Rat u Ukrajini teško opterećuje svjetsku ekonomiju. Europska središnja banka (ECB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka upozorili su danas da bi se situacija mogla pogoršati. Posljedice ruske invazije su katastrofalne, posebno za siromašnije zemlje.

MMF je u četvrtak najavio da će ponovno korigirati svoju prognozu globalnog gospodarskog rasta – naniže, prvenstveno zbog rata u Ukrajini. Za 143 zemlje, koje zajedno predstavljaju 86 posto globalne ekonomske proizvodnje, prognoza rasta bit će snižena u idućem tjednu, rekla je šefica MMF-a Kristalina Georgieva.

Za Ukrajinu se mogu očekivati ​​”katastrofalni ekonomski gubici”, a za Rusiju “ozbiljan pad”, rekla je Georgieva. Mnoge druge zemlje suočene su s poremećajima u trgovinskim odnosima i poremećajima na tržištima roba zbog rata. Sada će mnogim zemljama trebati još više da se vrate na put rasta prije pandemije koronavirusa.

Daljnji ekonomski izgledi su “izuzetno neizvjesni”, rekao je šef MMF-a. “Rat i sankcije bi mogle eskalirati. Mogle bi postojati nove varijante koronavirusa. Žetve bi mogle propasti.” Prije rata, Rusija i Ukrajina osiguravale su oko 28 posto svjetskog izvoza pšenice, a Rusija i Bjelorusija 40 posto važnog gnojiva. Opskrba hranom stoga je razlog za “veliku zabrinutost”.

Predsjednik Svjetske banke David Malpass također je upozorio na dramatično pogoršanje životnih uvjeta u zemljama u razvoju zbog rasta cijena. “Visoka inflacija je ekonomska i socijalna katastrofa za mnoge siromašnije zemlje”, rekao je za “Wirtschaftswoche”. Što je zemlja siromašnija, teže se zaštiti od rasta cijena.

Malpass je stoga pozvao na dalekosežno smanjenje duga najsiromašnijih zemalja. “Rat u Ukrajini bi sada trebao dovesti do preispitivanja u bogatim zemljama. Moramo osloboditi siromašne zemlje od njihovih strašnih dugova.” Skupi uvoz sirovina trenutno povećava dugove u zemljama u razvoju. To će biti pojačano rastućim kamatnim stopama.

Prema Svjetskom programu za hranu Ujedinjenih naroda (WFP), troškovi pomoći u zapadnoj Africi zbog rata ove će se godine povećati za 128 milijuna eura. Zbog sukoba, luke i dobavljači više nisu dostupni. Isporuke iz crnomorske regije su odgođene ili otkazane, što je utjecalo na rad WFP-a u zapadnoj Africi. Na primjer, dodatni troškovi koji proizlaze iz povećanja cijena mogli su financirati dnevne školske obroke za šest milijuna školaraca tijekom više od pola godine, izvještava WFP.

Šefica ECB-a Christine Lagarde dala je sličnu izjavu. “Rat već opterećuje poslovno povjerenje i povjerenje potrošača, uključujući neizvjesnost koju donosi”, rekla je nakon sastanka o kamatnim stopama. Prekidi u trgovini doveli su do novih materijalnih uskih grla. Rastuće cijene energije i sirovina smanjile su potražnju i otežale proizvodnju. “Rizici negativnih izgleda za rast značajno su se povećali kao rezultat rata u Ukrajini.”

Gospodarski razvoj će, smatra Lagarde, presudno ovisiti o daljnjem tijeku rata i o učincima donesenih sankcija te o mogućim daljnjim mjerama. “Iako su se rizici povezani s pandemijom povukli, rat bi mogao imati još veći utjecaj na gospodarsko raspoloženje i dodatno pogoršati nestašicu na strani ponude”, rekla je Lagarde.

Zabrinutost oko gospodarstva u eurozoni nedavno je naglo porasla zbog rata u Ukrajini. Za Njemačku, najveće gospodarstvo u eurozoni, ekonomisti su nedavno oslikali prilično sumornu sliku. Neki su ekonomisti čak prepolovili svoje procjene rasta. I u Italiji se sada očekuje znatno manji porast bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Europska središnja banka ostavlja ključnu kamatnu stopu na nula posto, ali opet na vidiku stavlja kraj kupnji obveznica. Ovaj korak otvara put za zaokret u kamatnim stopama.

Kamatna politika ECB-a također se bavi rekordnom inflacijom u eurozoni. “Inflatorni pritisci su se pojačali u mnogim sektorima”, naglasile su monetarne vlasti. Spremni su da ostane visoka u nadolazećim mjesecima, uglavnom zbog naglog porasta troškova energije. Lagarde je signalizirala da su dani kupnje obveznica vrijednih više milijardi dolara odbrojani i da će “vrlo vjerojatno” završiti na ljeto. U drugom koraku treba najaviti kraj ere nulte kamate.