Austrija
Policajci s ovom supermoći sve traženiji: “Traže ih i u Austriji i Australiji”
Diljem Velike Britanije policijske snage koriste službenike koji imaju iznimnu memoriju lica i natprosječnu sposobnost identificiranja ljudi. Ovi “superprepoznavači” sve su traženiji i u Austriji i Australiji.
Umjetnu inteligenciju i softver za prepoznavanje lica neki vide kao budućnost borbe protiv kriminala. No, britanska policija kaže da se ne smiju zaboraviti tradicionalnije metode otkrivanja krivaca, uključujući korištenje takozvanih “superprepoznavača”. Diljem zemlje policijske snage koriste službenike koji imaju iznimnu memoriju lica i natprosječnu sposobnost identificiranja ljudi.
“Samo jedan posto stanovništva ima ‘supermoć'”, rekla je Tina Wallace, stručnjakinja za nadzor u policiji doline Temze. Njezin tim počeo je regrutirati specijalizirane časnike 2017. i sada ih ima oko 20, uključujući Alexa Thorburna, koji radi 17 godina. “Uvijek sam bio dobar s pamćenjem lica, pa kad su objavili obavijest o testiranjima, učinio sam to!” rekao je Thorburn za AFP.
“Pokazane su mi slike desetero ljudi stare između 10 i 30 godina. Morao sam ih pronaći u gužvi u trgovačkom centru. Sve sam ih pronašao, ali izgledali su puno drugačije nego na fotografijama. To je bilo jako zanimljivo”, ispričao je Thorburn, a prenosi France24.com. Tim radi na ekranima, koristeći snimke sigurnosnih kamera, ali idu i na teren, prenosi dnevnik.hr.
“To je jeftin i učinkovit način za borbu protiv kriminala”, rekao je Mike Neville, koji je osnovao prvi tim prepoznavača u londonskoj Metropolitanskoj policiji. Sada, u mirovini, Neville vodi tvrtku Super Recognisers International, koja se predstavlja kao “svjetski lider u ljudskom prepoznavanju”.
“Dvadeset policajaca identificiralo je 600 londonskih pobunjenika”, rekao je Josh Davis, profesor primijenjene psihologije na Sveučilištu Greenwich.
Policajac, koji je bio stručnjak za bande, analizirajući fotografije prepoznao je čak 180 prijestupnika. Neke nikada nije osobno vidio. Drugima je dio lica bio skriven, rekao je Davis, koji je član Nevilleove udruge. Iako se umjetna inteligencija i tehnologija prepoznavanja lica brzo razvijaju, ljudske vještine ne treba zanemariti, sve se to treba koristiti zajedno, inzistira Neville. Jedan od prvih velikih uspjeha bio je 2011., tijekom nereda izazvanih smrću crnca kojeg je ustrijelila policija u Londonu.
Policija je morala pretražiti oko 200.000 sati snimaka sigurnosnih kamera.
“Umjetna inteligencija dobra je s visokokvalitetnim slikama sprijeda, kao s putovnicama u zračnim lukama. Ljudi su bolji sa slikama niže kvalitete, gdje je lice pod kutom ili djelomično prekriveno sunčanim naočalama ili maskom”, objasnio je.
Prema Nevilleu, potražnja za “superprepoznavačima” raste, osobito ih traže policijske snage u Njemačkoj, Austriji i Australiji. Profesor Davis objavio je na internetu osnovni test od 14 točaka za svakoga tko je znatiželjan da provjeri imaju li sposobnost prisjećanja koja ih čini “super-prepoznavačima”.
Austrija
Ludwig zahtijeva: “Trebamo više policije u 10. bečkom kotaru!”
Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. Gradonačelnik Ludwig smatra federalnu vladu odgovornom i zahtjeva više policije u Beču.
Koja je svrha zone zabrane oružja koja se na Reumannplatzu provodi od početka travnja? Velika – ako pitate kancelara Karla Nehammera (ÖVP). Nedovoljno – ako pitate gradonačelnika Beča Michaela Ludwiga (SPÖ).
Do sada je podneseno 190 prijava i oduzeto devet noževa. Diljem Beča bilo je čak 8.700 provjera i 940 prijava. Kao rezultat toga, zločini su ukupno smanjeni za oko 60 posto. Ali Ludwig sada tjera ljude da sjednu i obrate pozornost. Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. “Trebamo više policajaca u Favoritenu”, njegova je poruka. Čineći to, saveznu vladu poziva na odgovornost.
“Ne može biti slučaj da se velika četvrt poput Favoritena, s više stanovnika od Linza, mora zadovoljiti samo s polovicom policajaca. Nećemo odustati od svojih zahtjeva prema Ministarstvu unutarnjih poslova”, napisao je gradonačelnik Ludwig.
Zapravo, potražnja nije nova. Čak i prije uvođenja zone zabrane oružja na Reumannplatzu, SPÖ Beč je pozvao na više policije u 10. kotaru. Prema podacima Ravnateljstva državne policije Beč, 410 policajaca još uvijek ima stalan posao u Favoritenu.
Podršku im u redovnom patrolnom radu, ali i u ključnim operacijama pružaju razne jedinice, kao što su pripravna jedinica, radna grupa za borbu protiv uličnog kriminala, WEGA, jedinica policijskih pasa, službenici Državnog ureda kriminalističke policije ili Državnog prijevoza Odjel.
“Beč nije nesiguran, ali ovdje imamo mnogo međunarodnih organizacija i raznih federalnih institucija. Zato ima mnogo demonstracija na koje dolaze i ljudi iz inozemstva. Zato je bečka policija posebno izazovna”, kaže Ludwig obrazlažući svoj zahtjev za više policajaca u Beču, a posebno u 10. kotaru.
“U kotaru radi dovoljno policajaca koji osiguravaju javni red, mir i sigurnost”, kažu u bečkoj policiji.
Austrija
Evo u kojoj se pokrajini najviše zarađuje u Austriji
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. No, to se jasno razlikuje po saveznim državama.
Prema izvješću o plaćama ili studiji, također postoje jasne razlike u srednjem dohotku po saveznoj državi:
Bruto srednji dohodak po saveznoj državi:
Beč: 56.980 eura
Vorarlberg: 53.667 eura
Salzburg: 53.200 eura
Gradišće: 50.750 eura
Gornja Austrija: 49.667 eura
Donja Austrija: 49.000 eura
Styria: 49.000 eura
Tirol: 47.000 eura
Koruška: 46.667 euraAustrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
