancelaru još jednom pojasnimo što je sve RH učinila od 2016. do danas”, rekao je Plenković.
“Ovo je bila prilika da austrijskom kancelaru pokažem što je Hrvatska sve učinila do danas i koliko je kriterija ispunila. Mi smo u cijelom procesu jasno kazali da smo spremni dodatno pojasniti ako bilo koja članica ima bilo kakvo pitanje ili zabrinutost glede našeg ulaska u Schengen. To smo učinili i danas, ne u kontekstu nekih specifičnosti RH ili problema, nego u širem kontekstu s kojim je Austrija suočena, a to je problem da se u Austriji da se snažno povećao broj tražitelja azila. Dinamika ilegalnih migracija preko balkanske rute se povećala, imamo oko 130.000 zabilježenih migranata. I s te strane smo svjesni posebnih zabrinutosti s kojima se susreće Austrija”, rekao je premijer, a prenosi index.hr.
“Ono što je dobro i što smo zajednički utvrdili da ti ljudi koji su došli u Austriju ne dolaze preko RH, nego iz teritorija drugih zemalja. Zajedno smo zaključili da će RH cijeniti austrijsku potporu za ulazak u Schengen”, rekao je Plenković, pa dodao da je “itekako zadovoljan današnjim susretom i potporom kancelara da Hrvatska pristupi Schengenu i kad se to dogodi, da se osnaži politika čuvanja granica”.
“Ohrabrujuća je i najava EK koja je spremna napraviti poseban akcijski plan za istočnomediteransku i balkansku rutu, koja bi skinula pritisak s Austrije. Veselim se nastavku razgovora i siguran sam da je ovaj posjet dobro planiran u posjetu tajminga i sadržaja”, rekao je Plenković
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Potom se obratio Nehammer, koji se se osvrnuo na bliske gospodarske veze kazavši da je Hrvatska pouzdan partner te da se radi o dobrom tržištu. Pored toga, postoje i kulturne i povijesne veze, a u vremenima kao što su danas posebno treba istaknuti i sigurnosne veze i suradnju, prenosi index.hr.
“Želim vam čestitati na ulasku u eurozonu i važno je postaviti daljne korake bitne za budućnost. Austrija se danas nalazi pred jednim od najvećih izazova među svim članicama EU zato što imamo ogroman pritisak zbog ilegalnih migracija unatoč tome što smo zemlja koja nema vanjsku granicu EU. Od 2015. godine imamo mnoge ljude koje smo primili u našu zemlju i sada imamo i desetke tisuća Ukrajinaca koji traže utočište. Moram reći da sam zadivljen koliko je velika spremnost Austrijanaca za pomoć Ukrajini”, rekao je Nehammer, pa naglasio važnost rješavanja problema ilegalnih migracija.
“Mnogi od njih uopće nemaju pravo na azil, većina uopće nije registrirana. Austrija nema vanjske granice što znači da migranti prolaze kroz zemlje EU, a nisu u niti jednoj registrirani”, kazao je austrijski kancelar.
“Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumunjsku”
“Trenutačno raspravljamo o proširenju Schengena, a istovremeno vidimo da posebno Austrija ima s nedovoljnom zaštitom vanjskih granica. Istovremeno imamo smanjenje zaštita granica unutar EU, po našem mišljenju to ne može tako ići, trebat će poduzeti neke mjere”, poručio je.
“Kada govorimo o proširenju Schengena, a pritom kritiziramo plan koji Europska komisija treba predočiti s obzirom na ove probleme koje smo iznijeli, važno je reći da se to ne odnosi na Hrvatsku. Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumunjsku”, dodao je Nehammer.
Austrijski kancelar je poručio da je potrebno promijeniti sustav i ojačati vanjske granice kako bi slobodno kretanje unutar Schengena bilo moguće.
Austrija
Kriza pogađa Austriju, ne očekuje se pad broja nezaposlenih u sljedećim mjesecima
Recesija u Austriji, međutim, uzrokuje daljnji rast broja nezaposlenih: krajem siječnja 445.513 osoba bilo je prijavljeno u Zavodu za zapošljavanje kao nezaposleni ili na obuci, od čega 365.746 nezaposlenih, a 79.767 na tečajevima AMS. . U odnosu na isti mjesec prošle godine broj nezaposlenih i polaznika osposobljavanja veći je za 5,8 posto ili 24.306 osoba. Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,5 postotnih bodova na 8,6 posto.
“Napeta gospodarska situacija diljem Europe i dalje određuje domaće tržište rada, ali negativan učinak na stopu nezaposlenosti manji je nego u prethodnim krizama”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) u utorak u priopćenju za javnost. Trenutna stopa nezaposlenosti u siječnju je “0,7 postotnih bodova ispod desetogodišnjeg prosjeka”.
“U nadolazećim mjesecima ne treba očekivati oporavak tržišta rada ili pad nezaposlenosti”, rekla je članica uprave AMS-a Petra Draxl o aktualnim brojkama nezaposlenosti.
Najveće povećanje broja nezaposlenih i osoba na AMS osposobljavanju krajem siječnja u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježeno je u sektoru proizvodnje/industrije (plus 14,6 posto). Manji je porast u trgovini (plus 8,4 posto), zdravstvu i socijalnim uslugama (plus 7,4 posto), u ugostiteljstvu i smještaju (plus 5,5 posto) te u zapošljavanju na određeno vrijeme (plus 0,2 posto). Jedini pad nezaposlenosti zabilježen je u građevinarstvu, s padom od tri posto.
Austrija
Inflacija u Austriji ponovno porasla
Inflacija je ponovno povećana: u siječnju su cijene na godišnjoj razini porasle za 3,3 posto. U usporedbi s prosincem porasle su za 1,1 posto, prema prvoj procjeni Austrija Statistik objavljenoj u ponedjeljak. Energija je ponovno jedan od glavnih pokretača cijena. Nezaposlenost je ponovno porasla zbog stalne recesije, dok je prema flash procjeni WIFO-a gospodarski rast ponovno pao.
Nositelji cijena na međugodišnjoj razini bili su sektor usluga s rastom od 4,7 posto i energija s rastom od 3,7 posto. S druge strane, kretanje cijena industrijskih dobara imalo je prigušujući učinak na inflaciju, uz rast cijena od 0,9 posto.
Porast cijena energije bio je predvidljiv: „Skok na 3,3 posto nakon 2,0 posto u prosincu 2024. uzrokovan je činjenicom da mjere za prigušivanje cijena poput kočnice cijena električne energije više neće biti na snazi od siječnja 2025., mrežne će naknade automatski povećanje i povećan je porez na CO2”, rekao je u ponedjeljak glavni direktor austrijske statistike Tobias Thomas.
Visok udio troškova plaća osigurao je da je sektor usluga najjači pokretač inflacije, nastavio je Thomas. Ispod prosjeka su poskupjeli hrana, duhan i alkohol za 2,7 posto.
Usporedni harmonizirani indeks potrošačkih cijena na razini cijele EU porastao je u siječnju za 3,5 posto, au usporedbi s prethodnim mjesecom za 0,9 posto. “Očekuje se da će stope inflacije ponovno pasti tijekom godine”, rekao je Thomas.
Josef Baumgartner, ekonomist u WIFO-u, to vidi slično. Za neočekivani rast inflacije zaslužna je i cijena električne energije, uz uslužni sektor, rekao je Baumgartner. No, udio usluga u ukupnoj inflaciji smanjit će se s odgodom. Taj će učinak postati očit u nadolazećim mjesecima, nastavio je Baumgartner.
Došlo je do odstupanja od predviđanja cijena nafte zbog dostupnih podataka. Nakon značajnog rasta inflacije početkom godine, WIFO je stoga revidirao prognozu godišnje stope inflacije s 2,4 na oko 2,6 posto.
Austrija
U Austriji će troškovi energije uskoro vrtoglavo poskupjeti
Troškovi električne energije i plina vrtoglavo će porasti 2025. zbog ukidanja subvencija i ograničenja cijena. To se također odražava u brzoj procjeni inflacije za siječanj 2025. koja je postavljena na 3,3 posto, što je značajno povećanje u odnosu na prethodni mjesec. Jedan od najvećih pokretača troškova: energija.
Sada su se zbog toga požalili i iz Udruge umirovljenika koji od političara traže rješenja. “Mrežni operateri podižu naknade za struju u prosjeku za 23,1 posto, a za plin za 16,6 posto. Mrežarine se do 2032. udvostručuju, a klimatski bonus se ukida. Kako će ljudi moći priuštiti ovo?” upitao je Peter Kostelka, predsjednik Nezavisne udruge umirovljenika Austrije.
Za one koji primaju minimalne mirovine to je apsolutna prijetnja njihovoj egzistenciji, nastavio je. Uostalom, Radnička komora za 2025. godinu očekuje dodatne troškove od najmanje 380 eura. E-Control govori čak i do 800 eura. Unatoč panici još nije bilo reakcije političara.
“Ljudi su jednostavno ostavljeni na cjedilu dok FPÖ i ÖVP razmatraju povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za umirovljenike ili smanjenje njihovih mirovina”, rekao je Kostelka.
Stoga predlaže da se opskrbljivači energijom moraju pozvati na veću odgovornost. Uostalom, “prema službenim brojkama lani su zabilježili zajedničku dobit veću od 4 milijarde eura”.
You must be logged in to post a comment Login