Beč – Nakon što su austrijske banke posljednjih godina već morale vraćati klijentima razne netransparentne ili nedopuštene naknade, nova presuda Vrhovnog suda (OGH) otvara mogućnost za dodatne povrate novca. Riječ je ponajprije o previsoko obračunatim naknadama za obradu kredita, koje se prema sudskim odlukama u mnogim slučajevima smatraju nezakonitima.

Prema navodima Udruge za zaštitu potrošača (VKI), u proteklim mjesecima postignuto je više nagodbi s domaćim bankama o povratu sredstava za klijentice i klijente. Temelj su bile, između ostalog, netransparentne provizije i naknade. Nakon novih odluka OGH-a, taj se krug potencijalnih potraživanja dodatno širi.

Vrhovni sud je u više presuda utvrdio da banke moraju vratiti prekomjerno naplaćene naknade za obradu kredita. Sud je pritom naglasio da takve naknade ne smiju „grubo premašivati“ stvarni trošak koji banka ima prilikom obrade kredita. Tužbe je podnio Savez za zaštitu potrošača (VSV).

Na temelju tih odluka, naknade za obradu kredita u mnogim su slučajevima nedopuštene te se moraju vratiti klijentima. U međuvremenu su se pojavile i tvrtke koje nude besplatnu provjeru mogućih potraživanja prema bankama, poput poduzeća Jufina.

Zahtjevi mogući i do 30 godina unatrag

Prema VSV-u, potraživanja se mogu postavljati i do 30 godina unatrag. Predsjednica VSV-a Daniela Holzinger ističe da mnogi potrošači sada imaju dobre izglede za povrat novca ili za sklapanje nagodbe s bankama.

Već su ranije sudske odluke utvrdile da je obračun naknade kao fiksnog postotka iznosa kredita nezakonit, budući da stvarni administrativni trošak ne ovisi o visini kredita. Također, prema OGH-u, sve naknade moraju biti transparentno i jasno prikazane. Paušalne naknade posebno su problematične jer nije jasno za koju se konkretnu uslugu naplaćuju, što predstavlja kršenje Zakona o zaštiti potrošača.

Primjerice, ako je kod kredita od 400.000 eura naplaćena uobičajena naknada za obradu od tri posto, klijent je platio 12.000 eura. Taj iznos, uvećan za kamate, sada se može zatražiti natrag.

Povrati i kod investicijskih proizvoda

Osim kreditnih naknada, povrati novca mogući su i za klijente fondovskih proizvoda. Riječ je o tzv. trajnim provizijama (Bestandsprovisionen), odnosno naknadama koje su banke godinama primale od fondovskih društava za distribuciju njihovih proizvoda. Prema VKI-u, te provizije barem do kraja 2017. nisu bile dovoljno transparentno objavljene, iako zakon nalaže da banke moraju točno informirati klijente o vrsti i opsegu takvih plaćanja.

Rok za pridruživanje skupnoj tužbi protiv Raiffeisen Landesbank Niederösterreich-Wien istekao je krajem 2025., no u ostalim saveznim pokrajinama još je moguće podnijeti zahtjev. U Gornjoj Austriji i Koruškoj rok istječe u travnju, dok u ostalim pokrajinama traje do kraja veljače.

Dugogodišnji uspjesi u zaštiti potrošača

Austrijske organizacije za zaštitu potrošača, poput Radničke komore (AK), VSV-a i VKI-a, posljednjih su godina uspješno izborile brojne povrate sredstava za građane pogođene nezakonitim poskupljenjima i naknadama. U novije vrijeme postignute su i nagodbe s pojedinim streaming servisima te mobilnim operaterima, što dodatno potvrđuje trend jačanja potrošačkih prava.

Cijene nafte poskočile su u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad 70 dolara, odražavajući strahovanja ulagača od američkog napada na Iran i prijetnje opskrbi s Bliskog istoka. Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 1,90 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 70,30 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji za 1,78 dolara i stajao je 64,99 dolara. Trgovce je ovaj tjedan zabrinulo zaoštravanje američke retorike prema Iranu.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je Teheranu u utorak da je krajnje vrijeme za dogovor o nuklearnom programu. Američka vojska objavila je prošli vikend da će izvesti vježbu u bliskoistočnoj regiji “kako bi demonstrirala sposobnost angažmana, raspršivanja i održavanja vojne snage u zraku”.

U ponedjeljak su dužnosnici za Reuters rekli da su u bliskoistočnu regiju stigli nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima. Neimenovani dužnosnik napomenuo je istodobno da je SAD “spreman za posao” ako ih Iran želi kontaktirati.

Trump je u međuvremenu pojačao pritisak na Teheran, napisavši na Truth Socialu da se nada da će “brzo sjesti za stol” i pregovarati o nuklearnom sporazumu. U lipnju prošle godine SAD je s Izraelom napao nuklearna postrojenja u Iranu i brojne vojne lokacije. Iran je odgovorio napadom na mete u Izraelu i na američku vojnu bazu u Kataru.

Trgovce su zabrinule američke poruke, raspirivši strahovanja od poremećaja u opskrbi. Iran proizvodi oko 3,3 milijuna barela nafte dnevno, a izvozi oko 1,5 milijuna barela dnevno. Sukob bi mogao potaknuti Teheran da zatvori Hormuški tjesnac kojim dnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte.

Ujedinjeni Arapski Emirati upozorili su da neće ustupiti svoj teritorij za napade na Iran, a pridružila im se i Saudijska Arabija. Turska je poručila da se protivi stranoj intervenciji u Iranu, istaknuvši da je spremna posredovati.

Teheran se “priprema za vojni sukob i istodobno koristi diplomatske kanale”, rekao je za Reuters neimenovani iranski dužnosnik, no Washington, po njegovim riječima, ne pokazuje da je otvoren za diplomaciju.

Iran nije protiv dijaloga sa SAD-om, ali diplomatska komunikacija mora se temeljiti na uzajamnom poštovanju, jamstvima i zaštiti nacionalnih interesa, rekao je u srijedu u razgovoru za CNN predsjednik iranskog parlamenta Bagher Ghalibaf.

Diplomacija uparena s vojnim pritiskom gubi vjerodostojnost, dodao je Ghalibaf. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi trebao bi pak u petak posjetiti Ankaru i razgovarati s turskim kolegom Hakanom Fidanom.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio skuplji za 1,63 dolara i stajao je 65,13 dolara, najviše od početka studenog prošle godine.

Raiffeisen-Grupa ima za austrijsko gospodarstvo sličan značaj kakav imaju veliki tehnološki koncerni za Sjedinjene Američke Države, izjavio je ekonomist Christian Helmenstein iz instituta Economica. Institut je u novoj studiji analizirao gospodarsku snagu najveće austrijske poslovne grupacije.

Prema rezultatima istraživanja, ukupni gospodarski doprinos Raiffeisen-Grupe u Austriji iznosio je 14,7 milijardi eura u 2024. godini. Ostvarena dodana vrijednost odgovara približno tri četvrtine ukupne vrijednosti sektora smještaja i ugostiteljstva u zemlji. Istodobno je grupa izravno i neizravno uplatila 5,2 milijarde eura poreza i davanja.

U analizu su, uz Raiffeisen banke, uključene i skladišne zadruge, Raiffeisen Ware te udjeli u povezanim društvima, razmjerno vlasničkim udjelima. Među njima su, između ostalih, Agrana, NÖM, Strabag, voestalpine i medijska kuća KURIER.

Prema studiji, Raiffeisen u Austriji osigurava više od 102.000 radnih mjesta, što je usporedivo s brojem stanovnika Klagenfurta. Izravno je u grupi zaposleno više od 65.800 osoba.

Ulaganja u milijardama eura

U razdoblju od 2018. do 2024. Raiffeisen je u Austriji uložio ukupno 6,41 milijardu eura, od čega je nešto više od četiri milijarde imalo izravan učinak na stvaranje dodane vrijednosti. Ulaganja za 2024. godinu još nisu obuhvaćena studijom, no nisu smanjena, izjavio je glavni odvjetnik Raiffeisena Erwin Hameseder.

Naglasio je da se ključne odluke donose na lokalnoj razini te da ulaganja ostaju u regijama. Raiffeisen, dodao je, vidi svoju odgovornost i u osiguravanju osnovne infrastrukture za stanovništvo.

Opskrba gotovinom i dostupnost poslovnica

Kao primjer navedena je opskrba gotovinom. Od ukupno oko 8.500 bankomata u Austriji, približno 2.700 pripada Raiffeisenu. Hameseder je poručio da nijedan bankomat koji se koristi neće biti uklonjen.

Broj poslovnica smanjen je posljednjih godina zbog promjena u ponašanju klijenata i sve veće digitalizacije bankarskih usluga, objasnio je glavni tajnik Austrijskog saveza Raiffeisena Johannes Rehulka. Ipak, 91 posto stanovništva može do najbliže poslovnice Raiffeisena stići za manje od pet minuta.

Studija je također analizirala ekonomski učinak samih Raiffeisen banaka. Njihova izravna dodana vrijednost u 2024. godini iznosila je gotovo 5,5 milijardi eura. U osam regionalnih banaka i u Raiffeisen Bank Internationalu (RBI) zaposleno je 35.322 ljudi, što je više nego godinu ranije, kada ih je bilo 33.489.

Prema Helmensteinu, bankarski sektor u Austriji općenito bilježi pozitivan razvoj, što je ključno za oporavak gospodarstva jer omogućuje stabilno financiranje poduzeća i investicija.