Glasački listić za predsjedničke izbore 9. listopada 2022. bit će duži nego ikad prije. Prema vlastitim izjavama, ukupno sedam kandidata prikupilo je potrebnih 6.000 potpisa potpore.

Kratke biografije kandidata koji će se naći na glasačkom listiću na predsjedničkim izborima:

Alexander Van der Bellen

Savezni predsjednik od 2016., kada je u drugom krugu osvojio 53,8 posto glasova (protukandidat mu je tada bio Norbert Hofer iz FPÖ-a). Hofburg je treće radno mjesto ovog 78-godišnjaka. Ekonomist je prvotno radio kao sveučilišni profesor na sveučilištima u Beču i Innsbrucku. S 50 godina krenuo je u politiku i postao član Nacionalnog vijeća (1994. do 2012.), a Zeleni su ga 1997. izabrali za predsjednika stranke. Nakon poraza na izborima 2008. dao je ostavku na mjesto presjednika stranke, a 2012. iz Nacionalnog vijeća prešao je u Općinsko vijeće Grada Beča, gdje je od 2011. bio predstavnik sveučilišta. Godine 2016. Van der Bellen se na saveznim predsjedničkim izborima natjecao kao nezavisni kandidat – ali uz snažnu potporu Zelenih. Van der Bellen je rođen u Beču 18. siječnja 1944. godine.

Walter Rosenkranz (FPÖ)

Pučki pravobranitelj od 1. srpnja 2019. – mjesto za koje ga je (kao i za izbore u Hofburgu) predložio FPÖ. Ovaj 60-godišnji odvjetnik iza sebe već ima dugu stranačku i političku karijeru. Dospio je do saveznog predsjednika u Studentskoj inicijativi za slobodu, potom je preko općinskog vijeća Kremsa i bečkog FPÖ-a došao do Nacionalnog vijeća. Od 2008. do 2019. Rosenkranz je bio slobodni član parlamenta, od 2017. do 2019. pod vodstvom Heinz-Christiana Strachea i izvršni predsjednik kluba. Također je vodio Državnu stranku Donje Austrije od 2013. do 2019. godine. Rosenkranz, koji je rođen u Kremsu 29. srpnja 1962. godine, nije samo studirao pravo u Beču, već je dvije godine studirao i gitaru na sveučilištu. Ovaj 60-godišnjak je oženjen i otac jednog sina.

Michael Bruner (MFG)

61-godišnji pravnik (rođen 12. studenoga 1960.) u politiku je došao kroz prosvjed protiv korona mjera. Odvjetnik se sa svojim uredom u Beču pojavio s brojnim ustavnim tužbama protiv zaštitnih mjera. U veljači 2021. Brunner je bio jedan od suosnivača, a sada je savezni predsjednik stranke MFG (Narod – Sloboda – Osnovna prava). Stranka se uspješno natjecala na izborima u Gornjoj Austriji u jesen 2021. Skeptici prema cjepivu odmah su ušli u državni parlament s više od 50.000 glasova (6,2 posto). Na općinskim izborima u Tirolu u veljači ove godine ulazak u općinska vijeća bio je uglavnom uspješan, ali nijedan kandidat MFG-a nije dobio podršku za gradonačelnika.

Dominik Wlazny

Kandidaturi za Hofburg teži pod pravim imenom, ali je poznatiji kao “Marco Pogo”, pjevač i skladatelj punk rock benda Turbobier. Za glazbu se odlučio u vrijeme dok je bio specijalizant. U politiku je došao preko glazbe. Godine 2015. osnovao je – zbog istoimene pjesme – stranku piva. 2019. ozbiljno se pozabavio time. Na izborima za Nacionalno vijeće 2019. Wlazny se uspio kandidirati u Beču i dobio gotovo 5.000 glasova. Na izborima za općinsko vijeće u Beču 2020. dobio je već oko 13.100 glasova, ali nedovoljno za ulazak u državni parlament. Ipak, pivska je stranka uspjela ući u neka okružna vijeća, Pogo je okružni vijećnik u Simmeringu. I sve samo ne skeptik prema cijepljenju. Liječnik (nepraktičar) cijepio se protiv korone na bečkim ulicama cijepljenja i prije svog koncerta u Areni. Studij medicine završio je u Beču 2012. godine. S 35 godina (rođen 27. prosinca 1986.) Wlazny je najmlađi kandidat za predsjednika ikada.

Tassilo Wallentin

Bečki odvjetnik na saveznim predsjedničkim izborima 2022. natječe se kao neovisni kandidat (s početnim financiranjem Franka Stronacha) – a ne, kao što se očekivalo, kao kandidat FPÖ-a. Njega je FPÖ 2018. kandidirao za ustavnog suca, ali je Wallentin odustao zbog velike rezerve koalicijskog partnera ÖVP-a i saveznog predsjednika. Razlog za skepticizam bile su njegove nedjeljne kolumne u “Kronen Zeitungu”, u kojima je više puta izazvao pozornost napadima na EU. Rubrike u “Krone” – čiji je osnivač Hans Dichand godinama zastupao odvjetnika – sada su ukinute. Wallentin je rođen 25. prosinca 1973., studirao je pravo u Salzburgu (nakon školovanja u Beču). Ondje je najprije bio sveučilišni asistent,

Gerald Grossz

Ovaj 45-godišnjak iz Štajerske sada je bloger, ali ima dugu karijeru u politici – prvo u FPÖ-u, a zatim u BZÖ-u Jörga Haidera. U FPÖ je došao 1992. preko Freedom Youth Ringa. Nakon škole Grosz je završio trgovačko naukovanje u reklamnoj tvrtki u Grazu, a 1999. postao je parlamentarni zaposlenik u klubu FPÖ. Od 2000. do 2005. bio je glasnogovornik članova vlade FPÖ-a (Herbert Haupt i Sigisbert Dolinschek). Godine 2005. prešao je u novi BZÖ, gdje je obnašao brojne dužnosti, uključujući dužnost šefa Štajerskog odjela, glavnog tajnika općinskog vijeća Graza, člana Nacionalnog vijeća (2008. do 2013.). 2015. se povukao iz stranke i postao poduzetnik i bloger. Grozs je rođen 15. veljače 1971. u Grazu.

Heinrich Staudinger

Rođen 5. travnja 1953. i odrastao u Gornjoj Austriji, Staudinger je postao poznat po “Waldviertel cipelama”. Započeo je nekoliko studija (uključujući medicinu), ali nijedan nije završio. Umjesto toga, 1980. osnovao je trgovinu cipela u Lange Gasse u Beču (Josefstadt), preuzeo udio u radionici cipela Schremser Waldviertler – i tako postavio temelje za tvrtku GEA, koja danas ima više od 50 podružnica u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj. Ovaj 69-godišnjak nije samo postao poznat po svojim cipelama, namještaju i prirodnim madracima, već i kao “buntovnik cipela” kroz njegov javni sukob s Uredom za financijsko tržište (FMA) oko njegovog alternativnog modela financiranja – koji je također omogućio poticaj za zakon o masovnom financiranju koji je stupio na snagu 2015.