Connect with us

Austrija

Predsjednički izbori 2022.: Donosimo kratki portret kandidata

Objavljeno

na

Glasački listić za predsjedničke izbore 9. listopada 2022. bit će duži nego ikad prije. Prema vlastitim izjavama, ukupno sedam kandidata prikupilo je potrebnih 6.000 potpisa potpore.

Kratke biografije kandidata koji će se naći na glasačkom listiću na predsjedničkim izborima:

Alexander Van der Bellen

Savezni predsjednik od 2016., kada je u drugom krugu osvojio 53,8 posto glasova (protukandidat mu je tada bio Norbert Hofer iz FPÖ-a). Hofburg je treće radno mjesto ovog 78-godišnjaka. Ekonomist je prvotno radio kao sveučilišni profesor na sveučilištima u Beču i Innsbrucku. S 50 godina krenuo je u politiku i postao član Nacionalnog vijeća (1994. do 2012.), a Zeleni su ga 1997. izabrali za predsjednika stranke. Nakon poraza na izborima 2008. dao je ostavku na mjesto presjednika stranke, a 2012. iz Nacionalnog vijeća prešao je u Općinsko vijeće Grada Beča, gdje je od 2011. bio predstavnik sveučilišta. Godine 2016. Van der Bellen se na saveznim predsjedničkim izborima natjecao kao nezavisni kandidat – ali uz snažnu potporu Zelenih. Van der Bellen je rođen u Beču 18. siječnja 1944. godine.

Walter Rosenkranz (FPÖ)

Pučki pravobranitelj od 1. srpnja 2019. – mjesto za koje ga je (kao i za izbore u Hofburgu) predložio FPÖ. Ovaj 60-godišnji odvjetnik iza sebe već ima dugu stranačku i političku karijeru. Dospio je do saveznog predsjednika u Studentskoj inicijativi za slobodu, potom je preko općinskog vijeća Kremsa i bečkog FPÖ-a došao do Nacionalnog vijeća. Od 2008. do 2019. Rosenkranz je bio slobodni član parlamenta, od 2017. do 2019. pod vodstvom Heinz-Christiana Strachea i izvršni predsjednik kluba. Također je vodio Državnu stranku Donje Austrije od 2013. do 2019. godine. Rosenkranz, koji je rođen u Kremsu 29. srpnja 1962. godine, nije samo studirao pravo u Beču, već je dvije godine studirao i gitaru na sveučilištu. Ovaj 60-godišnjak je oženjen i otac jednog sina.

Michael Bruner (MFG)

61-godišnji pravnik (rođen 12. studenoga 1960.) u politiku je došao kroz prosvjed protiv korona mjera. Odvjetnik se sa svojim uredom u Beču pojavio s brojnim ustavnim tužbama protiv zaštitnih mjera. U veljači 2021. Brunner je bio jedan od suosnivača, a sada je savezni predsjednik stranke MFG (Narod – Sloboda – Osnovna prava). Stranka se uspješno natjecala na izborima u Gornjoj Austriji u jesen 2021. Skeptici prema cjepivu odmah su ušli u državni parlament s više od 50.000 glasova (6,2 posto). Na općinskim izborima u Tirolu u veljači ove godine ulazak u općinska vijeća bio je uglavnom uspješan, ali nijedan kandidat MFG-a nije dobio podršku za gradonačelnika.

Dominik Wlazny

Kandidaturi za Hofburg teži pod pravim imenom, ali je poznatiji kao “Marco Pogo”, pjevač i skladatelj punk rock benda Turbobier. Za glazbu se odlučio u vrijeme dok je bio specijalizant. U politiku je došao preko glazbe. Godine 2015. osnovao je – zbog istoimene pjesme – stranku piva. 2019. ozbiljno se pozabavio time. Na izborima za Nacionalno vijeće 2019. Wlazny se uspio kandidirati u Beču i dobio gotovo 5.000 glasova. Na izborima za općinsko vijeće u Beču 2020. dobio je već oko 13.100 glasova, ali nedovoljno za ulazak u državni parlament. Ipak, pivska je stranka uspjela ući u neka okružna vijeća, Pogo je okružni vijećnik u Simmeringu. I sve samo ne skeptik prema cijepljenju. Liječnik (nepraktičar) cijepio se protiv korone na bečkim ulicama cijepljenja i prije svog koncerta u Areni. Studij medicine završio je u Beču 2012. godine. S 35 godina (rođen 27. prosinca 1986.) Wlazny je najmlađi kandidat za predsjednika ikada.

Tassilo Wallentin

Bečki odvjetnik na saveznim predsjedničkim izborima 2022. natječe se kao neovisni kandidat (s početnim financiranjem Franka Stronacha) – a ne, kao što se očekivalo, kao kandidat FPÖ-a. Njega je FPÖ 2018. kandidirao za ustavnog suca, ali je Wallentin odustao zbog velike rezerve koalicijskog partnera ÖVP-a i saveznog predsjednika. Razlog za skepticizam bile su njegove nedjeljne kolumne u “Kronen Zeitungu”, u kojima je više puta izazvao pozornost napadima na EU. Rubrike u “Krone” – čiji je osnivač Hans Dichand godinama zastupao odvjetnika – sada su ukinute. Wallentin je rođen 25. prosinca 1973., studirao je pravo u Salzburgu (nakon školovanja u Beču). Ondje je najprije bio sveučilišni asistent,

Gerald Grossz

Ovaj 45-godišnjak iz Štajerske sada je bloger, ali ima dugu karijeru u politici – prvo u FPÖ-u, a zatim u BZÖ-u Jörga Haidera. U FPÖ je došao 1992. preko Freedom Youth Ringa. Nakon škole Grosz je završio trgovačko naukovanje u reklamnoj tvrtki u Grazu, a 1999. postao je parlamentarni zaposlenik u klubu FPÖ. Od 2000. do 2005. bio je glasnogovornik članova vlade FPÖ-a (Herbert Haupt i Sigisbert Dolinschek). Godine 2005. prešao je u novi BZÖ, gdje je obnašao brojne dužnosti, uključujući dužnost šefa Štajerskog odjela, glavnog tajnika općinskog vijeća Graza, člana Nacionalnog vijeća (2008. do 2013.). 2015. se povukao iz stranke i postao poduzetnik i bloger. Grozs je rođen 15. veljače 1971. u Grazu.

Heinrich Staudinger

Rođen 5. travnja 1953. i odrastao u Gornjoj Austriji, Staudinger je postao poznat po “Waldviertel cipelama”. Započeo je nekoliko studija (uključujući medicinu), ali nijedan nije završio. Umjesto toga, 1980. osnovao je trgovinu cipela u Lange Gasse u Beču (Josefstadt), preuzeo udio u radionici cipela Schremser Waldviertler – i tako postavio temelje za tvrtku GEA, koja danas ima više od 50 podružnica u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj. Ovaj 69-godišnjak nije samo postao poznat po svojim cipelama, namještaju i prirodnim madracima, već i kao “buntovnik cipela” kroz njegov javni sukob s Uredom za financijsko tržište (FMA) oko njegovog alternativnog modela financiranja – koji je također omogućio poticaj za zakon o masovnom financiranju koji je stupio na snagu 2015.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Poznato zašto je jučer kružio helikopter iznad bečkog kotara Favoritena

Objavljeno

na

By

Velika policijska akcija uslijedila je nakon pljačke u bečkom okrugu Favoriten. Policija je čak angažirala helikopter kako bi pronašla bjegunca, no potraga nije dala rezultata.

U petak poslijepodne, oko 14:15 sati, nepoznati muškarac odjeven u crno, s plavom zaštitnom maskom na licu i naoružan nožem, ušao je u trafiku u Favoritenu te zaprijetio vlasniku u njegovom uredu.

Potom je pretražio nekoliko ladica i ukrao novac iz blagajne. Nakon toga je pobjegao s plijenom, čiji iznos zasad nije poznat. Pljačkaš je sa sobom imao crni ruksak marke Under Armour sa srebrnim logom.

Helikopter uključen u potragu

Policijski službenici iz gradskog policijskog zapovjedništva Favoriten odmah su pokrenuli potragu, uz podršku policijskog helikoptera, no bjegunac im je uspio umaknuti.

Daljnju istragu preuzeo je bečki Ured kriminalističke policije. Sve korisne informacije, uključujući i anonimne dojave, građani mogu prijaviti u bilo kojoj policijskoj postaji.

Nastavi čitati

Austrija

Najveća pogreška u pandemiji koronavirusa – Anschober otvoreno progovorio

Objavljeno

na

By

Prije pet godina pandemija koronavirusa uzdrmala je Austriju. Sada bivši ministar zdravstva Rudolf Anschober otvoreno govori o tom razdoblju i pokazuje neočekivanu iskrenost.

Gotovo točno prije pet godina Austrija se našla u prvom lockdownu. Tadašnja vlada donijela je odluku o potpunom zatvaranju 16. ožujka 2020. Rudolf Anschober bio je imenovan ministrom zdravstva iz redova Zelenih tek dva mjeseca ranije.

Danas, pet godina kasnije, osvrće se na tadašnje događaje i njihove posljedice, koje se osjećaju i danas, te pritom ne izbjegava samokritiku.

Najveća pogreška

“Najgora mjera bila je, po mom mišljenju, nedostatak pripreme. To je zaista bio najveći problem koji smo imali”, priznao je bivši ministar zdravstva Anschober u intervjuu za Ö3.

“Trebali su nam tjedni da uspostavimo strukturu kojom bismo mogli upravljati pandemijom i provoditi mjere. Nismo imali krizni stožer, nismo imali pandemijski plan, a zakon o pandemijama bio je iz 1913. godine. Nedostajali su nam kadrovski resursi, nije bilo dovoljno zaposlenika”, rekao je Anschober.

Kritika prema planiranom istražnom odboru

Najavu FPÖ-a o pokretanju parlamentarne istrage o upravljanju pandemijom vidi kritično. “Stranačka politika tijekom pandemije je najgora moguća opcija, a politička analiza događaja samo će dodatno produbiti podjele u društvu.” Ipak, ako Nacionalno vijeće odluči osnovati istražni odbor, Anschober ističe da će se odazvati i svjedočiti “najbolje što zna i može”.

Po njegovom mišljenju, puno bi korisnije bilo da se takva analiza povjeri Europskoj zdravstvenoj agenciji kako bi se provela na razini cijelog kontinenta. “Potrebno nam je više europske suradnje kada je riječ o pandemijama – to nije samo nacionalno pitanje.”

Nastavi čitati

Austrija

Dvojici S. Makedonaca u Austriji oduzeti automobili

Objavljeno

na

By

Dvije osobe koje su vozile ekstremnim brzinama, a kojima su oduzeti i automobili, dva vozača pod utjecajem alkohola i niz drugih prekršaja – to je bilanca noći intenzivnih policijskih kontrola u Linzu. Najteži prekršaj počinio je 21-godišnjak koji je kroz zonu s ograničenjem od 70 km/h projurio brzinom od 191 km/h.

Opasne brzine na Salzburgerstraße

Mjesto prekršaja bila je Salzburgerstraße u Linzu, poznata po čestim slučajevima prebrze vožnje. Policijski službenici su prvo uhvatili 20-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije iz okruga Linz-Land, koji je vozio brzinom od 154 km/h unatoč ograničenju od 70 km/h. Policija ga je uspjela zaustaviti nakon kraće potjere.

191 km/h u zoni od 70 km/h

Nedugo zatim, policijski radar registrirao je još jednog ekstremnog vozača – 21-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije, također iz okruga Linz-Land, koji je u istom području vozio čak 191 km/h. Pri takvoj brzini, sam kočioni put iznosi više od 360 metara, dok je ukupni zaustavni put nevjerojatnih 421 metar. I njega je policijska patrola uspjela zaustaviti.

Obojici vozača odmah su oduzete vozačke dozvole, a zbog ekstremnog prekoračenja brzine privremeno su im zaplijenjena i vozila.

Ukupno pet oduzetih vozačkih dozvola

Osim spomenutih slučajeva, vozačku dozvolu morali su predati još jedan vozač, koji je u istoj zoni vozio 125 km/h, te dva vozača pod utjecajem alkohola. Tijekom policijskih kontrola izdano je ukupno 40 prijava i 13 mandatnih kazni.

Nastavi čitati
LM