Hrvatska
Obitelj Austrijanke koja je preminula u Hrvatskoj dobit će 200.000 eura odštete
Visoki trgovački sud RH donio je pravomoćnu presudu kojom tvrtka i vozač glisera moraju platiti odštetu obitelji mlade Austrijanke koja je prije točno pet godina poginula dok je ronila u moru pred Malinskom na otoku Krku. Potvrdio je to za N1 odvjetnik Ivan Primorac, koji je u dugotrajnom sudskom procesu zastupao obitelj stradale 20-godišnjakinje Verene Heinz.
Djevojku koja je ronila u društvu oca teško je ozlijedio gliser, a ozljedama je podlegla par sati kasnije u Kliničkom bolničkom centru u Rijeci.
Slučaj su od početka pratile brojne kontroverze, no sada je pravomoćnom presudom utvrđena odgovornost tvrtke Oto-nautika, u čijem je vlasništvu bio gliser, te Dina Dokoze Nikpalja, koji je upravljao plovilom.
Tvrtka i njezin zaposlenik moraju obitelji Verene Heinz platiti 202 tisuće eura odštete. Odgovornost tvrtke utvrđena je na osnovu Pomorskog zakonika. Naime, vozač glisera nije usporio vožnju iako je ušao u zonu u kojoj su se nalazili kupači. U jednom trenutku elisa njegovog glisera zahvatila je Verenu.
Obitelj i prijatelji stradale djevojke imali su niz zamjerki – od sporosti spašavanja do stanja u riječkoj bolnici te sumnji na zataškavanje odgovornosti. U više navrata Verenin otac Dieter Heinz javno je ukazivao na niz propusta u istrazi. Dok je ova presuda pravomoćna, Dokoza Nikpalj tek je u travnju ove godine nepravomoćno osuđen na godinu i pol zatvora zbog izazivanja tragične pomorske nesreće.
Dieteru Heinzu dosuđeno je 87.597,05 eura odštete. Majka stradale djevojke dobit će 53.089,12 eura. Braća i sestra nesretne 20-godišnjakinje prema ovoj presudi dobit će po 14.931,32 eura odštete.
Cijela obitelj bavila se istraživanjem morskih dubina. Dieter Heinz je od trenutka nesreće naglašavao da mu je glavni cilj podići svijest o opasnostima na moru kako se nikome više ne bi dogodila ovakva strahota. Nekoliko puta vraćao se na Krk te gledao mjesto tragedije i pitao se jesu li on i Verena negdje pogriješili. Svaki put, naveo je, zaključio bi da je pogriješio upravo vozač glisera.
Odgovornost tvrtke je utvrđena budući da je u nesreći sudjelovao njezin gliser. Izvjesno je da je do tragedije došlo jer vozač nije usporio vožnju prema pomorskim pravilima te nije uspio na vrijeme uočiti Verenu i njezinog oca, koji su ronili označeni crvenom plutačom. Kretali su se prema obali, gdje je bilo još puno ljudi. U idućem trenutku gliser je naletio na djevojku i nanio joj smrtonosne ozljede.
Naknadno je obitelj doznala i da gliser nije imao plovidbenu dozvolu jer na njemu nije bio obavljen redoviti godišnji pregled. Dozvola je istekla godinu ranije, a tek dan nakon nesreće ponovno je poslan na servis. U trenutku udesa nije ni smio biti u pomorskom prometu.
“Vlasnik glisera je odgovoran jer je smrt Verene Heinz nastupila opasnom i nedopuštenom radnjom vozača upravo te brodice”, naveli su u tužbi članovi Verenine obitelji.
“Očekivali smo ovakvu presudu u ovom predmetu, a žrtvama je dosuđena odšteta koju su i tražili”, istaknuo je odvjetnik Primorac.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
