Svijet
Ovo je navodna Putinova ponuda Zelenskom
Pregovori o primirju između Rusije i Ukrajine u kritičnoj su fazi, rekli su neimenovani izraelski dužnosnici za Axios. Izrael, koji ima dobre odnose i s Rusijom, i s Ukrajinom, našao se u ulozi svojevrsnog posrednika između dviju strana.
Izraelski dužnosnici kažu da je Rusija olabavila zahtjeve i da sada traži samo demilitarizaciju Donbasa, a ne cijele Ukrajine
Izraelski dužnosnici tako imaju izravne informacije o pregovorima na najvišoj razini koje Izrael na neki način i koordinira, rekli su da osjećaju da je došlo do ublažavanju pozicija s obje strane u posljednja 24 sata.
Rusi, kako navode, sada kažu da samo žele demilitarizirati regiju Donbas u kojoj se nalaze dvije odmetnute separatističke republike koje je priznao Putin, a Zelenskij je javno rekao da Ukrajina više ne inzistira na ulasku u NATO.
Izraelski dužnosnici rekli su kako se nadaju da su to znakovi da je moguć napredak prema diplomatskom rješenju.
Izraelci prenose poruke između Zelenskog i Putina
Izraelski premijer Naftali Bennett posjetio je Moskvu u subotu i sastao se s Putinom. Ubrzo nakon toga čuo se sa Zelenskim,a potom je razgovarao i s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
Bennett je danas ponovno razgovarao sa Zelenskim, a potom i s Putinom kako bi mu prenio poruku ukrajinskog predsjednika. Kremlj je poručio i da je Putin obavijestio Benneta o rezultatima treće runde pregovora između Rusije i Ukrajine u Bjelorusiji.
Kako piše Axios, dva izraelska dužnosnika izjavila su da Bennett Putinu i Zelenskom ne nudi nikakav svoj plan ili okvir te da samo prenosi poruke među čelnika. Na sastanku s Putinom Benett je tako prenio ideje koje su potekle iz Ukrajine i drugih zemalja, uključujući Francusku i Njemačku kako bi saznao Putinovu reakciju i procijenio je li on fleksibilan ili ne u pogledu svojih trenutnih uvjeta za prekid vatre, rekli su izraelski dužnosnici.
Bennett i njegovi suradnici su detaljno izvijestili Ukrajinu, Bidenovu administraciju, Francusku i Njemačku o sastanku s Putinom. Izraelski dužnosnici svoju poziciju vide kroz ulogu posrednika u prenošenju Putinovih pozicija Zelenskom i Zapadu.
“Zelenski je na raskrižju, mora birati između dvije opcije”
Izraelci su SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj prepričali detalje Putinovog prijedloga Zelenskom, koji nije bio u potpunosti poznat u Washingtonu, Parizu i Berlinu, rekli su izraelski dužnosnici. Kažu kako je Zelenskom teško prihvatiti Putinov prijedlog, ali taj prijedlog nije tako ekstreman kao su ukrajinske vlasti očekivale. Rekli su da prijedlog ne uključuje promjenu režima u Kijevu i omogućuje Ukrajini da zadrži svoj suverenitet.
Visoki izraelski dužnosnik rekao je da je Zelenskij na raskrižju i da mora birati između dvije opcije – prihvatiti ruski prijedlog koji je težak za Ukrajinu, ali bi sačuvao suverenitet i zaustavio rat, ili ga odbiti i riskirati ozbiljnu eskalaciju ruskog napada koji bi mogao završiti katastrofom za Zelenskog i Ukrajinu.
Izraelski dužnosnici rekli su da Izrael i druge zapadne zemlje neće pritiskati Ukrajinu da odabere određeni put, no izrazili su zabrinutost da će, ako pregovori ne uspiju, rat ući u novu i nasilniju fazu te da će Putin povući prijedlog i da povratak pregovorima više neće biti moguć, prenosi Index.hr.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
You must be logged in to post a comment Login