Polako se približava 3. studeni, a svijet s velikom pozornošću gleda prema Sjedinjenim Američkim Državama. Tada se u “zemlji slobodnih i domovini hrabrih” održavaju predsjednički izbori. Bitka za Bijelu kuću vodi se između aktualnog predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika Bidena, kandidata Demokratske stranke. Nema sumnje je da će u izbornoj noći oči cijelog svijeta će biti uprte u SAD i da će se s velikim očekivanjem pratiti rezultati samih izbora.

Na ovim predsjedničkim izborima zabilježen je rekordan broj prijava za glasanje putem pošte, a dio registriranih birača u nekoliko saveznih država iskoristit će svoju mogućnost ranog glasanja na svojim biračkim mjestima. Ovisno o brzini prebrojavanja glasova pristiglih poštom, postoji velika mogućnost da se u pojedinim saveznim državama potpuni rezultati saznaju tek nekoliko dana poslije izbora. To bi moglo značiti da ćemo na pobjednika izbora čekati duže nego inače, a možda upravo ti glasovi i odluče pobjednika izbora.

Analize i istraživanja su pokazala da će većina Bidenovih glasača iskoristiti svoje pravo glasa putem pošte, a Trumpovi glasači su skloniji glasanju na biračkom mjestu na sam dan izbora. Predizborna kampanja je u punom jeku ,pogotovo nakon što se Donald Trump oporavio od koronavirusa. Za očekivati je da će do izbornog dana oba kandidata sučeliti svoje politike pred američkom javnošću u još jednoj, ali možda i dvije debate. Kvaliteta nastupa oba kandidata u tim debatama može u određenoj mjeri utjecati na daljnji tijek kampanje, ali može i usmjeriti neodlučne glasače prema jednom od kandidata u ključnim saveznim država.

Koji su glavni aduti Trumpa i Bidena?

Glavni adut Donalda Trumpa za reizbor su sjajni ekonomski rezultati na gospodarskom planu prije početka pandemije koronavirusa. U cilju mobiliziranja konzervativnog biračkog tijela služi se protukineskom retorikom i optužuje Bidena za podilaženje radikalnom krilu Demokratske stranke. Na sve moguće načine nastoji pridobiti glasove različitih kategorija stanovništva – od Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, preko katolika i Židova pa sve do umirovljenika i radničke klase. U svoju korist “spinao” je nedavno sklopljeni Washingtonski sporazum sa Srbijom i Kosovom ističući na jednom od svojih skupovima da je pomirio dva zaraćena naroda koji su se neprestano “tukli” u zadnjih sto godina.

S druge strane, Joe Biden zamjera Trumpu loše upravljanje korona krizom. Prije svega, Biden se nastoji prikazati kao kandidat koji je po svojem ponašanju, komunikaciji i djelima sušta suprotnost Donaldu Trumpu. Takvim pristupom nastoji privući centristički orijentirane birače, ali i Republikance osjetljive na Trumpovu retoriku i karakter. Tako je Cindy McCain, supruga pokojnog američkog senatora John McCaina i Obaminog protukandidata na izborima 2008. podržala Joea Bidena.

Predizborne ankete i prognoze – hoće li se ponoviti scenarij prošlih izbora

Predizborne ankete u ključnim saveznim državama daju prednost uglavnom Bidenu. Njegova prednost u anketama je uvelike podudarna s prednošću koju je imala Hillary Clinton na prethodnim izborima. Rezultati izbora prije četiri godine pokazali su određen raskorak između stvarnog stanja na terenu i predizbornih anketa. Ovakvo odstupanje na prošlim izborima ima i svoje objašnjenje. Naime, smatra se da se dio Trumpovih glasača, zbog negativne slike koju je dio medija stvorio o Trumpu, boji ili srami javno istaći svoj izbor odnosno činjenicu da podržavaju Trumpa. U obzir treba uzeti i Trumpovu popularnost na društvenim mrežama, njegove izrazito dobro posjećene skupove i sve veću podrška među Afroamerikancima i Latinosima. To znači da je vrlo lako moguće i ponavljanje scenarija od prije četiri godine.

S druge pak strane, “Nostradamus” predsjedničkih izbora Allan Lichtman predviđa pobjedu Bidena. Naime, riječ je o profesoru povijesti na Američkom univerzitetu koji je točno predvidio pobjednika u svakoj trci za Bijelu kuću još od reizbora Ronalda Regana 1984. godine. Hoće li se to i ovaj put obistiniti, ostaje za vidjeti. Profesor za svoja predviđanja koristi sustav “13 faktora” koji uključuju ekonomiju, položaj, socijalne nemire i skandale. Na svaki od ovih faktora se može odgovoriti sa “istinit” ili “lažan”, a ako je šest ili više faktora označeno sa “lažan”, onda taj kandidat gubi vlast. Ti faktori također govore i o “karizmi” kandidata. Prema njegovom sustavu, Biden ima sedam faktora, odnosno “ključeva” prednosti.

Američki izbori i pogledi na svijet

U sjeni predsjedničkih izbora istodobno održavaju se guvernerski izbori u nekoliko saveznih država i izbori za zastupnike u Kongres i Senat. Očekuje se da će Demokrati zadržati postojeću većinu u Kongresu , a u pojedinim saveznim državama vodi se neizvjesna bitka između dva tabora za osvajanje senatske većine. Potencijalno može čak dođi i do toga da obje stranke imaju podjednak broj zastupnika od sveukupnih 100 koje ima Senat. U takvom odnosu snaga odlučujući glas ima potpredsjednik/ca . Ovisno o tome kojoj stranci pripada, ta stranka ima većinu u omjeru od 51:50.

Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama nisu izbori samo za predsjednika te države, nego su na neki način, u svom umanjenom obliku i izbori između dva pogleda na svijet. To je posebno vidiljivo na ovogodišnjim izborima. Trump ili Biden? Republikanci ili Demokrati? Konzervativizam ili progresivizam? Razlike su velike, a svijet sa velikim zanimanjem čeka 3. studenti.

Robert Pandža
Foto: Gage Skidmore / The Independent / flickr