Svijet
Predsjednički izbori u SAD-u: Trump ili Biden?
Polako se približava 3. studeni, a svijet s velikom pozornošću gleda prema Sjedinjenim Američkim Državama. Tada se u “zemlji slobodnih i domovini hrabrih” održavaju predsjednički izbori. Bitka za Bijelu kuću vodi se između aktualnog predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika Bidena, kandidata Demokratske stranke. Nema sumnje je da će u izbornoj noći oči cijelog svijeta će biti uprte u SAD i da će se s velikim očekivanjem pratiti rezultati samih izbora.
Na ovim predsjedničkim izborima zabilježen je rekordan broj prijava za glasanje putem pošte, a dio registriranih birača u nekoliko saveznih država iskoristit će svoju mogućnost ranog glasanja na svojim biračkim mjestima. Ovisno o brzini prebrojavanja glasova pristiglih poštom, postoji velika mogućnost da se u pojedinim saveznim državama potpuni rezultati saznaju tek nekoliko dana poslije izbora. To bi moglo značiti da ćemo na pobjednika izbora čekati duže nego inače, a možda upravo ti glasovi i odluče pobjednika izbora.
Analize i istraživanja su pokazala da će većina Bidenovih glasača iskoristiti svoje pravo glasa putem pošte, a Trumpovi glasači su skloniji glasanju na biračkom mjestu na sam dan izbora. Predizborna kampanja je u punom jeku ,pogotovo nakon što se Donald Trump oporavio od koronavirusa. Za očekivati je da će do izbornog dana oba kandidata sučeliti svoje politike pred američkom javnošću u još jednoj, ali možda i dvije debate. Kvaliteta nastupa oba kandidata u tim debatama može u određenoj mjeri utjecati na daljnji tijek kampanje, ali može i usmjeriti neodlučne glasače prema jednom od kandidata u ključnim saveznim država.
Koji su glavni aduti Trumpa i Bidena?
Glavni adut Donalda Trumpa za reizbor su sjajni ekonomski rezultati na gospodarskom planu prije početka pandemije koronavirusa. U cilju mobiliziranja konzervativnog biračkog tijela služi se protukineskom retorikom i optužuje Bidena za podilaženje radikalnom krilu Demokratske stranke. Na sve moguće načine nastoji pridobiti glasove različitih kategorija stanovništva – od Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, preko katolika i Židova pa sve do umirovljenika i radničke klase. U svoju korist “spinao” je nedavno sklopljeni Washingtonski sporazum sa Srbijom i Kosovom ističući na jednom od svojih skupovima da je pomirio dva zaraćena naroda koji su se neprestano “tukli” u zadnjih sto godina.
S druge strane, Joe Biden zamjera Trumpu loše upravljanje korona krizom. Prije svega, Biden se nastoji prikazati kao kandidat koji je po svojem ponašanju, komunikaciji i djelima sušta suprotnost Donaldu Trumpu. Takvim pristupom nastoji privući centristički orijentirane birače, ali i Republikance osjetljive na Trumpovu retoriku i karakter. Tako je Cindy McCain, supruga pokojnog američkog senatora John McCaina i Obaminog protukandidata na izborima 2008. podržala Joea Bidena.
Predizborne ankete i prognoze – hoće li se ponoviti scenarij prošlih izbora
Predizborne ankete u ključnim saveznim državama daju prednost uglavnom Bidenu. Njegova prednost u anketama je uvelike podudarna s prednošću koju je imala Hillary Clinton na prethodnim izborima. Rezultati izbora prije četiri godine pokazali su određen raskorak između stvarnog stanja na terenu i predizbornih anketa. Ovakvo odstupanje na prošlim izborima ima i svoje objašnjenje. Naime, smatra se da se dio Trumpovih glasača, zbog negativne slike koju je dio medija stvorio o Trumpu, boji ili srami javno istaći svoj izbor odnosno činjenicu da podržavaju Trumpa. U obzir treba uzeti i Trumpovu popularnost na društvenim mrežama, njegove izrazito dobro posjećene skupove i sve veću podrška među Afroamerikancima i Latinosima. To znači da je vrlo lako moguće i ponavljanje scenarija od prije četiri godine.
S druge pak strane, “Nostradamus” predsjedničkih izbora Allan Lichtman predviđa pobjedu Bidena. Naime, riječ je o profesoru povijesti na Američkom univerzitetu koji je točno predvidio pobjednika u svakoj trci za Bijelu kuću još od reizbora Ronalda Regana 1984. godine. Hoće li se to i ovaj put obistiniti, ostaje za vidjeti. Profesor za svoja predviđanja koristi sustav “13 faktora” koji uključuju ekonomiju, položaj, socijalne nemire i skandale. Na svaki od ovih faktora se može odgovoriti sa “istinit” ili “lažan”, a ako je šest ili više faktora označeno sa “lažan”, onda taj kandidat gubi vlast. Ti faktori također govore i o “karizmi” kandidata. Prema njegovom sustavu, Biden ima sedam faktora, odnosno “ključeva” prednosti.
Američki izbori i pogledi na svijet
U sjeni predsjedničkih izbora istodobno održavaju se guvernerski izbori u nekoliko saveznih država i izbori za zastupnike u Kongres i Senat. Očekuje se da će Demokrati zadržati postojeću većinu u Kongresu , a u pojedinim saveznim državama vodi se neizvjesna bitka između dva tabora za osvajanje senatske većine. Potencijalno može čak dođi i do toga da obje stranke imaju podjednak broj zastupnika od sveukupnih 100 koje ima Senat. U takvom odnosu snaga odlučujući glas ima potpredsjednik/ca . Ovisno o tome kojoj stranci pripada, ta stranka ima većinu u omjeru od 51:50.
Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama nisu izbori samo za predsjednika te države, nego su na neki način, u svom umanjenom obliku i izbori između dva pogleda na svijet. To je posebno vidiljivo na ovogodišnjim izborima. Trump ili Biden? Republikanci ili Demokrati? Konzervativizam ili progresivizam? Razlike su velike, a svijet sa velikim zanimanjem čeka 3. studenti.
Robert Pandža
Foto: Gage Skidmore / The Independent / flickr
Svijet
Ide na put i putujete kroz Sloveniju?: Ova vas greška može koštati i 300 eura
Planirate putovanje u inozemstvo tijekom adventa ili na skijanje? Evo pregleda cijena vinjeta i cestarina u susjednim državama te gdje ih možete kupiti
Adventsko vrijeme često potiče na putovanja u obližnje gradove poput Ljubljane, Graza, Beča, Trsta ili Budimpešte, koji, baš kao i naši gradovi, u došašću sjaje blagdanskom atmosferom i nude zanimljive božićne sajmove. Osim toga, s približavanjem sezone skijanja, mnogi Hrvati planiraju provesti zimski odmor na popularnim skijalištima u Sloveniji, Austriji, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Slovačkoj ili Bosni i Hercegovini. Kako biste bolje isplanirali troškove puta, istražili smo cijene cestarina u zemljama kroz koje često prolaze putnici iz Hrvatske, sustave njihovog plaćanja te posebnosti svake zemlje.
Slovenija: Obavezna e-vinjeta
Ako putujete na zapad, velika je vjerojatnost da ćete prolaziti kroz Sloveniju. U toj su zemlji 2022. godine uvedene e-vinjete, koje su zamijenile klasične naljepnice. E-vinjeta je vezana uz registracijsku oznaku vozila i može se kupiti putem interneta na stranici dars.si, na pojedinim graničnim prijelazima, poslovnicama DARS-a i benzinskim postajama. Međutim, nemojte riskirati vožnju bez vinjete, jer kazna za vožnju bez nje iznosi čak 300 eura.
Cijene e-vinjeta ovise o kategoriji vozila:
- 7-dnevna vinjeta: 16 €
- Mjesečna vinjeta: 32 €
- Godišnja vinjeta: 117,50 €
Za vozila s više od 1,3 metra visine iznad prve osovine, cijene su dvostruko veće. Ako niste sigurni kojoj kategoriji pripada vaše vozilo, na web stranici DARS-a nalazi se detaljan popis. Zanimljivo je da određena vozila, poput starijih modela VW Multivana, plaćaju višu tarifu, dok su noviji modeli u povoljnijoj kategoriji.
Austrija: Izbor između klasične i digitalne vinjete
U Austriji se cestarine također plaćaju putem vinjeta, ali uz digitalnu varijantu, ostavljena je i mogućnost kupnje klasičnih naljepnica. Vinjete možete kupiti na benzinskim postajama, kioscima ili putem interneta na stranici shop.asfinag.at/hr. Klasične vinjete moraju biti pravilno zalijepljene na vjetrobransko staklo prije ulaska na autocestu.
Od 1. prosinca cijene vinjeta u Austriji su povećane:
- Jednodnevna vinjeta (samo digitalna): 9,30 € (prije 8,60 €)
- 10-dnevna vinjeta: 12,40 € (prije 11,50 €)
- Dvomjesečna vinjeta: 31,10 € (prije 28,90 €)
- Godišnja vinjeta: 103,80 € (prije 96,40 €)
Godišnja vinjeta za 2025. već je dostupna i vrijedi od 1. prosinca 2024. do 31. siječnja 2026.
Svijet
U Federaciji BiH zabranjeno pušenje
Na polovici teritorija Bosne i Hercegovine danas je stupila na snagu striktna zabrana pušenja u javnim objektima, uključujući tu restorane i kavane, no ta će se mjera provoditi samo u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj pušači mogu i dalje nesmetano pušiti uz hranu i piće.
Kao i obično, dva entiteta u BiH potpuno neovisno i bez koordinacije regulirali su uporabu duhana i duhanskih proizvoda pa je u Federaciji BiH zakon o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima donesen još 2022., no još dvije godine je trebalo da bi bio donesen pravilnik koji je precizirao kako će se provoditi, odnosno gdje su i pod kojim uvjetima dopuštene iznimke.
Prema podacima kojima raspolažu u Ministarstvu zdravstva Federacije BiH, oko 44 posto stanovnika tog entiteta su pušači, a čak 10 tisuća smrtnih slučajeva na godišnjoj razini povezano je s bolestima srca i krvožilnog sustava prouzročenih pušenjem.
Ako objekt poslužuje hranu, vrijedi potpuna zabrana pušenja
Zakon je stoga propisao kako će se oni koji, unatoč tim činjenicama, i dalje žele pušiti, ubuduće morati namučiti kako bi pronašli kakav skriveni kutak u kojemu bi mogli u tome uživati, no i to će moći samo u nekim kafićima, dok za sve objekte u kojima se poslužuje hrana vrijedi striktna zabrana pušenja.
Zakon je slobodu izbora između pušačkog i nepušačkog objekta ostavio samo kafićima čija je površina do 50 četvornih metara. Svi drugi morat će imati odvojene prostore za pušače, uz prikladnu ventilaciju.
Svima koje inspekcija zatekne kako puše u objektima koji za to nisu predviđeni slijedi kazna u protuvrijednosti od 50 eura, dok će ugostiteljskim objektima kazna biti između tisuće i dvije i pol tisuće eura.
Zabrana pušenja odnosi se na sve duhanske proizvode osim onih bezdimnih, poput IQOS naprava u kojima se duhan samo zagrijava. Pušenje je zabranjeno i na radnim mjestima, u sredstvima javnog prijevoza, ali i u osobnim automobilima ukoliko se u njima prevoze djeca odnosno malodobne osobe.
U Republici Srpskoj od 2004. na snazi je zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima koji je podrazumijevao da su to i objekti u kojima se poslužuje hrana, no taj se zakon u praksi uopće ne provodi. Prije četiri godine također su razmatrali rigorozniju zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, no nacrt zakona koji se pojavio u optjecaju vlada je bez objašnjenja povukla iz rasprave.
Procjena je vlasti kako je u tom entitetu oko 30 posto stanovnika u kategoriji pušača. Distrikt Brčko od 2017. ima zakon gotovo identičan onome koji je od petka na snazi u Federaciji BiH.
Svijet
Musk i dalje najbogatiji, bogatstvo mu procijenjeno na 400 milijardi dolara
Neto bogatstvo Elona Muska dosegnulo je 400 milijardi dolara, prema Bloombergu, što ga čini prvom osobom koja je ikad prešla tu granicu.
Iza njegovog skoka bogatstva od gotovo 20 milijardi dolara stoji dogovor koji je podigao procjenu Muskove raketne tvrtke SpaceX na otprilike 350 milijardi dolara, izvijestio je u utorak Bloomberg. SpaceX i njegovi investitori dogovorili su se o kupnji insajderskih dionica u iznosu od čak 1,25 milijardi dolara.
CNN je kontaktirao SpaceX za komentar, ali tvrtka obično ne odgovara na zahtjeve medija.
Nakon američkih predsjedničkih izbora 2024. Musk je uživao u velikom porastu svog osobnog bogatstva.
Savez s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom gurnuo je njegove pothvate u prvi plan. Musk je izvršni direktor Tesle i SpaceX-a, kao i vlasnik X-a i izvršni direktor drugih pothvata, uključujući Neuralink, xAI i Boring Company. Sada će, zajedno s Vivekom Ramaswamyjem, nadgledati novi “Odjel za vladinu učinkovitost” (DOGE), nazvan po memecoinu.
Dionice Tesle su u srijedu završile na rekordno visokoj razini, dosegnuvši 424,77 dolara pri zatvaranju tržišta. Musk, koji je Teslin najveći pojedinačni dioničar, također je uživao u porastu dionica dijelom zbog šireg tržišta – NASDAQ je u srijedu po prvi put premašio 20.000. Od dana izbora, dionice proizvođača električnih vozila porasle su otprilike 65% zbog uvjerenja ulagača da će Muskov utjecaj u Trumpovoj administraciji otvoriti eru deregulacije koja će koristiti tvrtki.
