Ekonomija
Rat u Ukrajini opterećuje globalnu ekonomiju
Rat u Ukrajini teško opterećuje svjetsku ekonomiju. Europska središnja banka (ECB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka upozorili su danas da bi se situacija mogla pogoršati. Posljedice ruske invazije su katastrofalne, posebno za siromašnije zemlje.
MMF je u četvrtak najavio da će ponovno korigirati svoju prognozu globalnog gospodarskog rasta – naniže, prvenstveno zbog rata u Ukrajini. Za 143 zemlje, koje zajedno predstavljaju 86 posto globalne ekonomske proizvodnje, prognoza rasta bit će snižena u idućem tjednu, rekla je šefica MMF-a Kristalina Georgieva.
Za Ukrajinu se mogu očekivati ”katastrofalni ekonomski gubici”, a za Rusiju “ozbiljan pad”, rekla je Georgieva. Mnoge druge zemlje suočene su s poremećajima u trgovinskim odnosima i poremećajima na tržištima roba zbog rata. Sada će mnogim zemljama trebati još više da se vrate na put rasta prije pandemije koronavirusa.
Daljnji ekonomski izgledi su “izuzetno neizvjesni”, rekao je šef MMF-a. “Rat i sankcije bi mogle eskalirati. Mogle bi postojati nove varijante koronavirusa. Žetve bi mogle propasti.” Prije rata, Rusija i Ukrajina osiguravale su oko 28 posto svjetskog izvoza pšenice, a Rusija i Bjelorusija 40 posto važnog gnojiva. Opskrba hranom stoga je razlog za “veliku zabrinutost”.
Predsjednik Svjetske banke David Malpass također je upozorio na dramatično pogoršanje životnih uvjeta u zemljama u razvoju zbog rasta cijena. “Visoka inflacija je ekonomska i socijalna katastrofa za mnoge siromašnije zemlje”, rekao je za “Wirtschaftswoche”. Što je zemlja siromašnija, teže se zaštiti od rasta cijena.
Malpass je stoga pozvao na dalekosežno smanjenje duga najsiromašnijih zemalja. “Rat u Ukrajini bi sada trebao dovesti do preispitivanja u bogatim zemljama. Moramo osloboditi siromašne zemlje od njihovih strašnih dugova.” Skupi uvoz sirovina trenutno povećava dugove u zemljama u razvoju. To će biti pojačano rastućim kamatnim stopama.
Prema Svjetskom programu za hranu Ujedinjenih naroda (WFP), troškovi pomoći u zapadnoj Africi zbog rata ove će se godine povećati za 128 milijuna eura. Zbog sukoba, luke i dobavljači više nisu dostupni. Isporuke iz crnomorske regije su odgođene ili otkazane, što je utjecalo na rad WFP-a u zapadnoj Africi. Na primjer, dodatni troškovi koji proizlaze iz povećanja cijena mogli su financirati dnevne školske obroke za šest milijuna školaraca tijekom više od pola godine, izvještava WFP.
Šefica ECB-a Christine Lagarde dala je sličnu izjavu. “Rat već opterećuje poslovno povjerenje i povjerenje potrošača, uključujući neizvjesnost koju donosi”, rekla je nakon sastanka o kamatnim stopama. Prekidi u trgovini doveli su do novih materijalnih uskih grla. Rastuće cijene energije i sirovina smanjile su potražnju i otežale proizvodnju. “Rizici negativnih izgleda za rast značajno su se povećali kao rezultat rata u Ukrajini.”
Gospodarski razvoj će, smatra Lagarde, presudno ovisiti o daljnjem tijeku rata i o učincima donesenih sankcija te o mogućim daljnjim mjerama. “Iako su se rizici povezani s pandemijom povukli, rat bi mogao imati još veći utjecaj na gospodarsko raspoloženje i dodatno pogoršati nestašicu na strani ponude”, rekla je Lagarde.
Zabrinutost oko gospodarstva u eurozoni nedavno je naglo porasla zbog rata u Ukrajini. Za Njemačku, najveće gospodarstvo u eurozoni, ekonomisti su nedavno oslikali prilično sumornu sliku. Neki su ekonomisti čak prepolovili svoje procjene rasta. I u Italiji se sada očekuje znatno manji porast bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Europska središnja banka ostavlja ključnu kamatnu stopu na nula posto, ali opet na vidiku stavlja kraj kupnji obveznica. Ovaj korak otvara put za zaokret u kamatnim stopama.
Kamatna politika ECB-a također se bavi rekordnom inflacijom u eurozoni. “Inflatorni pritisci su se pojačali u mnogim sektorima”, naglasile su monetarne vlasti. Spremni su da ostane visoka u nadolazećim mjesecima, uglavnom zbog naglog porasta troškova energije. Lagarde je signalizirala da su dani kupnje obveznica vrijednih više milijardi dolara odbrojani i da će “vrlo vjerojatno” završiti na ljeto. U drugom koraku treba najaviti kraj ere nulte kamate.
Ekonomija
40 posto građana Austrije može zamisliti da radi u mirovini
Mnogi ljudi jedva čekaju dugo očekivani kraj svog radnog vijeka. Očito ima ljudi koji žele ili su sposobni raditi i nakon 65. godine.
Pokazuje to izvješće Silver Workers Report koje je izradio institut za istraživanje tržišta Marktagent u ime platforme za zapošljavanje Xing. U ožujku je ispitano 520 Austrijanaca u dobi od 50 do 75 godina.
Sukladno tome, gotovo četvero od deset ispitanih može zamisliti rad u dobi za mirovinu. Desetina kaže da zapravo žele završiti svoj profesionalni život kasnije nego je propisano.
No, 41 posto, većina, ipak želi otići u starosnu mirovinu. Glavni razlozi tome su vrijeme s obitelji, godišnji odmor, ali i fizičke tegobe. Čak 37 posto sudionika ankete voljelo bi prije dati otkaz na posl
Motivacija za rad nakon umirovljenja ne proizlazi samo iz financijskih interesa. 54 posto ispitanih izjavilo je da uživa u poslu. Više od polovice također cijeni ljudski kontakt putem radnog mjesta.
Među onima koji mogu nastaviti raditi i u mirovini razlozi su različiti. No, oko 35 posto ljudi koji mogu zamisliti da rade u starosti razmišljaju o protoku novca – čak i ako ne ovise o njemu. Prema odgovorima, to je ključni razlog za nastavak rada posebice muškaraca. 30 posto nastavilo bi raditi svoj posao ako bi to bilo financijski potrebno.
Ekonomija
Austriji sve više nedostaje radnika
Revizorski sud analizirao je stanje u vezi s nedostatkom kvalificiranih radnika u Austriji i Europi. Stoga je sada potrebna opća strategija.
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika” Revizorski sud (RH) preporučuje izradu sveobuhvatne strategije. Prema RH, bilo bi moguće “bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s Crveno-bijelo-crvenom iskaznicom (RWR Card)”. Kako bi se to postiglo, sustav je potrebno pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim, istaknula je Margit Kraker, predsjednica Revizorskog suda.
Pojasnila je da je RH dobio uvid u cjelokupnu situaciju oko nedostatka kvalificiranih radnika. Izgledi za budućnost su otrežnjujući. Zbog “demografskog razvoja, dostupnost radnika u Austriji, kao i u cijeloj EU, smanjit će se tijekom sljedećih deset godina”. To znači da će u Austriji biti još manje radnika nego što ih ima sada. “Srednjoročno i dugoročno, očekuje se da će se nedostatak kvalificiranih radnika pogoršati”, rekao je Kraker u priopćenju za javnost, prenosi kroativ.at.
Kraker kao važnu prilagodbu vidi daljnji razvoj crveno-bijelo-crvene karte i razvoj ukupne strategije. ÖVP vidi potencijal za privlačenje više kvalificiranih radnika “stvaranjem novog posebnog pravila za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana”.
SPÖ vidi priliku za poboljšanje uvjeta boljom integracijom tražitelja azila na tržište rada. Ali neće biti inicijative federalne vlade da se to učini. AMS čini malo ili ništa kako bi kvalificirao i motivirao migrante u Austriji za tržište rada. “Savezna vlada se fokusira samo na dovođenje sve više i više ‘ljudi iz daleka’ u zemlju. S obzirom na rastuće brojke nezaposlenosti, to je potpuno pogrešan pristup”, rekla je Dagmar Belakowitsch (FPÖ).
Međutim, situacija je i dalje napeta. Ministar rada Martin Kocher nedavno je razvio paket vrijedan 75 milijuna eura koji je trebao osigurati bolju integraciju migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada.
Austrija
Inflacija na najnižoj razini još od rujna 2021
Inflacija u Austriji nastavlja slabiti. U travnju je stopa inflacije iznosila 3,5 posto na godišnjoj razini, pa je pala na najnižu razinu od rujna 2021. Najznačajniji pokretač inflacije bio je rast cijena u restoranima i hotelima (plus 7,6 posto).
Prvi put od početka naglog rasta potrošačkih cijena 2021., cijene plina imale su “značajan prigušujući učinak” na inflaciju, objavio je danas Statistički ured Austrije.
“Parant-aranžmani su također značajno pridonijeli padu inflacije u travnju, umjesto da su imali snažan učinak na povećanje cijena kao u prethodnih dvanaest mjeseci”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u izjavi za javnost.
No, poskupljenja u ugostiteljstvu “i dalje su iznad prosjeka”, a poskupljenja na benzinskim postajama “čak su i porasla”.
Razina cijena mikro košarice, koja je namijenjena dnevnim kupnjama, a uglavnom sadrži prehrambene artikle te dnevne novine i kavu u kafiću, u travnju je na godišnjoj razini porasla za 4,3 posto. Razina cijena mini košarice – tjedne kupnje koja uključuje hranu, usluge i gorivo – porasla je na godišnjoj razini za 4,9 posto.
You must be logged in to post a comment Login