Austrija
Rekordan broj kandidata u ‘utrci’ za predsjednika
Austrijanci na ovogodišnjim saveznim predsjedničkim izborima 9. listopada imaju dosad najveći izbor kandidata za budućeg predsjednika. Unatoč velikom broju kandidata, drugi krug izbora malo je vjerojatan.
Čak i prije isteka roka za predaju, šest je kandidata prijavilo da ima potrebnih 6.000 potpisa – što je ukupno sedam sa sadašnjim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, koji se natječe za drugi mandat. I on će do kraja roka za predaju (petak u 17 sati) predati potrebnih 6.000 potpisa podrške.
Van der Bellen je također izabran za saveznog predsjednika 2016. među rekordnim brojem prijavljenih, odnosno ukupno šest kandidata. Do tada se to dogodilo samo jednom, na prvim neposrednim izborima 1951. godine. Tada je, kao i 2016., konačna odluka donesena tek u drugom krugu. Što je više prijavljenih, manja je vjerojatnost da će netko od njih uspjeti objediniti više od 50 posto glasova potrebnih za izbor.
Ove godine, međutim, većina anketa, unatoč rekordnom broju kandidata, pretpostavlja da drugog kruga izbora neće biti. U anketama, Van der Bellen stalno ima više od 50 posto. A među prijavljenima je samo jedan kandidat (Walter Rosenkranz iz FPÖ-a) kojeg je nominirala parlamentarna stranka – i stoga se može nadati njihovoj moći mobilizacije u cijeloj Austriji.
Takva nevoljkost parlamentarnih stranaka relativno je neuobičajena za predsjedničke izbore. Nikada dosad nije bio slučaj da u izbornoj utrci nema kandidata koji dolazi iz redova SPÖ-a ili ÖVP-a ili kojeg je barem predložila jedna od dvije najveće austrijske stranke.
Žene također nisu uopće zastupljene na glasačkim listićima ove godine. Na šest izbora od 1986. bilo je drugačije, 1998. bila su čak dvije kandidatkinje. Ali općenito je bilo malo žena kandidatkinja za Hofburg: od 36 ljudi koji su se natjecali (do 2016.) (ponekad dvaput), bilo je samo sedam žena. Na prvim predsjednički izborima 1951. godine bila je jedna kandidatkinja (Ludovica Hainisch). Ali na sljedećih šest predsjedničkih izbora (od 1957. do 1980.), Austrijanci su mogli birati samo između dva ili tri muškarca. To se promijenilo 1986.: Freda Meissner-Blau (Zeleni) bila je druga kandidatkinja za Hofburg, a od tada je na glasačkom listiću uvijek bila barem jedna žena.
Ukupan broj prijavljenih bio je dosta promjenljiv: odmah na početku bilo ih je šest, a zatim na šest predsjedničkih izbora samo dva ili tri. Godine 1986. broj se popeo na četiri, 1992. ostao je na četiri, a 1998. pet, 2004. dva, 2010. tri, 2016. šest – a ove godine (koliko je poznato) bit će ih sedam.
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
You must be logged in to post a comment Login