Austrija
Rekordan broj kandidata u ‘utrci’ za predsjednika
Austrijanci na ovogodišnjim saveznim predsjedničkim izborima 9. listopada imaju dosad najveći izbor kandidata za budućeg predsjednika. Unatoč velikom broju kandidata, drugi krug izbora malo je vjerojatan.
Čak i prije isteka roka za predaju, šest je kandidata prijavilo da ima potrebnih 6.000 potpisa – što je ukupno sedam sa sadašnjim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, koji se natječe za drugi mandat. I on će do kraja roka za predaju (petak u 17 sati) predati potrebnih 6.000 potpisa podrške.
Van der Bellen je također izabran za saveznog predsjednika 2016. među rekordnim brojem prijavljenih, odnosno ukupno šest kandidata. Do tada se to dogodilo samo jednom, na prvim neposrednim izborima 1951. godine. Tada je, kao i 2016., konačna odluka donesena tek u drugom krugu. Što je više prijavljenih, manja je vjerojatnost da će netko od njih uspjeti objediniti više od 50 posto glasova potrebnih za izbor.
Ove godine, međutim, većina anketa, unatoč rekordnom broju kandidata, pretpostavlja da drugog kruga izbora neće biti. U anketama, Van der Bellen stalno ima više od 50 posto. A među prijavljenima je samo jedan kandidat (Walter Rosenkranz iz FPÖ-a) kojeg je nominirala parlamentarna stranka – i stoga se može nadati njihovoj moći mobilizacije u cijeloj Austriji.
Takva nevoljkost parlamentarnih stranaka relativno je neuobičajena za predsjedničke izbore. Nikada dosad nije bio slučaj da u izbornoj utrci nema kandidata koji dolazi iz redova SPÖ-a ili ÖVP-a ili kojeg je barem predložila jedna od dvije najveće austrijske stranke.
Žene također nisu uopće zastupljene na glasačkim listićima ove godine. Na šest izbora od 1986. bilo je drugačije, 1998. bila su čak dvije kandidatkinje. Ali općenito je bilo malo žena kandidatkinja za Hofburg: od 36 ljudi koji su se natjecali (do 2016.) (ponekad dvaput), bilo je samo sedam žena. Na prvim predsjednički izborima 1951. godine bila je jedna kandidatkinja (Ludovica Hainisch). Ali na sljedećih šest predsjedničkih izbora (od 1957. do 1980.), Austrijanci su mogli birati samo između dva ili tri muškarca. To se promijenilo 1986.: Freda Meissner-Blau (Zeleni) bila je druga kandidatkinja za Hofburg, a od tada je na glasačkom listiću uvijek bila barem jedna žena.
Ukupan broj prijavljenih bio je dosta promjenljiv: odmah na početku bilo ih je šest, a zatim na šest predsjedničkih izbora samo dva ili tri. Godine 1986. broj se popeo na četiri, 1992. ostao je na četiri, a 1998. pet, 2004. dva, 2010. tri, 2016. šest – a ove godine (koliko je poznato) bit će ih sedam.
Austrija
Poznato zašto je jučer kružio helikopter iznad bečkog kotara Favoritena
Velika policijska akcija uslijedila je nakon pljačke u bečkom okrugu Favoriten. Policija je čak angažirala helikopter kako bi pronašla bjegunca, no potraga nije dala rezultata.
U petak poslijepodne, oko 14:15 sati, nepoznati muškarac odjeven u crno, s plavom zaštitnom maskom na licu i naoružan nožem, ušao je u trafiku u Favoritenu te zaprijetio vlasniku u njegovom uredu.
Potom je pretražio nekoliko ladica i ukrao novac iz blagajne. Nakon toga je pobjegao s plijenom, čiji iznos zasad nije poznat. Pljačkaš je sa sobom imao crni ruksak marke Under Armour sa srebrnim logom.
Helikopter uključen u potragu
Policijski službenici iz gradskog policijskog zapovjedništva Favoriten odmah su pokrenuli potragu, uz podršku policijskog helikoptera, no bjegunac im je uspio umaknuti.
Daljnju istragu preuzeo je bečki Ured kriminalističke policije. Sve korisne informacije, uključujući i anonimne dojave, građani mogu prijaviti u bilo kojoj policijskoj postaji.
Austrija
Najveća pogreška u pandemiji koronavirusa – Anschober otvoreno progovorio
Prije pet godina pandemija koronavirusa uzdrmala je Austriju. Sada bivši ministar zdravstva Rudolf Anschober otvoreno govori o tom razdoblju i pokazuje neočekivanu iskrenost.
Gotovo točno prije pet godina Austrija se našla u prvom lockdownu. Tadašnja vlada donijela je odluku o potpunom zatvaranju 16. ožujka 2020. Rudolf Anschober bio je imenovan ministrom zdravstva iz redova Zelenih tek dva mjeseca ranije.
Danas, pet godina kasnije, osvrće se na tadašnje događaje i njihove posljedice, koje se osjećaju i danas, te pritom ne izbjegava samokritiku.
Najveća pogreška
“Najgora mjera bila je, po mom mišljenju, nedostatak pripreme. To je zaista bio najveći problem koji smo imali”, priznao je bivši ministar zdravstva Anschober u intervjuu za Ö3.
“Trebali su nam tjedni da uspostavimo strukturu kojom bismo mogli upravljati pandemijom i provoditi mjere. Nismo imali krizni stožer, nismo imali pandemijski plan, a zakon o pandemijama bio je iz 1913. godine. Nedostajali su nam kadrovski resursi, nije bilo dovoljno zaposlenika”, rekao je Anschober.
Kritika prema planiranom istražnom odboru
Najavu FPÖ-a o pokretanju parlamentarne istrage o upravljanju pandemijom vidi kritično. “Stranačka politika tijekom pandemije je najgora moguća opcija, a politička analiza događaja samo će dodatno produbiti podjele u društvu.” Ipak, ako Nacionalno vijeće odluči osnovati istražni odbor, Anschober ističe da će se odazvati i svjedočiti “najbolje što zna i može”.
Po njegovom mišljenju, puno bi korisnije bilo da se takva analiza povjeri Europskoj zdravstvenoj agenciji kako bi se provela na razini cijelog kontinenta. “Potrebno nam je više europske suradnje kada je riječ o pandemijama – to nije samo nacionalno pitanje.”
Austrija
Dvojici S. Makedonaca u Austriji oduzeti automobili
Dvije osobe koje su vozile ekstremnim brzinama, a kojima su oduzeti i automobili, dva vozača pod utjecajem alkohola i niz drugih prekršaja – to je bilanca noći intenzivnih policijskih kontrola u Linzu. Najteži prekršaj počinio je 21-godišnjak koji je kroz zonu s ograničenjem od 70 km/h projurio brzinom od 191 km/h.
Opasne brzine na Salzburgerstraße
Mjesto prekršaja bila je Salzburgerstraße u Linzu, poznata po čestim slučajevima prebrze vožnje. Policijski službenici su prvo uhvatili 20-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije iz okruga Linz-Land, koji je vozio brzinom od 154 km/h unatoč ograničenju od 70 km/h. Policija ga je uspjela zaustaviti nakon kraće potjere.
191 km/h u zoni od 70 km/h
Nedugo zatim, policijski radar registrirao je još jednog ekstremnog vozača – 21-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije, također iz okruga Linz-Land, koji je u istom području vozio čak 191 km/h. Pri takvoj brzini, sam kočioni put iznosi više od 360 metara, dok je ukupni zaustavni put nevjerojatnih 421 metar. I njega je policijska patrola uspjela zaustaviti.
Obojici vozača odmah su oduzete vozačke dozvole, a zbog ekstremnog prekoračenja brzine privremeno su im zaplijenjena i vozila.
Ukupno pet oduzetih vozačkih dozvola
Osim spomenutih slučajeva, vozačku dozvolu morali su predati još jedan vozač, koji je u istoj zoni vozio 125 km/h, te dva vozača pod utjecajem alkohola. Tijekom policijskih kontrola izdano je ukupno 40 prijava i 13 mandatnih kazni.
You must be logged in to post a comment Login