Connect with us

Svijet

Prije 20 godina SAD i koalicija napali Irak – “Fijasko s trajnom štetom za SAD”

Objavljeno

na

Prije dvadeset godina, u noći s 19. na 20. ožujka 2003., SAD i njihova koalicija započeli su napad na Irak. Zbog navodnog oružja za masovno uništenje u rukama Saddama Husseina, tadašnji američki predsjednik George W. Bush izdao je ratnu zapovijed. Međutim, oružje za masovno uništenje nikada nije pronađeno, a operacija je također završila fijaskom na druge načine, iako je stvarni rat brzo dobiven.

Iako je rat počeo 2003. godine, znakovi su postojali puno prije toga. Nakon napada 11. rujna 2001., SAD su prvo napale Afganistan, ali ubrzo je predsjednik Bush počeo govoriti o cijeloj “osovini zla” – uključujući Iran i Irak.

U jesen 2002. Bush je bio još konkretniji: U govoru u Ujedinjenim narodima ponovno je potvrdio odlučnost Sjedinjenih Država da unilateralno djeluju protiv Iraka ako bude potrebno. Odmah je dobio potporu britanskog premijera Tonyja Blaira, čiji je imidž “Bushovog čovjeka i pudlice” tog trenutka gotovo pa bio potvrđen, piše ORF.

U jesen je američki Kongres dao zeleno svjetlo za vojnu operaciju. U veljači 2003. slijedilo je jedno od mračnijih poglavlja američke politike. Američki državni tajnik Colin Powell predočio je Vijeću sigurnosti navodne dokaze da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje i da je povezan s terorističkim organizacijama.

Međutim, SAD nisu dobile mandat od UN-a, dijelom i zbog otpora mnogih europskih zemalja. Kasnije se pokazalo da su dokazi bili lažni, te da su odluke SAD-a, između ostalog, povođene lažnim doušnicima. Godinama kasnije, Powell je zažalio zbog svog stava.

Priča je krenula svojim tijekom: u televizijskom obraćanju 17. ožujka predsjednik Bush dao je iračkom diktatoru posljednji rok od 48 sati. Ako Hussein i njegovi sinovi ne napuste zemlju, SAD će napasti u “vrijeme koje odabere”. Nešto kasnije došlo je i to vrijeme. SAD je u jutarnjim satima 20. ožujka započeo eufemistički nazvanu operaciju Iračka sloboda ciljanim zračnim napadima na glavni grad Bagdad, dok je kopnena ofenziva krenula je iz Kuvajta.

Vojska koalicije sastavljene od ukupno 38 zemalja naišla je na slab otpor iračkih trupa – i zato što su – kako se kasnije pokazalo – visoki časnici bili prethodno potkupljeni. Ofenzivu je usporila pješčana oluja. Početkom travnja američka vojska bila je pred Bagdadom, a nakon nekoliko dana zauzet je i glavni grad. Rušenje spomenika Sadamu Huseinu 9. travnja ispred hotela Palestina na Firdevskom trgu ušlo je u povijest kao simbol rata.

1. svibnja, tri tjedna nakon pada Bagdada, Bush je u upitnom pojavljivanju na nosaču zrakoplova Abraham Lincoln objavio da su glavne borbene operacije završene (“Misija obavljena”).

Hussein, nekad zapadni saveznik u borbi protiv Irana, nestao je mjesecima. Tek su ga u prosincu 2003. uhitili u blizini njegova rodnog grada Tikrita. Na smrt ga je osudio specijalni sud koji su osnovale Sjedinjene Države za masovna ubojstva šijita i Kurda kemijskim oružjem. Kritičari su govorili o revijalnom suđenju. Presuda je izvršena krajem prosinca 2006. godine, piše ORF.

U tom trenutku već je bilo jasno da američki plan za Irak nije uspio. Umjesto izgradnje demokracije, zemlja je tonula u teror i nasilje, umjesto nacionalnog pomirenja, počeo je rat između sunita i šijita. Ostali saveznici ubrzo su se povukli, ostavljajući američku vojsku i privatne plaćenike, poput tvrtke Blackwater. Povećali su se bombaški i samoubilački napadi.

Godine 2004. prvi izvještaji i slike iz zarobljeničkog logora Abu Ghraib u blizini Bagdada dospjeli su u javnost – i šokirali arapski svijet, ali i Zapad. Američki vojnici pozirali su smijući se uz svezane i ponižene zatvorenike, koji su bili podvrgnuti sustavnoj i neljudskoj torturi. Kasniji američki predsjednik Barack Obama, koji je tada ciljao na mjesto u Senatu kao deklarirani protivnik rata, kasnije je izjavio da je rat ozbiljno narušio imidž Amerike u svijetu.

Sjedinjene Države povukle su se iz Bagdada 2009. godine, a iz ostalih dijelova zemlje tri godine kasnije.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Opet najavljeni štrajkovi na željeznicama i u zračnim lukama u Njemačkoj

Objavljeno

na

By

Štrajkovi u Deutsche Bahnu (DB) i u zračnim lukama uvelike će paralizirati Njemačku krajem tjedna. Sindikat usluga ver.di najavio je štrajkove upozorenja Lufthansinog zemaljskog osoblja u četvrtak i petak.

Sindikat uslužnih djelatnosti želi pojačati pritisak na avioprijevoznika Lufthansa prije planiranog petog kruga kolektivnih pregovora u srijedu i četvrtak.

Sindikat strojovođa GDL želi ponovno štrajkati nakon neuspjeha kolektivnog pregovaranja s DB-om. Šef GDL-a Claus Weselsky najavio je u Berlinu da će u četvrtak u 2 ujutro započeti nacionalni štrajk u putničkom prijevozu, a u srijedu u 18 sati u teretnom prijevozu. Štrajk će trajati 35 sati, a završava u petak u 13 sati.

Nakon toga uslijedit će daljnji valovi štrajkova koji se neće najavljivati ​​uz uobičajeni rok. To znači da DB više neće moći koristiti izvanredni vozni red. Za korisnike to znači da DB više nije pouzdano prijevozno sredstvo.

Weselsky je okrivio DB za neuspjeh pregovora. Razgovori nisu napredovali, posebno kada je riječ o smanjenju tjednog radnog vremena smjenskih radnika s 38 na 35 sati. Sudjelovanje posrednika to nije promijenilo.

Nastavi čitati

Svijet

Susjedna država uvodi 13. mirovinu, ljudi glasali i protiv više dobi za odlazak u mirovinu

Objavljeno

na

By

Jasna većina švicarskih birača (74,4 posto) izjasnila se u nedjelju protiv dobi za odlazak u mirovinu od 66 godina. Kasnija je dob trebala biti povezana s očekivanim životnim vijekom, kao što su predlagali mladi liberali.

Dob za odlazak u mirovinu u Švicarskoj trenutno je 65 godina. Uz to, u nedjelju je gotovo 60 posto birača bilo za 13. mjesečnu mirovinu. Ovaj zahtjev došao je iz narodne inicijative “Za bolji život u starosti” i isplaćivat će se jednom godišnje od 2026. godine. To je slično 13., a ponekad i 14. mjesečnoj plaći koju primaju mnogi zaposlenici u Švicarskoj i drugim europskim zemljama, uključujući Austriju.

Projekt su podržali prvenstveno sindikati i lijeve stranke. Ovo je prvi put da su sindikati uspjeli ostvariti jedan od svojih zahtjeva kroz izravnu demokraciju. U nedjelju je također postignuta potrebna većina među kantonima: za to je glasalo 16 od 26 kantona, što je više od potrebne polovine svih kantona. Sveukupno, nešto više od 58 posto Švicaraca s pravom glasa sudjelovalo je na referendumu.

Vlada je tvrdila da bi isplata 13. mirovine zahtijevala povećanje poreza i ugrozila financijsku stabilnost sustava socijalne sigurnosti. Švicarska je jedna od najskupljih zemalja na svijetu. Mirovina trenutno iznosi 2.450 švicarskih franaka (oko 2.470 eura) za samce i 3.675 franaka (protuvrijednost 3.854 eura) za bračne parove.

Nastavi čitati

Svijet

18-godišnjak prijavio 4000 nepropisno parkiranih automobila

Objavljeno

na

Niclas Matthei iz Saske-Anhalt sebe naziva “majstorom oglašavanja” i ima neobičan hobi. U slobodno vrijeme Nijemac rado prijavi nepropisno parkiranje uredu za javni red i mir. Uz aplikaciju, to je brzo i jednostavno – što je također dobro za Mattheija, jer mu je cilj prijaviti barem jednog prekršitelja parkiranja u svakoj zajednici u Njemačkoj.

18-godišnjak nema milosti. Od njega nisu sigurni ni njegovi vlastiti susjedi, kao ni ljudi koji mu objašnjavaju da samo moraju nešto istovariti iz auta i odmah potom preparkirati, kako se vidi u prilogu Spiegel TV-a.

Zašto bi to učinio? “Da se provode propisi o cestovnom prometu, jer ljudi misle da mogu parkirati kako hoće. Pogotovo vikendom misle da neće biti redara, ali tada ću ja doći”, objašnjava Matthei.

Čak i ako neki prekršaji nikome ne smetaju, ipak se krši zakon i novac ide u gradsku blagajnu: “S ovih 15 eura možda možete kupiti dvije nove žarulje u vijećnici.” Ono što on radi šteti pojedincu, ali koristi široj javnosti.

U rodnom gradu već je prijavio osam posto stanovništva, što znači da je Ured za javni red i mir prikupio više od 32.000 eura. U poslu ga redovito vrijeđaju, ali on ne dopušta da ga to pogađa.

Općenito, rasprave s ljudima koje prijavljuje ne smetaju mu. U takvim slučajevima voli zvati policiju. Njegova odjeća – žuta fluorescentna jakna i hlače te znak na biciklu koji glasi “POLIZFI” – navodi novinara da pita 18-godišnjaka, koji se školuje u medicinskom području, bi li i sam želio biti policajac . Matthei zapravo ne odgovara na pitanje, samo odgovara da smije koristiti riječ “POLIZFI” jer to nije policija.

Nastavi čitati
LM