Unatoč stalno visokoj inflaciji (4,0 % u rujnu 2025.), austrijska kućanstva uskoro mogu računati na novu financijsku pomoć za pokrivanje troškova grijanja. Neki savezni krajevi već su pokrenuli isplate, a visina subvencije ovisi o regiji i prihodima kućanstva.

Štajerska: do 340 eura za grijanje

U Štajerskoj je odnedavno moguće podnijeti zahtjev za novi dodatak za grijanje do 340 eura. Zahtjevi se mogu predati do 27. veljače 2026. putem općinskih i gradskih ureda, kao i službi u Grazu.

Tko ima pravo?
Uvjet je prijavljeno glavno prebivalište u Štajerskoj i prihod ispod sljedećih granica:

• do 1.661 € mjesečno za jednočlana kućanstva
• do 2.492 € za kućanstva s više osoba
• dodatnih 498 € za svako dijete za koje se prima obiteljski doplatak

Detalji i obrasci dostupni su na službenoj web stranici pokrajine Štajerska.

Vorarlberg i Salzburg: do 250 eura uz niže pragove

U Vorarlbergu je sredinom listopada ponovno otvoren program s potporom do 250 eura – što je 80 eura manje nego prethodne godine. Prijave su moguće do 13. veljače 2026., online ili osobno u matičnoj općini.

Primjer granica prihoda u Vorarlbergu (bez dodatka):

• 1 osoba: do 1.410 €
• 2 osobe: do 1.920 €
• 3 osobe: do 2.360 €
  (+ dodatak 200 € prema “prijelaznom pravilu”)

U Salzburgu je prethodni bonus istekao krajem rujna, no vlasti najavljuju novi program uskoro – također sa smanjenom potporom od 250 eura po kućanstvu.

Pregled po ostalim pokrajinama:

• Tirol: potpore do 250 eura završile krajem rujna
• Burgenland: dostupan „cjenovni krov za grijanje“ do 1.000 eura – prijave do 31.12.2025.
• Donja Austrija i Beč: ove godine nema dodataka za grijanje
• Gornja Austrija: najave novog programa početkom 2026.
• Koruška: dodatak ukinut – zamijenjen novom pomoći za stanovanje koja uključuje mjesečne subvencije za režije i vlasnike nekretnina s nižim prihodima

Zaključak:

Potpore za grijanje postoje, ali nisu iste svugdje!
Ako živite u Štajerskoj, Vorarlbergu ili Burgenlandu, još uvijek stignete podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na značajnu pomoć, ovisno o visini vaših primanja. Svaka pokrajina ima vlastite uvjete i rokove – informirajte se na službenim stranicama vaše savezne države.

Ministarstvo pravosuđa, predstavnici vjerskih zajednica i učiteljski sindikati izrazili su ozbiljne sumnje i kritike prema prijedlogu zakona o zabrani nošenja marame za djevojčice do osmog razreda osnovne škole.

Glavne kritike:

• Prije je Ustavni sud poništio sličan zakon jer je diskriminirao samo muslimanske djevojčice, kršeći načelo vjerske neutralnosti države.
• Novi prijedlog pokušava to izbjeći tako što zabranjuje maramu samo ako se nosi kao izraz tzv. “kulture časti”, no ta definicija nije jasna ni precizna, što otežava primjenu zakona.
• Ministarstvo pravosuđa ističe da bi zakon morao biti neutralan prema spolu i vjeri, a ne usmjeren samo protiv islamske marame, kako se ne bi kršio članak o jednakosti.
• Nedostaju jasni podaci o broju djece na koja bi se zakon odnosio, kao i konzultacije s njima.
• Kritizirano je i što bi zabrana vrijedila za sve djevojčice od 6 do 14 godina, bez obzira na njihovu zrelost i razvoj.
• Postavlja se pitanje zašto postojeći zakoni o zaštiti djece u školama nisu dovoljni.

Reakcije vjerskih zajednica:

• Islamska zajednica (IGGÖ) i Alevitska zajednica smatraju da zakon krši prava na vjersku slobodu, jednaka prava i roditeljska prava na vjersko odgoj.
• Zakon se doživljava kao diskriminatoran i kao da izravno isključuje djevojčice s maramom iz redovite nastave.
• Procjena hoće li marama biti izraz “časti” ili “pritiska” nije u skladu s državnom neutralnošću.
• Povijest pokazuje da zabrane marama često dovode do društvenih sukoba i jačanja fundamentalističkih stavova.
• Postoji opasnost od stigmatizacije i narušavanja povjerenja između škola, učenica i roditelja.

Stav radničke komore:

• Iako zakon nastoji postaviti zaštitu djece i spriječiti obiteljski pritisak, i dalje se radi o selektivnoj zabrani koja pogađa samo muslimanske djevojčice.
• Državni pritisak nije odgovarajući način za jačanje samostalnosti i slobode izbora djevojčica.

Široka javna rasprava:

• Više od 400 prispjelih komentara, uglavnom od građana.
• Crkve, inicijative za nenasilno obrazovanje i ravnopravnost te neke učiteljske organizacije upozoravaju na diskriminaciju.
• Sindikati osnovnih škola podržavaju cilj jačanja samostalnosti učenica, ali ističu da zakon ne smije dodatno opterećivati škole.

Unatoč brojnim prijavljenim slučajevima, pravne posljedice za seksualno uznemiravanje na radnom mjestu u Austriji ostaju šokantno blage. Najnoviji slučaj iz Gornje Austrije to potvrđuje: mlada žena, žrtva verbalnog i fizičkog uznemiravanja tijekom pripravničkog staža, dobila je tek 1.000 eura odštete.

Zlostavljanje i otkaz – bez posljedica za poslodavca

Prema podacima Radničke komore Gornje Austrije (AK OÖ), pripravnica je bila izložena verbalnim napadima, fizičkom dodirivanju i zastrašivanju. Nakon što je pokušala prijaviti slučaj upravi, dobila je trenutni otkaz.

Iako je dobila simboličnu odštetu, AK Gornje Austrije smatra da je zakonom propisana minimalna naknada preniska i ne doprinosi odvraćanju budućih zlostavljača.

„Seksualno uznemiravanje je teška povreda osobnih granica koja ostavlja duboke psihološke posljedice,“ poručuje predsjednik AK-a Andreas Stangl.
„Tisuću eura nije ni blizu dovoljno da bi se pokazala ozbiljnost situacije ili spriječilo ponavljanje.“

Seksualno uznemiravanje – svakodnevica za mnoge žene

Prema radnom indeksu klime AK-a, situacija je alarmantna:

• 23 % zaposlenih žena doživjelo je neprimjereno gledanje, komentare ili seksualne aluzije.
• 13 % žena izravno prijavljuje seksualno uznemiravanje na radnom mjestu.

Studija također pokazuje da samo 46 % žrtava dobije podršku unutar tvrtke, dok se većina okreće Radničkoj komori kao glavnoj instituciji za pomoć.

U 2024. godini, AK Gornje Austrije je uspjela osigurati ukupno 141.000 eura odštete za diskriminirane članove – što iznosi prosječno 3.800 eura po slučaju.

59 % žena smatra da je upravo AK najaktivniji borac za ravnopravnost spolova u radnom okruženju.

Blage kazne, otkazi za žrtve i gotovo nikakve posljedice za zlostavljače – austrijski sustav još uvijek ne štiti žene dovoljno. Radni prostor za mnoge nije sigurno mjesto.