Ekonomija
Radnička komora: Sve veće nezadovoljstvo radnika radnim vremenom u Austriji
Udio zaposlenika koji bi željeli raditi manje sati znatno je porastao od 2000. godine, izvještava Radnička komora Gornje Austrije. Suprotno predrasudama, želja za kraćim radnim vremenom uz istu plaću nije izraženija kod mlađe generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina.
Trenutno 28 posto svih zaposlenika želi raditi manje sati od dogovorenog u ugovoru o radu. Među stalno zaposlenima to je 32 posto. Pritom bi gotovo trećina honorarnih radnika povećala tjedno radno vrijeme.
Stvarno odrađeni tjedni radni sati premašivali bi ugovoreni iznos u prosjeku za 1,7 sati. Razlika između ugovorenog i stvarnog radnog vremena posebno je velika za zaposlene u javnoj upravi, prometu i vezama te u građevinarstvu. Sektor zdravstva i socijalne skrbi je sektor s najkraćim tjednim radnim vremenom (zbog skraćenog radnog vremena), izračunao je danas AK Gornja Austrija.
U svakom slučaju besmislica je tvrditi da su mladi stručnjaci previše lijeni za stalni posao. “Suprotno uobičajenim predrasudama, želja za manjim brojem radnih sati, čak i uz istu satnicu, nije izraženija kod mlade generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina. Lamentacije iz politike i biznisa o navodno lijenoj mladoj generaciji su besmislene”, kaže predsjednik AK Gornje Austrije Andreas Stangl. Čak je primjetno da stariji radnici danas žele raditi 3-4 sata manje nego prije 20 godina. Mladi, pak, prema indeksu radne klime žele raditi “samo” 1-2 sata manje od mladih prije 20 godina.
Prema tome, rođeni između 1980. i 1994. imaju najveću želju za redukcijama: žele raditi 3,3 sata manje tjedno nego što rade trenutno. Vrlo mladi žele raditi 2,8 sati manje tjedno, starije generacije žele raditi 2,5 sati manje.
“U praksi, međutim, mnogi zaposlenici moraju raditi prekovremeno, odnosno gotovo tri četvrtine svih zaposlenih u Austriji – njih 22 posto često, a 52 posto povremeno”, navodi Radnička komora. To ima utjecaja na indeks radne klime: dok je to 105 indeksnih bodova za ljude koji rade manje od 40 sati tjedno, to je samo 92 indeksna boda za zaposlenike koji rade više od 50 sati tjedno. Oni koji nikada ne moraju raditi prekovremeno trenutno imaju vrijednost indeksa od 109 bodova.
Za predsjednika AK Gornje Austrije Stangla, rezultati istraživanja koji su danas predstavljeni su “prilika za gospodarstvo” – naime da se pozabavi gotovo trećinom zaposlenika s nepunim radnim vremenom koji bi htjeli raditi više sati. Ali čini se da se u nekim sektorima želi uštedjeti na premijama za prekovremeni rad, rekao je Stangl novinarima. I podsjetio da je posljednje skraćenje radnog vremena za mase bilo 1985. godine.
Christoph Hofinger iz instituta Sora danas je naglasio kako radno vrijeme ima značajan utjecaj na zadovoljstvo i spremnost na promjene. Prvi snažniji nalet želje za manjim brojem radnih sati bio je tijekom financijske krize 2008. godine, nakon čega se želja nije smanjila i ponovno je uzela maha tijekom pandemije korone.
Hofinger je naglasio da je oko 4500 zaposlenika koji se svake godine anketiraju informirano da se ovdje traži skraćenje radnog vremena bez naknade plaće. To pokazuje da bi zaposlenici prihvatili i smanjenje plaće ako bi se time smanjila usklađenost radnog i obiteljskog života te zdravstveni problemi povezani s radom.
Između ostalog, AK Gornje Austrije poziva na “modernu organizaciju radnog vremena koja se temelji na potrebama zaposlenika”, kao i na proširenje zakonskih prava na promijenjeno ili skraćeno radno vrijeme i pravo na promjenu između punog i djelomičnog radnog vremena. Nadalje, trebalo bi u potpunosti poništiti izmjene Zakona o radnom vremenu i Zakona o odmoru tijekom rada donesene 2018. godine. Tada je maksimalno dopušteno radno vrijeme povećano s deset na dvanaest sati dnevno te s 50 na 60 sati tjedno, podsjećaju iz Komore.
Ekonomija
Sve više trgovanih i obrtničkih tvrtki u Austriji ocjenjuje situaciju s poslovanjem kao lošu
Svako treće trgovačko i obrtničko poduzeće Donje Austrije trenutnu poslovnu situaciju ocjenjuje kao “lošu”. To proizlazi iz trenutnog ekonomskog promatranja KMU Research Austria. Samo 19 posto vidi dobru poslovnu situaciju.
U trgovini i obrtu prevladava pesimizam, što jasno pokazuju gospodarska promatranja. Udio tvrtki koje žele ulagati u poslovanje ove je godine pao s 43 na 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav razvoj događaja apsolutni je znak za uzbunu, kaže Jochen Flicker, predsjednik odjela za trgovinu i obrt u Gospodarskoj komori Donje Austrije.
Kao najveće izazove tvrtke vide povećanje cijena sirovina i materijala (59 posto), zatim visoke troškove energije (53 posto) te opterećenje porezima i pristojbama (52 posto). “Zapanjujuće je da se porezi i pristojbe postupno sve više doživljavaju kao izazov i teret, dok se troškovi energije i materijala i dalje vide kao veliki izazov ove godine, ali rjeđe nego prošle godine”, kaže Flicker.
U kontekstu sve slabijeg gospodarstva, Flicker vidi novi bonus za obrtnike, koji se može primijeniti retroaktivno od 15. srpnja za narudžbe od 1. ožujka i koji može iznositi do 2000 eura, kao “vrijedan impuls koji će sigurno potaknuti povećanje u narudžbama”. Vrlo je važno da proces bude što jednostavniji i nebirokratski.
Predsjednik odjela također se zalaže za što bržu provedbu građevinskog paketa koji je sastavila vlada kako bi se potaknula građevinska industrija kao međusektorski pokretač gospodarstva. “I naravno, smanjenje prekomjernih troškova za plaće ostaje problem. Tvrtke i zaposlenici imaju jednaku korist od toga,” kaže Flicker.
Austrija
Evo koliki su trenutni porezi na plaće u Austriji
Prema trenutnoj prognozi Austrijske nacionalne banke (OeNB), inflacija će vjerojatno biti 3,6 posto u 2024. godini. Za iduće godine 2025. i 2026. još se očekuju 2,7 i 2,3 posto. Zadnji put je iznosio 4,1 posto u ožujku – treća najviša vrijednost unutar eurozone.
Mjerodavna vrijednost za povećanje graničnih vrijednosti tarifnih razina poreza je tekuća inflacija od srpnja prethodne godine do lipnja prethodne godine. Za ovu godinu, konkretno inflacija od srpnja 2022. do lipnja 2023. (9,9 posto). Koeficijent korekcije kao osnovica za izračun tablice poreza na plaće za 2025. bit će objavljen na ljeto.
Evo koliko su trenutni porezi na plaće u Austriji:
Ovako izgleda tablica poreza na plaće za 2024. godinu / So sieht die Lohnsteuertabelle 2024 aus:
| Einkommen (2023) | Einkommen (2024) | Steuersatz (2023) | Steuersatz (2024) |
|---|---|---|---|
| bis 11.693 Euro | bis 12.816 Euro | 0 % | 0 % |
| bis 19.134 Euro | bis 20.818 Euro | 20 % | 20 % |
| bis 32.075 Euro | bis 34.513 Euro | 30 % | 30 % |
| bis 62.080 Euro | bis 66.612 Euro | 41 % | 40 % |
| bis 93.120 Euro | bis 99.266 Euro | 48 % | 48 % |
| bis 1.000.000 Euro | bis 1.000.000 Euro | 50 % | 50 % |
| ab 1.000.000 Euro | ab 1.000.000 Euro | 55 % | 55 % |
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
