Hrvatska
Intervju: Josef Markus Wuketich, austrijski veleposlanik u Hrvatskoj
Dr. Josef Markus Wuketich gradišćanski je Hrvat podrijetlom i pravnik po struci. Karijerni je diplomat u austrijskom Ministarstvu vanjskih poslova od 1986. godine. U svojoj dugoj i uspješnoj karijeri obnašao je razne dužnosti unutar Ministarstva vanjskih poslova Republike Austrije. Veleposlanik Wuketich izvrsno poznaje Hrvatsku i također govori hrvatski. Prije preuzimanja uloge veleposlanika u Hrvatskoj (kolovoz 2019. godine), bio je voditelj grupe za upravljanje nekretninama pri Saveznom ministarstvu za europske i međunarodne poslove.
Austrija i Hrvatska imaju, ne samo zajedničku prošlost, već i mnoge dodirne točke u sadašnjosti. Ako se polazi od prethodnih iskustava u austro-hrvatskim odnosima, pred njima je vrlo obećavajuća budućnost. Između Austrije i Hrvatske postoji neraskidiva veza koju tvore gradišćanski Hrvati. Osim toga, broj Hrvata, koji žive u Austriji, raste iz godine u godinu. Iz ovih i drugih razloga, veleposlanik Wuketich idealan je partner za razgovor.
Prošle godine, ali i početkom ove godine, ponovno je postalo jasno koliko je važno njegovati prijateljstvo i dobrosusjedske odnose. Austrija se tijekom posljednjih nekoliko desetljeća pokazala velikim prijateljem Hrvatske. Prošla godina nije bila iznimka. Hrvatska se suočila s brojnim problemima prošle i početkom ove godine uzrokovanih razornim potresima u Zagrebu i na području Banovine. U tim krajnje nepovoljnim okolnostima – potresi su se dogodili upravo u vrijeme pandemije – pomoć iz inozemstva bila je neizbježna. Austrija je među prvima priskočila u pomoć. Među brojnim Austrijancima koji su pružili nesebičnu pomoć bio je i austrijski veleposlanik u Republici Hrvatskoj dr. Josef Markus Wuketich.
KROATIV: Poštovana Ekselencijo, austrijski veleposlaniče u Hrvatskoj dr. Josef Markus Wuketich, hvala Vam što ste spremni razgovarati s KROATIV-om. Možete li nam reći nešto o svom gradišćansko-hrvatskom podrijetlu i Vašoj vezi s Hrvatskom? U kojoj su mjeri gradišćanski Hrvati “Hrvati”, i kako se njeguje hrvatski jezik, tradicija i kultura. U kojoj mjeri to podupire Republika Hrvatska? Ima li još prostora za dodatno jačanje odnosa?
Hvala vam na prilici za ovaj intervju. Što se tiče mojih korijena, ja sam iz Pandrofa (Parndorf), kojeg mnogi u Hrvatskoj poznaju zbog Outlet centra. U Niuzaljskom kotaru (Neusiedler Bezirk), najsjevernijem dijelu Gradišća, jezični otok Haca na austrijskoj strani u osnovi se sastoji od tri mjesta Pandrofa (Parndorf), Novog Sela (Neudorf) i Bijelog Sela (Pama). Inače, jezični otok nastavlja se u Mađarskoj i Slovačkoj. Gradišćanski Hrvati već od 16. stoljeća žive na prostoru današnjeg Gradišća. Iako neki moji sunarodnjaci više ne vladaju dobro hrvatskim jezikom, on se i dalje njeguje u školama i crkvama. Uostalom, dijecezanski biskup Egidije Živković je i sam gradišćanski Hrvat. Hrvatska narodna grupa neodvojiv je sastavni dio društvenog, političkog i kulturnog života Gradišća. Zbog 500-godišnje „situacije iseljeništva“ jezik i kultura gradišćanskih Hrvata nešto su jedinstveno što se nigdje drugdje ne može pronaći. Suradnja s Hrvatskom prije svega se odigrava na području kulture. Hrvatsko veleposlanstvo u Beču bilo je i još uvijek je vrlo aktivno. Hrvatski političari također redovito su posjećivali gradišćanske Hrvate, a zadnji je bio hrvatski predsjednik Zoran Milanović u okviru svojeg nastupnog posjeta Austriji u ožujku prošle godine.
KROATIV: Prije godinu i pol preuzeli ste vrlo izazovnu zadaću veleposlanika Republike Austrije u Republici Hrvatskoj od svog kolege Andreasa Wiedenhoffa. S obzirom na Vaše gradišćansko podrijetlo i činjenicu da govorite hrvatski, zasigurno nije bilo teško naviknuti se. Možete li nam opisati izazove s kojima ste se suočavali, posebno u vrijeme pandemije? Kako je pandemija utjecala na Vaš rad i rad veleposlanstva?
Već 35 godina radim u diplomaciji. Međutim, ovih proteklih mjeseci pandemije u našem poslu nametnuta nam je redukcija fizičkih kontakata kakvu do sad još nikad nisam doživio. A pritom upravo diplomacija vrlo snažno ovisi o uspostavi i njegovanju osobnih kontakata! Pritom smo se služili svim mogućim oblicima komunikacije, od poziva i WhatsApp grupa do videokonferencija, što je s našim hrvatskim partnerima i drugim veleposlanstvima uvijek izvrsno funkcioniralo. Ali meni i mojim kolegama zaista nedostaju osobni fizički susreti. U našem Veleposlanstvu radimo u tri skupine naizmjence iz ureda i od kuće. Time smo željeli osigurati funkcionalnost veleposlanstva u slučaju zaraze zaposlenica ili zaposlenika od COVID-19 i tako spriječiti potpuni izostanak tima. Da budem iskren, ovo će mi pandemijsko razdoblje ostati u sjećanju kao vrlo intenzivno razdoblje. Na početku prvog potpunog zatvaranja morali smo repatrirati naše austrijske državljanke i državljane. Hrvatske njegovateljice i njegovatelji morali su hitno otputovati u Austriju. Ključno osoblje i stručnjaci iz Austrije bili su potrebni austrijskim tvrtkama kćerima u Hrvatskoj. U daljnjem tijeku pandemije intenzivno smo se bavili informativnim radom o pravilima putovanja i zaštitnim mjerama Covida-19. Naše veleposlanstvo je također oštećeno u potresima u ožujku i prosincu 2020. godine. Usput smo se morali baviti i sanacijom naših prostorija. Zaista nam nije dosadno.
KROATIV: Hrvatsku su prošle godine pogodila dva snažna potresa. Odjednom se država našla u teškoj situaciji. Upravo u toj teškoj situaciji Austrija se pokazala istinskim prijateljem. I Vi ste imali veliku ulogu u organizaciji dostavljanja pomoći. Uvijek ste bili vrlo aktivni u organizaciji prijevoza i isporuke pomoći. Brojne isporuke pomoći stigle su iz Austrije u Hrvatsku, iz austrijske države, austrijskih institucija, od brojnih Austrijanaca, ali i od Hrvata koji žive u Austriji. Odakle crpite svoju energiju? Koje je Vaše mišljenje o trenutnoj situaciji u vezi s obnovom Zagreba i Banovine? Što bi se po Vašem iskustvu ili prema Vašem mišljenju moglo učiniti bolje?
Katastrofalan potres u Sisačko-moslavačkoj županiji duboko je pogodio Austrijance. Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg izrazio je u telefonskom razgovoru sućut ministru vanjskih poslova Gordanu Grlić Radmanu i odmah ponudio pomoć. Austrija je putem Saveznog ministarstva unutarnjih poslova stavila na raspolaganje 82 stambena kontejnera preko mehanizma civilne zaštite EU-a koji su već 31.12.2020. i 2.1.2021. godine uz logističku podršku austrijskih vatrogasaca transportirani u potresom pogođeno područje Petrinje. Tim transportima na Banovinu je dostavljeno stotinu rasvjetnih tijela te poljskih kreveta i veći broj grijalica. Nakon toga slijedile su još bezbrojne daljnje humanitarne inicijative austrijskih vatrogasaca, privatnih udruga, Crvenog križa, Caritasa, župnika, podružnica austrijskih tvrtki, ali i jednog većeg austrijskog dnevnog lista. Spremnost Austrijanki i Austrijanaca da pomognu bila je jednostavno zadivljujuća. Dobro je što je sada uspostavljen pravni temelj za obnovu u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji. Na raspolaganje su također stavljena sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a. Prioritet je da se popravi teško stanje svih ljudi koji žive u privremenom smještaju. Istodobno bi bilo važno iskoristiti obnovu za strateška ulaganja u infrastrukturu Grada Zagreba i Banovine.
“Spremnost Austrijanki i Austrijanaca te svih iz Austrije da pomognu Hrvatskoj u potresu bila je jednostavno zadivljujuća.”
KROATIV: Oba potresa dogodila su se tijekom pandemije koronavirusa. Svijet se već više od godinu dana bori protiv pandemije koronavirusa. Na početku pandemije, Hrvatska i Austrija imale su sličan pristup. U posljednje vrijeme pristupi se donekle razlikuju. Kako ocjenjujete epidemiološku situaciju u obje države? Možete li usporediti pristupe u borbi protiv pandemije?
Odluka o restriktivnim epidemiološkim mjerama uvijek je i pitanje procjene. Ona se nalazi na raskrižju negativnog utjecaja na gospodarstvo i očuvanju radnih mjesta s jedne strane te zaštite zdravlja stanovništva s druge. Između ta dva smjera kreću se i odluke austrijske i hrvatske vlade. U posljednjih nekoliko mjeseci Austrija se odlučila za oštriji smjer. To znači, da u Austriji praktički nije bilo zimske turističke sezone. No, mora se dodati i da je zimski turizam epidemiološki osjetljiviji. Trenutačno smo zabrinuti i zbog novih, zaraznijih mutacija virusa u Hrvatskoj. S obzirom na sve veći broj infekcija hrvatska Vlada razmatra pooštravanje mjera.
KROATIV: Uvođenje mjera također je utjecalo na slobodu putovanja. Prošle godine vidjeli smo velike gužve na granicama zbog određenih odluka. Hoće li se režim putovanja uskoro normalizirati i možemo li očekivati povratak slobode putovanja uskoro? Hoće li austrijski građani ove godine moći provesti ljetne praznike u Hrvatskoj, kao i obično i hoće li Hrvati koji žive u Austriji moći nesmetano putovati u svoj drugi dom? Što mislite o najavljenim „zelenim putovnicama“ EU?
Kao što sam već spomenuo, zaštitne mjere protiv COVID-19 uvijek su stvar procjene. Za mjere prošlog ljeta koje ste spomenuli, epidemiološki aspekti bili su presudni za nas. Da su ekonomski razlozi bili u prvom planu, Austrija bi vjerojatno izabrala drugačiji pristup zimskom turizmu. Povratak u normalno stanje, turistički promet kao što smo navikli, vjerojatno će biti moguć samo odgovarajućom imunizacijom stanovništva. To znači da moramo postići visoku razinu procijepljenosti. Ne mogu reći hoćemo li to uspjeti do ljetne sezone. No, upravo ‘zelene putovnice’ mogu do tada olakšati putovanja. U njih se neće unijeti samo cijepljenja, već i postojeća imunizacija zbog prethodne COVID-19 bolesti kao i negativni COVID-19 testovi.
“Dragi Hrvati u Austriji, želim Vam srdačno zahvaliti za doprinos koji dajete našem društvu i našoj zemlji!”
KROATIV: Hrvatsko gospodarstvo jako ovisi o turizmu. No, Hrvatska ima potencijal i za druge investicije. Austrija je doslovno jedan od najvažnijih i najvećih investitora u Hrvatskoj. Kako ocjenjujete investicijsku klimu u Hrvatskoj? Siguran sam da ste u kontaktu s brojnim austrijskim poduzetnicima i investitorima. Vidite li napredak investicijske klime u Hrvatskoj? Koji su glavni problemi?
Hvala na ovom pitanju. Obraćate pažnju na vrlo važnu točku u našim odnosima. S investicijskim volumenom od 4,4 milijarde eura austrijsko gospodarstvo je investitor br. 1 u Hrvatskoj. Austrijski investitori zapošljavaju oko 35.000 ljudi te doprinose njenom prosperitetu. Iz razgovora s austrijskim gospodarstvenicima znam da još uvijek postoji interes za ulaganja. Povoljna investicijska klima bitna je za privlačenje investitora. Austrijskim investitorima su važni pravna sigurnost, transparentne i predvidljive sudske i upravno administrativne odluke te jasni propisi. Moj dojam je da je hrvatska Vlada svjesna toga i da radi na tomei. U vezi s investicijskom klimom važna mi je još jedna stvar: od dobrih općih gospodarskih uvjeta najviše koristi imaju hrvatski investitori kao i hrvatski građani. Dobra investicijska klima stvara radna mjesta, a radna mjesta ljudima pružaju perspektivu za njihovu budućnost.
“Austrijsko gospodarstvo je investitor broj 1 u Hrvatskoj. Austrijski investitori zapošljavaju oko 35.000 ljudi te doprinose njenom prosperitetu.”
KROATIV: Govoreći o austrijskim investicijama, imate li informacije o tome koliko Austrijanaca živi u Hrvatskoj ili koliko Austrijanaca posjeduje nekretnine u Hrvatskoj? Hrvatska je i dalje popularna turistička destinacija, posebno za Austrijance starije dobi. Postoje li trendovi u tom području? Jesu li umirovljeni Austrijanci zainteresirani za preseljenje u Hrvatsku?
Ne postoji obveza da se Austrijanci u inozemstvu moraju registrirati u veleposlanstvu. Trenutačno je oko 270 naših sunarodnjaka registrirano u veleposlanstvu. Međutim, pretpostavljamo da oko 2.000 Austrijanaca živi ili radi u Hrvatskoj. Prema nama dostupnim brojkama oko 7.000 Austrijanki i Austrijanaca posjeduje nekretnine u Hrvatskoj. Ovi podaci su iz 2017. godine, stoga pretpostavljamo da je broj austrijskih vlasnika nekretnina već oko 10.000. Među njima je mnogo ljudi koji su već u mirovini i dio godine provode u Hrvatskoj.
KROATIV: Uz gradišćanske Hrvate, u Austriji živi i velik broj Hrvata koji su se u Austriju doselili tek u posljednjih nekoliko desetljeća. Od ulaska Hrvatske u EU, evidentan je porast broja Hrvata koji žive u Austriji. Kako vidite veliku zajednicu Hrvata koji žive u Austriji?
Danas u Austriji živi više od 80.000 hrvatskih državljana. Izuzetno su dobro integrirani i čine vrlo aktivan i angažiran dio našeg društva. Vidim hrvatski ‘community’, ako se mogu tako ležerno izraziti, vrlo, vrlo pozitivno.
KROATIV: Kada govorimo o Hrvatima u Austriji, moramo spomenuti i cjelokupni politički odnos između dviju zemalja. Kako ocjenjujete političke odnose između Austrije i Hrvatske u posljednje vrijeme?
Kao što ste već spomenuli, Austrija i Hrvatska stoljećima su pripadale jednoj državnoj zajednici. Tu su se naravno izgradile i mnoge povijesne, kulturološke, društvene i mentalitetne spone. Austrija je 90-ih godina prošlog stoljeća od početka podržavala težnje Hrvatske za samostalnošću. Kao simbol ove potpore treba samo spomenuti Aloisa Mocka. Danas vidimo snažno partnerstvo i prijateljstvo između Austrije i Hrvatske, koje povezuju nebrojene ljudske, gospodarske, kulturne i povijesne veze. Nije slučajno da je prvi službeni posjet hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića bio Austriji. Na početku hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, predsjednik Sabora Jandroković i ministar vanjskih poslova Grlić Radman bili su gosti austrijskih kolega. Naši predsjednici vlada su prijateljski povezani. Veliko prijateljstvo između naših zemalja zadnji put se na dojmljiv način očitovalo nakon potresa na Banovini. Zaključno ne bez izvjesnog ponosa mogu reći da su austrijsko-hrvatski odnosi izvrsni.
KROATIV: Poštovana Ekselencijo, na kraju intervjua imate li poruku za Hrvate koji žive u Austriji, ali i za čitatelje našeg portala, od kojih većina živi u Austriji.
Drage Hrvatice i dragi Hrvati, želim Vam srdačno zahvaliti za doprinos koji dajete našem društvu i našoj zemlji. Drago nam je da je Austrija postala Vaš druga domovina. Nadam se da će sve čitateljice i čitatelji Vašeg portala kroz ovo teško vrijeme pandemije i zaštitnih mjera, koje su ponekad vrlo opterećujuće, proći nesmetano. Molim Vas strpite se još malo. Kako će kampanja cijepljenja napredovati, naš će život opet postajati lakši. Svima Vama želim sretan Uskrs!
Razgovarao: Robert Pandža
- Austrija dosegla 9,2 milijuna stanovnika
- Registracije novih automobila u Austriji porasle su za 16,5 posto
- Kolike su kazne za vožnju pod alkoholom u Austriji
- Teška nesreća u Austriji, djevojka poginula na sanjkanju
- Novo ubojstvo u Austriji? Žena pronađena mrtva u stanu
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login