Austrija
Ovo su najbitnije informacije za putnike iz Austrije narednih dana
[?] KROATIV na jednom mjestu donosi sve informacije za putnike koji IZ Austrije putuju narednih dana.
Putovanja za predstojeće blagdane neće biti jednostavna i uobičajena kao prošlih godina zbog aktualne situacije s pandemijom, zbog čega su mnoge zemlje uvele svoja restriktivna pravila ulaska stranih građana. KROATIV na jednom mjestu donosi pravila relevantnih zemalja za putnike koji dolaze iz Austrije.
Bitno je još jednom informirati kako od 19. prosinca putnici iz rizičnih zemalja i prostora na ulasku u Austriju moraju u obaveznu desetodnevnu karantenu. Ista se može prekinuti negativnim PCR testom ili testom na antitijela nakon petog dana karantene. Trenutno su skoro sve europske zemlje osim Finske, Islanda, Irske i Norveške na ‘crvenoj listi’. Rizični prostori se odlučuju statistikom dvotjedne incidencije zaraženih na 100.000 stanovnika. Ako je u jednom prostoru ta incidencija iznad 100, označava se kao rizično. Ukoliko ne znate je li zemlja odakle dolazite rizična, isto možete provjeriti na EU-ovoj platformi ReOpen Europa. [U posljednjem pravilniku nema datuma do kojeg vrijedi odluka]
Prema informacijama ÖAMTC-a, u Litvu, Luksemburg, Poljsku i Švedsku je moguće putovati bez ograničenja i bez obavezne karantene.
Turistička putovanja s ograničenjima su moguća u: Estoniju, Grčku, Irsku, Island, Italiju, Latviju, Lihtenštajn, Maltu, Monako, Nizozemsku, Norvešku, Švicarsku, Slovačku i Sloveniju.
Pravila za putnike iz Austrije u pojedine zemlje:
Hrvatska
Od 1. prosinca putnici iz EU i EWR rizičnih zemalja, koji se ne nalaze na ‘zelenoj’ listi ECDC-a (uključujući Austriju), moraju na ulasku u zemlju prikazati negativan test ne stariji od 48 sati. Ako ne, moguće je napraviti PCR test u Hrvatskoj i rezultat čekati u samoizolaciji. Iznimke za obavezni negativan test su zaposlenici u zdravstvenom sektoru, prekogranični radnici, učenici, studenti i šegrti koji redovno putuju, pomorci, prijevoznici, diplomate, vojno osoblje, policajci, članovi humanitarnih organizacija, osobe koje moraju putovati iz obiteljskih ili poslovnih razloga, tranzitni putnici (max. 12 sati) te pacijenti koji putuju iz uvjerljivih zdravstvenih razloga.
Njemačka
Od 8. studenog za sve putnike iz Austrije vrijedi odluka o obaveznoj desetodnevnoj karanteni. Ista se može skratiti ako osoba nakon pet dana karantene predoči negativan test. Osobe koje dolaze iz rizičnih prostora se moraju registrirati na www.einreiseanmeldung.de i prijavu nositi sa sobom. Iznimke su prekogranični radnici, bračni i životni partneri te obiteljski razlozi. [Bavarska: Od 9. prosinca je moguća posjeta i unucima, djedovima i bakama. Ako želite provjeriti je li vam potreban test ili ne u Bavarskoj, savezna država nudi online platformu za provjeru.]
Bosna i Hercegovina
Državljani Austrije mogu ući u zemlju samo uz predočen negativan test ne stariji od 48 sati. Državljani Crne Gore, Hrvatske i Srbije ne moraju raditi korona test.
Slovenija
Od 9. studenog je ulazak iz Austrije moguć samo uz desetodnevnu obaveznu karantenu ili negativan test ne stariji od 48 sati. Tranzit kroz Austriju je moguć bez ograničenja, ako su se putnici u Sloveniji zadržali najviše 48 sati. Alternativa negativnom testu je obavezna karantena, a nakon petog dana je moguće testirati se.
Srbija
Od 20. prosinca svi strani građani moraju na ulasku u zemlju prikazati negativni PCR test koji ne smije biti stariji od 48 sati. Srpski državljani moraju na ulasku u zemlju prikazati negativan PCR test ili otići u desetodnevnu samoizolaciju. Ista se može prekinuti, ako se naknadno uradi test koji bi bio negativan. Odluka najvjerojatnije vrijedi do 10. siječnja 2021. godine.
Slovačka
Ulazak u zemlju je dozvoljen samo uz negativan korona test koji nije stariji od 72 sata. Alternativno je moguće registrirati se na korona.gov.sk/ehranica, otići u kućnu izolaciju ili prikazati negativan PCR test, koji je dozvoljen napraviti tek peti dan.
Češka
Od 9. studenog je ulazak iz Austrije dozvoljen samo uz negativan PCR test ne stariji od 72 sata. Alternativno je moguće testiranje na licu mjesta ili u Češkoj u roku od pet dana, a bitno je ispuniti online formular lokalnoj epidemiološkoj upravi. Iznimke su prekogranični radnici i bitni i neodgodivi slučajevi.
Italija
Od 10. prosinca je obavezan negativan PCR test ili test na antitijela ne stariji od 48 sati, a od 21. prosinca za sve osobe koje ulaze u Italiju je obavezna 14-dnevna karantena. Regije Italije su podijeljene u različite zone, pa u crvene i narančaste zone je putovanje moguće samo iz posebnim razloga.
Mađarska
Do 1. veljače 2021. godine vrijedi odluka o dozvoli ulaska stranih državljana u Mađarsku samo kod bitnih i neodgodivih razloga, ali uz obaveznu karantenu i testiranje.
Švicarska i Lihtenštajn
Osobe koje su u posljednjih deset dana bili duže od 24 sata u jednoj zemlji ili prostoru s visokim rizikom zaraze, moraju u karantenu i javiti se lokalnim upravama u roku od 48 sati. Od 23. studenog je na snazi obavezna karantena za građane Salzburga i Gornje Austrije, od 14. prosinca Koruške i Štajerske.
Za ostale zemlje moguće je informirati se na stranicama Ministarstva za europska i međunarodne poslove (BMEIA). Moguće je i telefonski putem dobiti više informacija na +43 1 90115 3775.
Antonio Šećerović [Izvor informacija: ÖAMTC, BMEIA]
Foto: Ilustracija – geralt | Pixabay
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
