Ekonomija
Od početka godine u stečaj je otišlo 1370 bečkih poduzeća

Bečke tvrtke su u krizi: od početka godine više od 1.370 tvrtki pogođeno je stečajem, prenosi ORF. To je oko 35 posto, odnosno više od trećine pogođenih poduzeća u cijeloj Austriji. To znači povećanje od osam posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ali to nije sve: stečajevima se, čini se, ne nazire kraj. KSV1870 očekuje do 1900 bankrota tvrtki do kraja godine, gotovo 200 više nego prethodne godine. Svaki dan ima oko pet bankrota. Situacija je malo drugačija u ostatku Austrije: Općenito, stečajevi su porasli za gotovo deset posto u usporedbi s prethodnom godinom.
Prema KSV1870, razlozi sve većeg broja bankrota su visoki troškovi energije, inflacija, problemi u opskrbnom lancu i teškoće u pronalaženju odgovarajućeg osoblja. Ipak, ohrabruje činjenica da se bečko gospodarstvo unatoč izazovima može ocijeniti temeljno stabilnim.
Od tvrtki koje su od početka godine nelikvidne, gotovo 40 posto nije imalo niti jedan prethodni postupak. Ovdje je trend da ljudi često dugo čekaju prije nego što se podnese zahtjev za insolventnost. U Beču je došlo do smanjenja obveza, a procijenjene obveze od 541 milijun eura predstavljaju smanjenje od gotovo sedam posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, ove godine nije bilo većih stečajeva.
Najveći stečajevi kompanija od početka godine odnose se na Gazprom Austria GmbH s dugovima od 60 milijuna eura, privatnu zakladu ALPHA s 30 milijuna eura i Pro Revisio Wirtschaftsprüfung und Steuerberatung GmbH s 24 milijuna eura. Posebno je pogođena trgovina na malo s 257 stečajeva, zatim građevinarstvo s 253 te smještaj i ugostiteljstvo sa 176.

Ekonomija
Cijene nafte pale su treći tjedan zaredom. Hoće li to biti primjetno na benzinskim postajama?

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i trgovinskog rata.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 3,8 posto, na 70,36 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,9 posto, na 67,04 dolara.
Pad cijena nafte treći tjedan zaredom ponajviše je posljedica nesigurnosti u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
U utorak je Trump uveo carine od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih 10 posto, na ukupno 20 posto. Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.
Samo dan kasnije Trump je odlučio da će na mjesec dana odgoditi carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec dana odgodio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.
Takvi nagli zaokreti uznemirili su trgovce jer bi carinski rat mogao usporiti međunarodno trgovanje i rast svjetskog gospodarstva, a to bi negativno utjecalo na potražnju za naftom.
Trgovce brinu i naznake slabije američke potražnje jer se rast najvećeg svjetskog gospodarstva usporava. Zbog toga su zalihe nafte u SAD-u prošloga tjedna porasle za 3,6 milijuna barela, više nego što se očekivalo.
Cijene nafte u minusu u odnosnu na početak godine
Ni druga najveća svjetska gospodarstva nisu u zavidnoj formi. Unatoč tome, Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika potvrdila je u ponedjeljak prijašnju odluku o povećanju proizvodnje od travnja.
Doduše, ta odluka može se do tada i promijeniti, poručuju izvori iz OPEC-a.
Podršku cijenama pružila je, pak, krajem tjedna Trumpova poruka da bi mogao pojačati sankcije protiv Rusije ako ne dogovori primirje s Ukrajinom.
Nakon snažnog rasta u siječnju, posljednjih su tjedana cijene nafte izgubile sve te dobitke i sada su u minusu u odnosu na početak godine.
Ekonomija
Veliki udarac za Austriju, gospodarstvo palo za 1,2 posto u 2024.

Recesija se nastavlja. Prema izračunima Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), gospodarska aktivnost pala je prošle godine za 1,2 posto, što je veći pad nego 2023. godine (-1,0 posto). Također, industrijska proizvodnja je nastavila padati, a brzi oporavak nije na vidiku, objavio je WIFO danas u priopćenju.
Produžena industrijska recesija
„Trenutna industrijska recesija traje dulje od posljednje tri krize i vjerojatno će donijeti najveće gubitke u proizvodnji“, navodi autor WIFO-ova gospodarskog izvješća, Marcus Scheiblecker. Slaba međunarodna potražnja za industrijskim proizvodima usporava proizvodnju u cijeloj eurozoni.
Slabo europsko okruženje
Njemačka, kao najveće europsko gospodarstvo, posebno osjeća industrijsku recesiju, kako je WIFO već izvijestio u siječnju. Njemački indeks industrijske proizvodnje pada treću godinu zaredom, osobito u ključnim sektorima strojarstva i automobilske industrije. Zemlja je već drugu godinu u recesiji, što je najduže razdoblje stagnacije od 2002./03.
Dodatni izazov za europsku industriju predstavljaju najavljene carinske mjere SAD-a, koje bi mogle pogoditi i Austriju, budući da su Sjedinjene Američke Države drugi najvažniji trgovinski partner zemlje.
Turizam bez krize, građevinski sektor na prekretnici
Dok industrija i trgovina trpe posljedice slabe potražnje, turizam i dalje bilježi snažan rast, navodi WIFO.
U građevinskom sektoru dosegnuto je dno recesije, a tržište pokazuje prve znakove oporavka. Tome pridonose:
- Povećanje broja odobrenih kredita
- Blago povoljnije kamatne stope
- Olabavljene kreditne regulative (KIM uredba), što stvara bolje uvjete za ulaganja u nekretnine.
Inflacija ponovno raste
Unatoč poboljšanju u nekim sektorima, inflacija je ponovno u porastu, prvenstveno zbog:
- Ukidanja ograničenja cijene električne energije
- Povećanja mrežnih naknada za struju i plin
- Skupljeg goriva
Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmansdorfer (ÖVP) istaknuo je da vlada planira paket mjera za srednje poduzetništvo, koji uključuje ubrzane administrativne procedure i smanjenje birokracije. „Pretjerana regulacija ugrožava konkurentnost, radna mjesta i životni standard“, poručio je ministar.
Ekonomija
231 milijardi eura: Rekord austrijskih investicijskih fondova

Tržište investicijskih fondova u Austriji dosegnulo je krajem prošle godine rekordnu razinu. Prema podacima Financijske tržišne agencije (FMA), ukupna ulaganja dosegla su 230,7 milijardi eura, što je povećanje od 8,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Jedino su nekretninski fondovi zabilježili odljev kapitala, izvijestila je danas FMA.
Najveća ulaganja ostvarena su u:
- Mješovite fondove: 105,6 milijardi eura (+7,8%)
- Obvezničke fondove: 63 milijarde eura (+7,2%)
- Dioničke fondove: 47 milijardi eura (+15%)
S druge strane, nekretninski fondovi, čija je ukupna vrijednost iznosila 8,0 milijardi eura, zabilježili su pad od 17 posto, navodi FMA.
Velik interes investitora bio je i za fondove s naglaskom na održivost. Prema FMA, tzv. “svijetlozeleni” fondovi (članak 8. SFDR regulative) upravljali su s više od 112 milijardi eura, dok su “tamnozeleni” fondovi (članak 9.) imali 2,4 milijarde eura imovine pod upravljanjem.
Na kraju 2024. godine u Austriji je poslovalo 14 društava za upravljanje kapitalom i 62 upravitelja alternativnih investicijskih fondova, izvijestila je FMA.