Jedna od najistaknutijih austrijsih tradicija za vrijeme blagdana su božićne tržnice ili kako se ovdje to zove „Tržnice malog Isusa“ (Christkindlmärkte). Zbog trenutne situacije one su prvi put odgođene u povijesti Republike.

Prije Božića, mnoge austrijske općine i gradovi organiziraju božićne tržnice početkom studenog. Tržnice nude razne vrste kuhanog vina i punča za djecu, ukusne tradicionalne delicije poput licitarskih srca i čokoladnog voća te pjevanje božićnih pjesama.

Obavezno za svaku obitelj je otići u šumu, ubrati grane jele te se okupiti s članovima obitelji i prijateljima na malu proslavu vezivanja grana i stvaranja adventskog vijenca. Nekada davno je adventski vijenac brojao 24 svijeće, a danas postoje samo četiri koje predstavljaju četiri nedjelje Došašća. Svake nedjelje se pali po jedna (dodatna) svijeća. Mnoge obitelji koriste razne boje koje stavljaju na vijenac. Obavezno je staviti tri ljubičaste i jednu ružičastu svijeću. Ružičasta svijeća predstavlja treću nedjelju Došašća, koja se zove Gaudete, a vijenac simbolizira pobjedu nad tamom.

Uz vijenac, obavezno je u kući imati i adventski kalendar. Bili mlađi ili stariji, kalendar će vas uvijek obradovati. Sve počinje 1. prosinca, a 24 dana do Badnjaka otvaraju se mali prozorčići koji iza sebe kriju mala slatka iznenađenja.

Bitan dan za vrijeme Došašća je Dan sv. Barbare (Barbaratag), kada se tradicionalno odsjeće grana jabuke ili trešnje te odnese u kuću. Ako grana procvjeta do Badnjaka, to označava sreću i zdravlje za cijelu obitelji. Pojedine pokrajine u Austriji imaju i tradiciju reći da je vjenčanje pred vratima, ako grana procvjeta.

Sveti Nikola 6. prosinca je tradicija koja donosi osmijeh na lica naših najmlađih. Sv. Nikola djecu koja su bila dobra nagrađuju mandarinama, orasima i čokoladom, a s njim je nekada i vjerni pratitelj Krampus, lik iz horora s rogatom maskom, glasnim zvonima i štapom. Prvobitno se vjerovalo da Krampus donosi sreću, blagoslov i plodnost za nadolazeću godinu te da tjera sve loše, a danas je Krampus samo za onu djecu koja su u prošloj godini bila posebno zločesta.

Badnjak počinje tako što se tijekom dana ukrašava božićno drvce, kuha gozba i/li prisustvuje božićnoj misi, a navečer se otvara prozor i čeka Krist. Poklone u Austriju ne donosi Djed Božićnjak nego mali Isus. Božićno drvce je obično od smreke ili jele i ukrašuje se najkasnije do Badnjaka. Tradicija je da se malo djeci prenosi kako mali Isus ukrašava drvce, a u stvarnosti roditelji potajno ukrašavaju drvce preko noći. Pojedine obitelji imaju i tradiciju zajedničkog ukrašavanja božićnog drvca u jutarnjim satima 24. prosinca.

Svijeća za mir želi podsjetiti na Isusovo rođenje i također zastupa miran suživot, od Betlehema do dnevne sobe u Austriji. Od 1986. godine postoji običaj ORF-ove kampanje „Licht ins Dunkel“ (Svjetlo u tamu) kada dijete iz Gornje Austrije ima zadatak donijeti svjetlost svijeća iz Betlehema u Austriju.

Tradicije božićne gozbe su različite od pokrajine do pokrajine. U Gradišću se često jede guska s okruglicama od crvenog kupusa i krumpira, dok u Štajerskoj postoje tipične božićne poslastice u obliku hladnih jela, jer se pečenje ovdje poslužuje tek 25. prosinca. U Vorarlbergu se jede raklet, u Koruškoj dimljene kobasice, kiseli kupus i crni kruh, a mnoge druge obitelji na Badnjak jedu ribu poput šarana.

Obavezno je slušati božićne pjesme poput „Stille Nacht“, „Oh Tannenbaum“, „Alle Jahre wieder“, ali i u dijalektu „Es wird scho geli dumpa“. Nakon gozbe je obavezna sveta misa Polnoćka, koju Austrijanci zovu „Christmette“. Tradicionalno započinje u ponoć.

Na Štefanje, blagdan sv. Stjepana, se još jednom kuha gozba i provodi vrijeme zajedno sa najmilijima. Tada se jednu posljednji kolačići spremljeni za Badnjak. Božićno drvce ostaje ukrašeno do Sv. Tri kralja, 6. prosinca.

Još jedna divna tradicija su Raunächte (Dimne noći), 12 noći u kojima se stvara dim u kući protiv loših duhova, zla i nestašluka. Četiri najbitnije dimne noći su Thomasnacht 21. prosinca, Badnjak 24. prosinca, Silvestrovo 31. prosinca te Noć sv. Tri kralja 5. siječnja. Ovog dana se ne pere veš i ne suši.

Autor teksta: Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Jill Wellington | Pixabay

• Austrija izdala upozorenje za sve građane koji putuju u BIH: “Izbjegavajte okupljanja u Entitetu RS”
• Pijani vozač fijakera u Austriji izašao na autoput
• Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
• Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
• Austrija: Betonski blok od 100 kg prikliještio radnika, teško je ozlijeđen