Ekonomija
Radnička komora: Sve veće nezadovoljstvo radnika radnim vremenom u Austriji
Udio zaposlenika koji bi željeli raditi manje sati znatno je porastao od 2000. godine, izvještava Radnička komora Gornje Austrije. Suprotno predrasudama, želja za kraćim radnim vremenom uz istu plaću nije izraženija kod mlađe generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina.
Trenutno 28 posto svih zaposlenika želi raditi manje sati od dogovorenog u ugovoru o radu. Među stalno zaposlenima to je 32 posto. Pritom bi gotovo trećina honorarnih radnika povećala tjedno radno vrijeme.
Stvarno odrađeni tjedni radni sati premašivali bi ugovoreni iznos u prosjeku za 1,7 sati. Razlika između ugovorenog i stvarnog radnog vremena posebno je velika za zaposlene u javnoj upravi, prometu i vezama te u građevinarstvu. Sektor zdravstva i socijalne skrbi je sektor s najkraćim tjednim radnim vremenom (zbog skraćenog radnog vremena), izračunao je danas AK Gornja Austrija.
U svakom slučaju besmislica je tvrditi da su mladi stručnjaci previše lijeni za stalni posao. “Suprotno uobičajenim predrasudama, želja za manjim brojem radnih sati, čak i uz istu satnicu, nije izraženija kod mlade generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina. Lamentacije iz politike i biznisa o navodno lijenoj mladoj generaciji su besmislene”, kaže predsjednik AK Gornje Austrije Andreas Stangl. Čak je primjetno da stariji radnici danas žele raditi 3-4 sata manje nego prije 20 godina. Mladi, pak, prema indeksu radne klime žele raditi “samo” 1-2 sata manje od mladih prije 20 godina.
Prema tome, rođeni između 1980. i 1994. imaju najveću želju za redukcijama: žele raditi 3,3 sata manje tjedno nego što rade trenutno. Vrlo mladi žele raditi 2,8 sati manje tjedno, starije generacije žele raditi 2,5 sati manje.
“U praksi, međutim, mnogi zaposlenici moraju raditi prekovremeno, odnosno gotovo tri četvrtine svih zaposlenih u Austriji – njih 22 posto često, a 52 posto povremeno”, navodi Radnička komora. To ima utjecaja na indeks radne klime: dok je to 105 indeksnih bodova za ljude koji rade manje od 40 sati tjedno, to je samo 92 indeksna boda za zaposlenike koji rade više od 50 sati tjedno. Oni koji nikada ne moraju raditi prekovremeno trenutno imaju vrijednost indeksa od 109 bodova.
Za predsjednika AK Gornje Austrije Stangla, rezultati istraživanja koji su danas predstavljeni su “prilika za gospodarstvo” – naime da se pozabavi gotovo trećinom zaposlenika s nepunim radnim vremenom koji bi htjeli raditi više sati. Ali čini se da se u nekim sektorima želi uštedjeti na premijama za prekovremeni rad, rekao je Stangl novinarima. I podsjetio da je posljednje skraćenje radnog vremena za mase bilo 1985. godine.
Christoph Hofinger iz instituta Sora danas je naglasio kako radno vrijeme ima značajan utjecaj na zadovoljstvo i spremnost na promjene. Prvi snažniji nalet želje za manjim brojem radnih sati bio je tijekom financijske krize 2008. godine, nakon čega se želja nije smanjila i ponovno je uzela maha tijekom pandemije korone.
Hofinger je naglasio da je oko 4500 zaposlenika koji se svake godine anketiraju informirano da se ovdje traži skraćenje radnog vremena bez naknade plaće. To pokazuje da bi zaposlenici prihvatili i smanjenje plaće ako bi se time smanjila usklađenost radnog i obiteljskog života te zdravstveni problemi povezani s radom.
Između ostalog, AK Gornje Austrije poziva na “modernu organizaciju radnog vremena koja se temelji na potrebama zaposlenika”, kao i na proširenje zakonskih prava na promijenjeno ili skraćeno radno vrijeme i pravo na promjenu između punog i djelomičnog radnog vremena. Nadalje, trebalo bi u potpunosti poništiti izmjene Zakona o radnom vremenu i Zakona o odmoru tijekom rada donesene 2018. godine. Tada je maksimalno dopušteno radno vrijeme povećano s deset na dvanaest sati dnevno te s 50 na 60 sati tjedno, podsjećaju iz Komore.
Ekonomija
Inflacija u Austriji ostaje na 5,4 posto
Prema brzoj procjeni austrijske statistike, inflacija je u studenom iznosila 5,4 posto, što znači da je ista kao i u listopadu. U odnosu na listopad, razina cijena porasla je za 0,4 posto.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) na godišnjoj je razini porastao za 4,9 posto, a inflacija u odnosu na prethodni mjesec iznosila je 0,2 posto. “To znači da je trend pada stope inflacije koji smo promatrali od početka godine zasad prekinut”, rekao je u četvrtak generalni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas.
To je uglavnom zbog činjenice da cijene energenata za kućanstva imaju znatno manji prigušujući učinak na opću inflaciju nego prethodnih mjeseci. Osim toga, u studenom je došlo do značajnog povećanja cijena paket aranžmana, rekao je Thomas.
Inflaciju primijetite kad sve poskupi. Zato se naziva i inflacija. Ako je inflacija niska, cijene tek neznatno rastu. Ako je inflacija visoka, cijene rastu snažnije. S inflacijom novac postaje sve manje vrijedan. Zato vam treba više novca ako želite nešto kupiti.
Ekonomija
Štrajkovi u maloprodaji kreću ovaj vikend; Propali pregovori sindikata u maloprodaji i poslodavaca
Runda trgovinskih pregovora u utorak također nije dovela do sporazuma. Sada će u sred božićne sezone krenuti štrajkovi upozorenja.
U utorak kasno navečer nakon KV pregovaračke runde za obrt, poslodavačka strana negodovala je. “Današnja runda KV-a pokazala je da je spremnost sindikata na štrajk očito veća od spremnosti na pregovore. Jako nam je žao zbog toga jer smo poduzeli veliki korak prema predstavnicima zaposlenika”, rekao je Rainer Trefelik, predsjednik saveznog odjela za trgovinu Austrijska gospodarska komora (WKÖ). Očekivanja sindikata sa strane zaposlenika i ponuda poslodavaca bila su (pre)daleko.
Ponuda poslodavca: povećanje KV-a od 6 posto plus 1000 eura neoporezive uplate premije. Ili, kako izračunavaju trgovci: povećanje od 12,02 posto za početne plaće, povećanje od 10,74 posto za bruto plaću od 2.500 eura i povećanje od 10,05 posto za plaću od 3.000 eura. Sindikat je, pak, tek neznatno odstupio od svog zahtjeva i smanjio očekivanja na prosječno 9,92 posto, rečeno je. Zanimljivo: uključujući i jednokratnu isplatu, ponuda poslodavca bila bi povećanje od 12,02 posto, čak i više od 10,17 posto koliko traže sindikati.
“Stoga mi nedostaje ikakvo razumijevanje zašto su ljudi fiksirani na gledište pravednosti i odbijaju isplate bonusa od samog početka koje donose jasnu neto prednost za zaposlenike. Pogotovo sada, 1000 eura neto bilo bi dobrodošlo povećanje u njihovom božićnom proračunu za mnoge zaposlenike.” kaže Trefelik. Zahtjevi sindikata su “nepriuštivi za tvrtke u trenutnoj situaciji i daleko su od kreativnih rješenja koja su nužna s obzirom na teške uvjete”, rekao je predsjednik saveznog odjela za trgovinu Austrijske gospodarske komore.
“Dugoročno gledano, povećanje veličine koje zahtijeva sindikat značilo bi da tvrtke više ne mogu priuštiti zaposlenike.”
Trefelik je također upozorio na “Pirovu pobjedu” za sindikate: “Takav uspjeh bio bi skupo kupljen i radost zbog njega bila bi samo kratkotrajna. Jer dugoročno gledano, porast veličine u kojoj sindikat zahtjevan značilo bi za tvrtke: “Ne možemo si to više interno priuštiti. Već postoji enorman porast stečajeva i zatvaranja u domaćoj maloprodaji. Rezultat bi bila daljnja zatvaranja i gubici radnih mjesta.”
Sindikat pak krivnju svaljuje na stranu poslodavca. “Poslodavci još uvijek nisu spremni predati ponudu koja je iznad tekuće stope inflacije od 9,2%. Prvi štrajkovi upozorenja sada će se održati diljem Austrije na odabranim lokacijama od 30. studenog do 3. prosinca”, rečeno je u utorak navečer. “S obzirom na visoka poskupljenja, povećanje plaće od šest posto uz jednokratnu isplatu je uvreda za zaposlenike od kojih neki više ne znaju kako financijski spojiti kraj s krajem.”
“Koliko su poslodavci daleko od realnosti života vlastitih zaposlenika, govori i to što poslodavci nisu prihvatili našu ponudu socijalno ocijenjene kvalifikacije koja bi dodatno povećala niže platne skupine”, rekla je pregovaračica GPA-a, Helga Fichtinger. Zahtjev sindikata je 9,4 posto plus fiksni iznos od 15 eura, “što znači prosječno povećanje plaće od 9,97 posto”. “Poslodavci su danas pokrenuli prvi val štrajka upozorenja. Podrška zaposlenika je velika i svakim danom je sve veća. Ponudili smo drugi datum pregovora za 5. ili 6. prosinca”, rekao je Martin Müllauer, predsjednik sektora trgovine u GPA.
Ekonomija
Austrija: Plaće državnih službenika rastu za 9,15 posto
Plaće u javnom sektoru od 1. siječnja rastu za 9,15 posto, odnosno najmanje za 192 eura. Za najniža primanja to znači povećanje od 9,71 posto. Povećat će se i dodaci i naknade za 9,15 posto.
Sindikat javnih službi (GÖD) i younion dogovorili su to s vicekancelarom Wernerom Koglerom (Zeleni), koji je odgovoran za državne službenike, i ministrom financija Magnusom Brunnerom (ÖVP) u srijedu navečer.
Sindikat je pregovore nazvao “teškim, ali konstruktivnim” i pohvalio zaključak kao “vrlo dobar”. Vicekancelar Kogler vidio je “brzo, pravedno rješenje” koje bi osiguralo “stabilnost i očuvanje kupovne moći”. Ministar financija Brunner zahvalio je sindikatu na “konstruktivnim razgovorima”.
Izravno pogođeno pregovorima o plaćama je 227.799 ljudi (savezni zaposlenici i državni učitelji); neizravno pogođeno je 317.273 državnih i lokalnih zaposlenika za koje se očekuje da će preuzeti federalni sporazum.