Austrija
Ovaj vikend se očekuju velike prometne gužve
Prema ARBÖ-u, početak jesenskih praznika u šest njemačkih saveznih država i kraj jesenskih praznika u četiri njemačke savezne države mogli bi uzrokovati prometne gužve za vikend. Bit će pogođeni tranzitni pravci na zapadu i glavne prometne veze u Beču.
Nogometna reprezentacija Austrije (13. listopada 2023. odmjerit će snage sa selekcijom Belgije u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2024. godine) što bi također moglo stvoriti gužve. Utakmica 7. kola Grupe F počinje u 20.45 sati. Stadion Ernst Happel kao mjesto održavanja rasprodan je s 48.500 gledatelja u obračunu protiv lidera grupe predvođenih kapetanom Romeluom Lukakuom. Iskustvo je pokazalo da će mnogi posjetitelji doći vlastitim vozilima. Zajedno s večernjim prometom, to će uzrokovati prometne gužve na jugoistočnoj tangenti (A23), vjerojatno između Hanssonkurve i Handelskai u smjeru Hirschstettena i između Hirschstettena i St. Marxa na jugu. Vozači također moraju očekivati duga kašnjenja prije čvora Prater na Ostautobahnu (A4) i čvora Kaisermühlen. Također bi moglo potrajati mnogo duže na Handelskai, Ausstellungsstrasse, Engerthstrasse i Trabrennstrasse. Meiereistrasse između Vorgartenstrasse i Hauptallee kao i Stadionallee u cijelosti i Trabrennstrasse između Vorgartenstrasse Parking Garage D u izložbenom centru vjerojatno će biti zatvorene.
“Osim gužvi na trasi, pronalaženje parkirnog mjesta može biti i test za živce. Osim toga, opća zona kratkotrajnog parkiranja ograničava vrijeme parkiranja do 22 sata na 2 sata. Parkirne garaže i objekti Park+Ride na liniji podzemne željeznice nude alternativne mogućnosti parkiranja. S našeg gledišta, putovanje bečkim linijama, posebno U2 i autobusnim linijama 77A, preporučuje se koliko god je moguće”, rekli su stručnjaci za promet ARBÖ.
Počinju i jesenski praznici u njemačkim pokrajinama Bremen, Hamburg, Donja Saska, Rajna-Falačka, Saska-Anhalt i Schleswig-Holstein. Za učenike iz Mecklenburg-Zapadnog Pomeranija, Sjeverne Rajne-Vestfalije, Saske i Tiringije ovaj vikend završavaju jesenski praznici. Posebice u subotu treba očekivati gužve i duže zastoje na tranzitnim pravcima, posebice u saveznim pokrajinama Koruškoj, Salzburgu i Tirolu.
U Koruškoj su najvjerojatnije točke prometnih gužvi tunel Karavanke na autocesti Karavanke (A11) i područja gradilišta na čvoru Spittal/Drau i između Gmünda i Rennwega.
U Salzburgu će područje gradilišta između Gollinga i Wewerfena gotovo sigurno postati “usko grlo” s kilometarskim prometnim gužvama i dugim zastojima. Stručnjaci za promet iz ARBÖ-a smatraju da će vozači također morati planirati znatno više vremena na ovom području, kao i na alternativnoj ruti – Salzachtal Straße (B159) – u nedjelju, posebno u smjeru Salzburga.
Tirolskim vozačima savjetuje se da planiraju duga kašnjenja na autocesti Brenner (A13), putu Fernpass (B179) i autocesti Inntal (A12). Usko grlo na A13 bit će područje gradilišta između Nösslacha i Matreia. Prema ARBÖ-u, vjerojatno će biti dužih zastoja i na A12 u širem području Innsbrucka, ispred gradilišta kod Wörgla i ispred granice Kufstein/Kiefersfelden.
“Naš savjet vozačima u subotu je da po mogućnosti izbjegavaju navedene rute i granični prijelaz Walserberg na zapadnoj autocesti od jutarnjih do poslijepodnevnih sati te da se prije polaska informiraju o trenutnoj prometnoj situaciji. Dostupni smo od 7:30 sati do 18 sati na telefonski broj za cijelu Austriju 050 123 123 ili putem e-pošte id@arboe.at, a također rado dajemo prijedloge za alternativne rute”, zaključili su prometni stručnjaci ARBÖ-a.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
