Vijesti
Ryanair predstavio četiri nove ljetne destinacije iz Beča. Nakon Dubrovnika letjet će i za Split i Rijeku

U Olbiu, Rijeku, Split i Tiranu ovog će ljeta irski zrakoplovni prijevoznik Ryanair letjeti izravno iz Beča.
U ljetnom redu letenja ponuđene su ukupno 84 linije, a Irci u 2024. godini očekuju povećanje prometa za 15 posto, na novu rekordnu brojku od sedam milijuna putnika.
Direktor Ryanaira Michael O’Leary iskoristio je širenje destinacija za “sveobuhvatni napad” na politiku letenja. Dok “državno subvencionirani AUA” u Beču nije zabilježio značajniji rast u usporedbi s brojevima prije kovida, Ryanair je prošle godine više nego udvostručio obujam prometa prije kovida – s 2,7 na 6 milijuna u 2023. godini.
“Ryanair nudi veći izbor, veću konkurenciju i niže cijene karata. Za usporedbu, Lufthansina podružnica AUA koju subvencionira država još uvijek naplaćuje 500 posto više cijene karata od Ryanaira, ne ostvarujući nikakav rast, već samo minimalno povećanje od 1 posto od 2019. do 2023.”, rekli su iz Ryanaira u priopćenju za javnost.

Vijesti
EU traži od građana pripremu 72-satnog paketa za hitne situacije

Europska unija zatražila je od svih država članica da osmisle 72-satni paket za preživljavanje u kriznim situacijama, kako bi građani bili spremni u slučaju izvanrednih okolnosti. Ova inicijativa dio je strategije Unije za kriznu pripravnost, koja uključuje povećanje zaliha osnovnih potrepština i poboljšanje civilno-vojne suradnje.
Prilagodba novim prijetnjama
Strategija Europske komisije donosi popis od 30 konkretnih mjera koje bi države članice trebale poduzeti kako bi poboljšale svoju spremnost na potencijalne krize – bilo da se radi o prirodnim katastrofama, industrijskim nesrećama ili napadima kibernetičkih i vojnih prijetnji.
„U EU-u moramo promijeniti način razmišljanja jer se i prijetnje mijenjaju. Moramo razmišljati šire jer i prijetnje postaju sve ozbiljnije“, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje.
Roxana Mînzatu, povjerenica za civilnu zaštitu, naglasila je da EU već ima određene temelje za ovu strategiju: „Pandemija COVID-19 pokazala je koliko je ključno zajedničko, solidarno i koordinirano djelovanje unutar Europske unije – time postajemo učinkovitiji i otporniji.“
Obavezna hitna oprema za građane
Komisija poziva države članice da osiguraju da njihovi građani imaju osnovnu opremu za hitne situacije, koja bi im omogućila samostalno preživljavanje najmanje 72 sata u slučaju prekida opskrbe ključnim resursima.
Pojedine članice već imaju slične preporuke, iako se razlikuju u trajanju i sadržaju. Francuska, primjerice, savjetuje građanima da pripreme 72-satni paket za preživljavanje koji uključuje hranu, vodu, lijekove, prijenosni radio, svjetiljku, rezervne baterije, punjače, gotovinu, kopije važnih dokumenata, rezervne ključeve, toplu odjeću i višenamjenski alat poput džepnog noža.
Cilj Komisije je uskladiti ove smjernice među 27 članica EU-a, kako bi „svatko imao priručnik i znao što treba učiniti kada se oglase sirene“, rekao je jedan visoki europski dužnosnik.
Povećanje strateških zaliha
Jedan od ključnih elemenata strategije je i povećanje zaliha ključnih potrepština u državama članicama, uključujući osnovne prehrambene proizvode, cjepiva, lijekove, medicinsku opremu i kritične sirovine potrebne za industrijsku proizvodnju.
Bruxelles je već predložio mjere za povećanje zaliha esencijalnih lijekova i minerala, koji su u nadležnosti država članica.
Strategija također nastoji uskladiti nacionalne zalihe i razmotriti koje dobre prakse zemlje mogu podijeliti: „Razmatramo kako možemo poboljšati suradnju, gdje su slabe točke i što još možemo učiniti“, rekao je još jedan visoki dužnosnik.
Bolja civilno-vojna koordinacija
Jedan od prioriteta strategije je i poboljšanje suradnje između civilnih i vojnih institucija u kriznim situacijama. Komisija planira uspostaviti okvir za civilno-vojnu pripravnost s jasno definiranim ulogama i nadležnostima, uz redovite vježbe za testiranje učinkovitosti odgovora.
„Nažalost, imamo mnogo primjera iz stvarnog života koji pokazuju kakve prijetnje moramo uzeti u obzir – od sabotaža do kibernetičkih napada i dezinformacijskih kampanja“, izjavio je neimenovani dužnosnik, navodeći kao primjer sabotaže u Baltičkom moru.
Komisija također radi na uspostavi novog kriznog koordinacijskog centra EU-a i analize rizika, čije će prvo izdanje biti objavljeno krajem 2026. godine.
U međuvremenu, EU planira izdavati ad hoc sustave ranog upozoravanja i uspostaviti krizni nadzorni sustav koji će članicama pomoći da budu bolje pripremljene na nadolazeće prijetnje.
Vijesti
Počeli radovi na cesti S4 u Austriji

Radovi na sigurnosnoj nadogradnji brze ceste Mattersburger Schnellstraße S4, između čvorišta Mattersburg i čvorišta Wiener Neustadt, službeno su započeli u srijedu. Predviđeno je postavljanje čvrste središnje barijere, a cesta će biti proširena.
Veća sigurnost i poboljšana infrastruktura
Prema informacijama ASFINAG-a, do kraja 2029. planira se izgradnja druge trake u smjeru vožnje od Lanzenkirchena (okrug Wiener Neustadt) do Mattersburga, uz dodatni zaustavni trak. Ukupna investicija iznosi oko 242 milijuna eura.
Sigurnosnim proširenjem S4 će na dužini od 14,3 kilometra postati 12,5 metara šira. „Središnja barijera znatno će smanjiti rizik od frontalnih sudara i time dati važan doprinos sigurnosti u prometu“, naglasio je član uprave ASFINAG-a Hartwig Hufnagl. Zamjenik guvernera Donje Austrije Udo Landbauer (FPÖ) dodao je da će S4 od „opasnog mjesta“ postati „moderna, sigurna i pouzdana prometna arterija za Donju Austriju i Gradišće“.
Burgenlandski ministar prometa Heinrich Dorner (SPÖ) istaknuo je i izgradnju dodatnih zaštitnih zidova od buke, koji će pokrivati površinu od oko 9.700 četvornih metara. Time će se stanovnicima uz trasu omogućiti veća kvaliteta života.
Radovi u fazama
Kao prvi korak, izgradit će se četiri mosta preko postojećih željezničkih pruga. Ovi mostovi, koji su već dio buduće nove prometne trake, bit će podignuti u Lanzenkirchenu i Katzelsdorfu (okrug Wiener Neustadt) u Donjoj Austriji te u Neudörflu i Bad Sauerbrunnu (okrug Mattersburg) u Gradišću. Nakon toga slijedi izgradnja druge trake s dvije prometne trake i jednim zaustavnim trakom.
U drugoj fazi srednja traka bit će prilagođena najnovijim tehničkim standardima. Završna faza uključuje temeljitu obnovu postojećih prometnica, mostova, sustava odvodnje i zaštite voda.
Mjesto teških nesreća
ASFINAG je istaknuo da neće biti prometnih ograničenja tijekom radova. Izgradnja srednje barijere bila je tražena već duže vrijeme zbog niza teških i smrtonosnih nesreća, no projekt je više puta bio odgađan.
U travnju 2023. dogodio se frontalni sudar u kojem su poginule majka i njezina kći. Zbog nepostojanja središnje barijere, kamion je tada prešao u suprotni trak i sudario se s osobnim automobilom. Već u prosincu 2023. uvedene su hitne sigurnosne mjere – na S4 su unutar šest tjedana postavljene betonske zaštitne ograde, omogućujući naizmjenično korištenje dvije ili jedne prometne trake, navodi ASFINAG.
Vijesti
Žena kupila vinjetu, pa ostala bez 48.000 eura

48-godišnja žena iz Salzburga pokušala je putem interneta kupiti godišnju vinjetu za autocestu. Pronašla je web trgovinu koja je nudila navodno povoljan paket i izvršila kupovinu.
Izgubljeno 48.000 eura
Kako bi potvrdila kupovinu u iznosu od 96,40 eura, primila je SMS s TAN kodom koji je potvrdila. Žena je postala sumnjičava kada nije dobila potvrdu putem e-maila, već dodatnu uputu da ponovo potvrdi TAN kod putem SMS-a. Tada je otkrila da je s njezinog kreditnog računa skinuto gotovo 48.000 eura.
Policija istražuje slučaj
Policija u Salzburgu istražuje slučaj i upozorava na oprez pri kupovini na nepoznatim web trgovinama. Žrtvama sličnih prijevara savjetuje se da prijave štetu te da sačine snimke ekrana poruka, e-mailova i potvrda o uplati, koje trebaju dostaviti policiji.