6.5 C
Beč
27. studenoga 2022.
Austrija

“Nauturalizirani Austrijanci”: Raste broj osoba koje uzimaju državljanstvo Austrije

Foto: BMI / Facebook

Prema Statističkom zavodu Austrije, broj naturalizacija u Austriji u prvoj polovici 2022. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine porastao je za više od 60 posto. Nagli porast prvenstveno je posljedica naturalizacije žrtava fašizma i njihovih potomaka, koji su činili gotovo 30 posto novonaturaliziranih u prvoj polovici godine, objavljeno je u četvrtak.

Austrijsko državljanstvo u prvih šest mjeseci dobilo je 8.158 osoba, od čega 2.417 u inozemstvu (29,6 posto). Prema Statističkom zavodu Austrije, nije bilo samo 61,3 posto više naturalizacija nego u prvoj polovici 2021. (5057 naturalizacija), već i 52,5 posto više nego u istom razdoblju prije početka pandemije koronavirusa, odnosno u prvoj polovici 2019. (5.349).

Oni koji su bili politički progonjeni od strane nacističkog režima, a od 2020. i njihovi potomci, imaju mogućnost naturalizacije bez odricanja prethodnog državljanstva. U prvoj polovici 2022. godine 2.421 osoba (od kojih 2.396 živi u inozemstvu) prema ovoj odredbi dobila je austrijsko državljanstvo, što odgovara 29,7 posto svih naturalizacija u prvoj polovici godine.

Osobe koje su naturalizirane pod ovom odredbom najčešće su državljani sljedeće tri zemlje: Izraela (939 ili 11,5 posto svih naturaliziranih u prvoj polovici 2022.), Sjedinjenih Država (546 ili 6,7 posto) i Ujedinjenog Kraljevstva (525 ili 6,4 posto).

Osobe koje su naturalizirane iz drugih razloga (ukupno 5.737 osoba) ranije su najčešće bili državljani Turske (603 ili 7,4 posto), Sirije (531 ili 6,5 posto) te Bosne i Hercegovine (469 ili 5,7 posto). Polovica naturaliziranih osoba u prvoj polovici 2022. bile su žene (50,3 posto), oko trećina maloljetnici do 18 godina (31,9 posto). Gotovo četvrtina novonaturaliziranih rođena je u Austriji (1.923 ili 23,6 posto).

U svim saveznim državama u prvoj polovici 2022. naturalizirano je više osoba nego u istom razdoblju prethodne godine. Relativno povećanje bilo je najveće u Vorarlbergu (plus 59,7 posto – 313 naturalizacija), zatim u Beču (plus 43,0 posto – 2.265 naturalizacija) i Štajerskoj (plus 38,0 posto – 487 naturalizacija).

U odnosu na prvo polugodište 2019., prije pandemije, više naturalizacija bilo je u sedam saveznih pokrajina, prednjači Koruška (porast od 81,5 posto na 265 naturalizacija). Samo je u Beču (pad od 3,5 posto na 2.265) i u Gornjoj Austriji (pad od 1,2 posto na 757) bilo manje naturalizacija u odnosu na 2019. godinu.


Povezane vijesti:

Austrija: Rad na crno, neisplate plaća, socijalne prijevare – podneseno više od 1800 kaznenih prijava

KROATIV

Austrija: Novo poskupljenje struje i plina od 1. siječnja

KROATIV

Austrija: Dostavljači traže povećanje minimalne plaće na 2000 eura

KROATIV