Dr. Josef Markus Wuketich gradišćanski je Hrvat podrijetlom i pravnik po struci. Karijerni je diplomat u austrijskom Ministarstvu vanjskih poslova od 1986. godine. U svojoj dugoj i uspješnoj karijeri obnašao je razne dužnosti unutar Ministarstva vanjskih poslova Republike Austrije. Veleposlanik Wuketich izvrsno poznaje Hrvatsku i također govori hrvatski. Prije preuzimanja uloge veleposlanika u Hrvatskoj (kolovoz 2019. godine), bio je voditelj grupe za upravljanje nekretninama pri Saveznom ministarstvu za europske i međunarodne poslove.

Austrija i Hrvatska imaju, ne samo zajedničku prošlost, već i mnoge dodirne točke u sadašnjosti. Ako se polazi od prethodnih iskustava u austro-hrvatskim odnosima, pred njima je vrlo obećavajuća budućnost. Između Austrije i Hrvatske postoji neraskidiva veza koju tvore gradišćanski Hrvati. Osim toga, broj Hrvata, koji žive u Austriji, raste iz godine u godinu. Iz ovih i drugih razloga, veleposlanik Wuketich idealan je partner za razgovor.

Prošle godine, ali i početkom ove godine, ponovno je postalo jasno koliko je važno njegovati prijateljstvo i dobrosusjedske odnose. Austrija se tijekom posljednjih nekoliko desetljeća pokazala velikim prijateljem Hrvatske. Prošla godina nije bila iznimka. Hrvatska se suočila s brojnim problemima prošle i početkom ove godine uzrokovanih razornim potresima u Zagrebu i na području Banovine. U tim krajnje nepovoljnim okolnostima – potresi su se dogodili upravo u vrijeme pandemije – pomoć iz inozemstva bila je neizbježna. Austrija je među prvima priskočila u pomoć. Među brojnim Austrijancima koji su pružili nesebičnu pomoć bio je i austrijski veleposlanik u Republici Hrvatskoj dr. Josef Markus Wuketich.

KROATIV: Poštovana Ekselencijo, austrijski veleposlaniče u Hrvatskoj dr. Josef Markus Wuketich, hvala Vam što ste spremni razgovarati s KROATIV-om. Možete li nam reći nešto o svom gradišćansko-hrvatskom podrijetlu i Vašoj vezi s Hrvatskom? U kojoj su mjeri gradišćanski Hrvati “Hrvati”, i kako se njeguje hrvatski jezik, tradicija i kultura. U kojoj mjeri to podupire Republika Hrvatska? Ima li još prostora za dodatno jačanje odnosa?

Hvala vam na prilici za ovaj intervju. Što se tiče mojih korijena, ja sam iz Pandrofa (Parndorf), kojeg mnogi u Hrvatskoj poznaju zbog Outlet centra. U Niuzaljskom kotaru (Neusiedler Bezirk), najsjevernijem dijelu Gradišća, jezični otok Haca na austrijskoj strani u osnovi se sastoji od tri mjesta Pandrofa (Parndorf), Novog Sela (Neudorf) i Bijelog Sela (Pama). Inače, jezični otok nastavlja se u Mađarskoj i Slovačkoj. Gradišćanski Hrvati već od 16. stoljeća žive na prostoru današnjeg Gradišća. Iako neki moji sunarodnjaci više ne vladaju dobro hrvatskim jezikom, on se i dalje njeguje u školama i crkvama. Uostalom, dijecezanski biskup Egidije Živković je i sam gradišćanski Hrvat. Hrvatska narodna grupa neodvojiv je sastavni dio društvenog, političkog i kulturnog života Gradišća. Zbog 500-godišnje „situacije iseljeništva“ jezik i kultura gradišćanskih Hrvata nešto su jedinstveno što se nigdje drugdje ne može pronaći. Suradnja s Hrvatskom prije svega se odigrava na području kulture. Hrvatsko veleposlanstvo u Beču bilo je i još uvijek je vrlo aktivno. Hrvatski političari također redovito su posjećivali gradišćanske Hrvate, a zadnji je bio hrvatski predsjednik Zoran Milanović u okviru svojeg nastupnog posjeta Austriji u ožujku prošle godine.

KROATIV: Prije godinu i pol preuzeli ste vrlo izazovnu zadaću veleposlanika Republike Austrije u Republici Hrvatskoj od svog kolege Andreasa Wiedenhoffa. S obzirom na Vaše gradišćansko podrijetlo i činjenicu da govorite hrvatski, zasigurno nije bilo teško naviknuti se. Možete li nam opisati izazove s kojima ste se suočavali, posebno u vrijeme pandemije? Kako je pandemija utjecala na Vaš rad i rad veleposlanstva?

Već 35 godina radim u diplomaciji. Međutim, ovih proteklih mjeseci pandemije u našem poslu nametnuta nam je redukcija fizičkih kontakata kakvu do sad još nikad nisam doživio. A pritom upravo diplomacija vrlo snažno ovisi o uspostavi i njegovanju osobnih kontakata! Pritom smo se služili svim mogućim oblicima komunikacije, od poziva i WhatsApp grupa do videokonferencija, što je s našim hrvatskim partnerima i drugim veleposlanstvima uvijek izvrsno funkcioniralo. Ali meni i mojim kolegama zaista nedostaju osobni fizički susreti. U našem Veleposlanstvu radimo u tri skupine naizmjence iz ureda i od kuće. Time smo željeli osigurati funkcionalnost veleposlanstva u slučaju zaraze zaposlenica ili zaposlenika od COVID-19 i tako spriječiti potpuni izostanak tima. Da budem iskren, ovo će mi pandemijsko razdoblje ostati u sjećanju kao vrlo intenzivno razdoblje. Na početku prvog potpunog zatvaranja morali smo repatrirati naše austrijske državljanke i državljane. Hrvatske njegovateljice i njegovatelji morali su hitno otputovati u Austriju. Ključno osoblje i stručnjaci iz Austrije bili su potrebni austrijskim tvrtkama kćerima u Hrvatskoj. U daljnjem tijeku pandemije intenzivno smo se bavili informativnim radom o pravilima putovanja i zaštitnim mjerama Covida-19. Naše veleposlanstvo je također oštećeno u potresima u ožujku i prosincu 2020. godine. Usput smo se morali baviti i sanacijom naših prostorija. Zaista nam nije dosadno.

KROATIV: Hrvatsku su prošle godine pogodila dva snažna potresa. Odjednom se država našla u teškoj situaciji. Upravo u toj teškoj situaciji Austrija se pokazala istinskim prijateljem. I Vi ste imali veliku ulogu u organizaciji dostavljanja pomoći. Uvijek ste bili vrlo aktivni u organizaciji prijevoza i isporuke pomoći. Brojne isporuke pomoći stigle su iz Austrije u Hrvatsku, iz austrijske države, austrijskih institucija, od brojnih Austrijanaca, ali i od Hrvata koji žive u Austriji. Odakle crpite svoju energiju? Koje je Vaše mišljenje o trenutnoj situaciji u vezi s obnovom Zagreba i Banovine? Što bi se po Vašem iskustvu ili prema Vašem mišljenju moglo učiniti bolje?

Katastrofalan potres u Sisačko-moslavačkoj županiji duboko je pogodio Austrijance. Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg izrazio je u telefonskom razgovoru sućut ministru vanjskih poslova Gordanu Grlić Radmanu i odmah ponudio pomoć. Austrija je putem Saveznog ministarstva unutarnjih poslova stavila na raspolaganje 82 stambena kontejnera preko mehanizma civilne zaštite EU-a koji su već 31.12.2020. i 2.1.2021. godine uz logističku podršku austrijskih vatrogasaca transportirani u potresom pogođeno područje Petrinje. Tim transportima na Banovinu je dostavljeno stotinu rasvjetnih tijela te poljskih kreveta i veći broj grijalica. Nakon toga slijedile su još bezbrojne daljnje humanitarne inicijative austrijskih vatrogasaca, privatnih udruga, Crvenog križa, Caritasa, župnika, podružnica austrijskih tvrtki, ali i jednog većeg austrijskog dnevnog lista. Spremnost Austrijanki i Austrijanaca da pomognu bila je jednostavno zadivljujuća. Dobro je što je sada uspostavljen pravni temelj za obnovu u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji. Na raspolaganje su također stavljena sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a. Prioritet je da se popravi teško stanje svih ljudi koji žive u privremenom smještaju. Istodobno bi bilo važno iskoristiti obnovu za strateška ulaganja u infrastrukturu Grada Zagreba i Banovine.

“Spremnost Austrijanki i Austrijanaca te svih iz Austrije da pomognu Hrvatskoj u potresu bila je jednostavno zadivljujuća.”

KROATIV: Oba potresa dogodila su se tijekom pandemije koronavirusa. Svijet se već više od godinu dana bori protiv pandemije koronavirusa. Na početku pandemije, Hrvatska i Austrija imale su sličan pristup. U posljednje vrijeme pristupi se donekle razlikuju. Kako ocjenjujete epidemiološku situaciju u obje države? Možete li usporediti pristupe u borbi protiv pandemije?

Odluka o restriktivnim epidemiološkim mjerama uvijek je i pitanje procjene. Ona se nalazi na raskrižju negativnog utjecaja na gospodarstvo i očuvanju radnih mjesta s jedne strane te zaštite zdravlja stanovništva s druge. Između ta dva smjera kreću se i odluke austrijske i hrvatske vlade. U posljednjih nekoliko mjeseci Austrija se odlučila za oštriji smjer. To znači, da u Austriji praktički nije bilo zimske turističke sezone. No, mora se dodati i da je zimski turizam epidemiološki osjetljiviji. Trenutačno smo zabrinuti i zbog novih, zaraznijih mutacija virusa u Hrvatskoj. S obzirom na sve veći broj infekcija hrvatska Vlada razmatra pooštravanje mjera.

KROATIV: Uvođenje mjera također je utjecalo na slobodu putovanja. Prošle godine vidjeli smo velike gužve na granicama zbog određenih odluka. Hoće li se režim putovanja uskoro normalizirati i možemo li očekivati povratak slobode putovanja uskoro? Hoće li austrijski građani ove godine moći provesti ljetne praznike u Hrvatskoj, kao i obično i hoće li Hrvati koji žive u Austriji moći nesmetano putovati u svoj drugi dom? Što mislite o najavljenim „zelenim putovnicama“ EU?

Kao što sam već spomenuo, zaštitne mjere protiv COVID-19 uvijek su stvar procjene. Za mjere prošlog ljeta koje ste spomenuli, epidemiološki aspekti bili su presudni za nas. Da su ekonomski razlozi bili u prvom planu, Austrija bi vjerojatno izabrala drugačiji pristup zimskom turizmu. Povratak u normalno stanje, turistički promet kao što smo navikli, vjerojatno će biti moguć samo odgovarajućom imunizacijom stanovništva. To znači da moramo postići visoku razinu procijepljenosti. Ne mogu reći hoćemo li to uspjeti do ljetne sezone. No, upravo ‘zelene putovnice’ mogu do tada olakšati putovanja. U njih se neće unijeti samo cijepljenja, već i postojeća imunizacija zbog prethodne COVID-19 bolesti kao i negativni COVID-19 testovi.

“Dragi Hrvati u Austriji, želim Vam srdačno zahvaliti za doprinos koji dajete našem društvu i našoj zemlji!”

KROATIV: Hrvatsko gospodarstvo jako ovisi o turizmu. No, Hrvatska ima potencijal i za druge investicije. Austrija je doslovno jedan od najvažnijih i najvećih investitora u Hrvatskoj. Kako ocjenjujete investicijsku klimu u Hrvatskoj? Siguran sam da ste u kontaktu s brojnim austrijskim poduzetnicima i investitorima. Vidite li napredak investicijske klime u Hrvatskoj? Koji su glavni problemi?

Hvala na ovom pitanju. Obraćate pažnju na vrlo važnu točku u našim odnosima. S investicijskim volumenom od 4,4 milijarde eura austrijsko gospodarstvo je investitor br. 1 u Hrvatskoj. Austrijski investitori zapošljavaju oko 35.000 ljudi te doprinose njenom prosperitetu. Iz razgovora s austrijskim gospodarstvenicima znam da još uvijek postoji interes za ulaganja. Povoljna investicijska klima bitna je za privlačenje investitora. Austrijskim investitorima su važni pravna sigurnost, transparentne i predvidljive sudske i upravno administrativne odluke te jasni propisi. Moj dojam je da je hrvatska Vlada svjesna toga i da radi na tomei. U vezi s investicijskom klimom važna mi je još jedna stvar: od dobrih općih gospodarskih uvjeta najviše koristi imaju hrvatski investitori kao i hrvatski građani. Dobra investicijska klima stvara radna mjesta, a radna mjesta ljudima pružaju perspektivu za njihovu budućnost.

“Austrijsko gospodarstvo je investitor broj 1 u Hrvatskoj. Austrijski investitori zapošljavaju oko 35.000 ljudi te doprinose njenom prosperitetu.”

KROATIV: Govoreći o austrijskim investicijama, imate li informacije o tome koliko Austrijanaca živi u Hrvatskoj ili koliko Austrijanaca posjeduje nekretnine u Hrvatskoj? Hrvatska je i dalje popularna turistička destinacija, posebno za Austrijance starije dobi. Postoje li trendovi u tom području? Jesu li umirovljeni Austrijanci zainteresirani za preseljenje u Hrvatsku?

Ne postoji obveza da se Austrijanci u inozemstvu moraju registrirati u veleposlanstvu. Trenutačno je oko 270 naših sunarodnjaka registrirano u veleposlanstvu. Međutim, pretpostavljamo da oko 2.000 Austrijanaca živi ili radi u Hrvatskoj. Prema nama dostupnim brojkama oko 7.000 Austrijanki i Austrijanaca posjeduje nekretnine u Hrvatskoj. Ovi podaci su iz 2017. godine, stoga pretpostavljamo da je broj austrijskih vlasnika nekretnina već oko 10.000. Među njima je mnogo ljudi koji su već u mirovini i dio godine provode u Hrvatskoj.

KROATIV: Uz gradišćanske Hrvate, u Austriji živi i velik broj Hrvata koji su se u Austriju doselili tek u posljednjih nekoliko desetljeća. Od ulaska Hrvatske u EU, evidentan je porast broja Hrvata koji žive u Austriji. Kako vidite veliku zajednicu Hrvata koji žive u Austriji?

Danas u Austriji živi više od 80.000 hrvatskih državljana. Izuzetno su dobro integrirani i čine vrlo aktivan i angažiran dio našeg društva. Vidim hrvatski ‘community’, ako se mogu tako ležerno izraziti, vrlo, vrlo pozitivno.

KROATIV: Kada govorimo o Hrvatima u Austriji, moramo spomenuti i cjelokupni politički odnos između dviju zemalja. Kako ocjenjujete političke odnose između Austrije i Hrvatske u posljednje vrijeme?

Kao što ste već spomenuli, Austrija i Hrvatska stoljećima su pripadale jednoj državnoj zajednici. Tu su se naravno izgradile i mnoge povijesne, kulturološke, društvene i mentalitetne spone. Austrija je 90-ih godina prošlog stoljeća od početka podržavala težnje Hrvatske za samostalnošću. Kao simbol ove potpore treba samo spomenuti Aloisa Mocka. Danas vidimo snažno partnerstvo i prijateljstvo između Austrije i Hrvatske, koje povezuju nebrojene ljudske, gospodarske, kulturne i povijesne veze. Nije slučajno da je prvi službeni posjet hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića bio Austriji. Na početku hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, predsjednik Sabora Jandroković i ministar vanjskih poslova Grlić Radman bili su gosti austrijskih kolega. Naši predsjednici vlada su prijateljski povezani. Veliko prijateljstvo između naših zemalja zadnji put se na dojmljiv način očitovalo nakon potresa na Banovini. Zaključno ne bez izvjesnog ponosa mogu reći da su austrijsko-hrvatski odnosi izvrsni.

KROATIV: Poštovana Ekselencijo, na kraju intervjua imate li poruku za Hrvate koji žive u Austriji, ali i za čitatelje našeg portala, od kojih većina živi u Austriji.

Drage Hrvatice i dragi Hrvati, želim Vam srdačno zahvaliti za doprinos koji dajete našem društvu i našoj zemlji. Drago nam je da je Austrija postala Vaš druga domovina. Nadam se da će sve čitateljice i čitatelji Vašeg portala kroz ovo teško vrijeme pandemije i zaštitnih mjera, koje su ponekad vrlo opterećujuće, proći nesmetano. Molim Vas strpite se još malo. Kako će kampanja cijepljenja napredovati, naš će život opet postajati lakši. Svima Vama želim sretan Uskrs!

Razgovarao: Robert Pandža

• “Iznimno loš zrak” – alarm za sitnu prašinu na području Beča
• Beč subvencionira preuređenje stambenog prostora za starije osobe
• Eksplozija Temu-a u BiH, narudžbe idu “ko lude”
• U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega
• Građani Salzburga glasovali protiv S-Linka