Austrija
Ovo su najbitnije informacije za putnike iz Austrije narednih dana
[?] KROATIV na jednom mjestu donosi sve informacije za putnike koji IZ Austrije putuju narednih dana.
Putovanja za predstojeće blagdane neće biti jednostavna i uobičajena kao prošlih godina zbog aktualne situacije s pandemijom, zbog čega su mnoge zemlje uvele svoja restriktivna pravila ulaska stranih građana. KROATIV na jednom mjestu donosi pravila relevantnih zemalja za putnike koji dolaze iz Austrije.
Bitno je još jednom informirati kako od 19. prosinca putnici iz rizičnih zemalja i prostora na ulasku u Austriju moraju u obaveznu desetodnevnu karantenu. Ista se može prekinuti negativnim PCR testom ili testom na antitijela nakon petog dana karantene. Trenutno su skoro sve europske zemlje osim Finske, Islanda, Irske i Norveške na ‘crvenoj listi’. Rizični prostori se odlučuju statistikom dvotjedne incidencije zaraženih na 100.000 stanovnika. Ako je u jednom prostoru ta incidencija iznad 100, označava se kao rizično. Ukoliko ne znate je li zemlja odakle dolazite rizična, isto možete provjeriti na EU-ovoj platformi ReOpen Europa. [U posljednjem pravilniku nema datuma do kojeg vrijedi odluka]
Prema informacijama ÖAMTC-a, u Litvu, Luksemburg, Poljsku i Švedsku je moguće putovati bez ograničenja i bez obavezne karantene.
Turistička putovanja s ograničenjima su moguća u: Estoniju, Grčku, Irsku, Island, Italiju, Latviju, Lihtenštajn, Maltu, Monako, Nizozemsku, Norvešku, Švicarsku, Slovačku i Sloveniju.
Pravila za putnike iz Austrije u pojedine zemlje:
Hrvatska
Od 1. prosinca putnici iz EU i EWR rizičnih zemalja, koji se ne nalaze na ‘zelenoj’ listi ECDC-a (uključujući Austriju), moraju na ulasku u zemlju prikazati negativan test ne stariji od 48 sati. Ako ne, moguće je napraviti PCR test u Hrvatskoj i rezultat čekati u samoizolaciji. Iznimke za obavezni negativan test su zaposlenici u zdravstvenom sektoru, prekogranični radnici, učenici, studenti i šegrti koji redovno putuju, pomorci, prijevoznici, diplomate, vojno osoblje, policajci, članovi humanitarnih organizacija, osobe koje moraju putovati iz obiteljskih ili poslovnih razloga, tranzitni putnici (max. 12 sati) te pacijenti koji putuju iz uvjerljivih zdravstvenih razloga.
Njemačka
Od 8. studenog za sve putnike iz Austrije vrijedi odluka o obaveznoj desetodnevnoj karanteni. Ista se može skratiti ako osoba nakon pet dana karantene predoči negativan test. Osobe koje dolaze iz rizičnih prostora se moraju registrirati na www.einreiseanmeldung.de i prijavu nositi sa sobom. Iznimke su prekogranični radnici, bračni i životni partneri te obiteljski razlozi. [Bavarska: Od 9. prosinca je moguća posjeta i unucima, djedovima i bakama. Ako želite provjeriti je li vam potreban test ili ne u Bavarskoj, savezna država nudi online platformu za provjeru.]
Bosna i Hercegovina
Državljani Austrije mogu ući u zemlju samo uz predočen negativan test ne stariji od 48 sati. Državljani Crne Gore, Hrvatske i Srbije ne moraju raditi korona test.
Slovenija
Od 9. studenog je ulazak iz Austrije moguć samo uz desetodnevnu obaveznu karantenu ili negativan test ne stariji od 48 sati. Tranzit kroz Austriju je moguć bez ograničenja, ako su se putnici u Sloveniji zadržali najviše 48 sati. Alternativa negativnom testu je obavezna karantena, a nakon petog dana je moguće testirati se.
Srbija
Od 20. prosinca svi strani građani moraju na ulasku u zemlju prikazati negativni PCR test koji ne smije biti stariji od 48 sati. Srpski državljani moraju na ulasku u zemlju prikazati negativan PCR test ili otići u desetodnevnu samoizolaciju. Ista se može prekinuti, ako se naknadno uradi test koji bi bio negativan. Odluka najvjerojatnije vrijedi do 10. siječnja 2021. godine.
Slovačka
Ulazak u zemlju je dozvoljen samo uz negativan korona test koji nije stariji od 72 sata. Alternativno je moguće registrirati se na korona.gov.sk/ehranica, otići u kućnu izolaciju ili prikazati negativan PCR test, koji je dozvoljen napraviti tek peti dan.
Češka
Od 9. studenog je ulazak iz Austrije dozvoljen samo uz negativan PCR test ne stariji od 72 sata. Alternativno je moguće testiranje na licu mjesta ili u Češkoj u roku od pet dana, a bitno je ispuniti online formular lokalnoj epidemiološkoj upravi. Iznimke su prekogranični radnici i bitni i neodgodivi slučajevi.
Italija
Od 10. prosinca je obavezan negativan PCR test ili test na antitijela ne stariji od 48 sati, a od 21. prosinca za sve osobe koje ulaze u Italiju je obavezna 14-dnevna karantena. Regije Italije su podijeljene u različite zone, pa u crvene i narančaste zone je putovanje moguće samo iz posebnim razloga.
Mađarska
Do 1. veljače 2021. godine vrijedi odluka o dozvoli ulaska stranih državljana u Mađarsku samo kod bitnih i neodgodivih razloga, ali uz obaveznu karantenu i testiranje.
Švicarska i Lihtenštajn
Osobe koje su u posljednjih deset dana bili duže od 24 sata u jednoj zemlji ili prostoru s visokim rizikom zaraze, moraju u karantenu i javiti se lokalnim upravama u roku od 48 sati. Od 23. studenog je na snazi obavezna karantena za građane Salzburga i Gornje Austrije, od 14. prosinca Koruške i Štajerske.
Za ostale zemlje moguće je informirati se na stranicama Ministarstva za europska i međunarodne poslove (BMEIA). Moguće je i telefonski putem dobiti više informacija na +43 1 90115 3775.
Antonio Šećerović [Izvor informacija: ÖAMTC, BMEIA]
Foto: Ilustracija – geralt | Pixabay
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
