33-godišnji državljanin Slovačke osumnjičen je kako je u nedjelju prijepodne u St. Pöltenu, u Donjoj Austriji, počinio pokušaj razbojništva i pokušaj provalne krađe.

Prema navodima policije, muškarac je oko 11 sati na području Julius Raab-Promenade pokušao natjerati dvije zasad nepoznate osobe da mu predaju gotovinu, pri čemu ih je navodno napao udarcima i nogama.

Nakon toga je, prema sumnjama, pokušao provaliti u poslovnicu banke tako što je razbio prozorsko staklo.

Svjedoci su o događaju obavijestili policiju, a službenici policijske postaje Regierungsviertel osumnjičenog su u neposrednoj blizini mjesta događaja zaustavili i privremeno uhitili.

Daljnje postupanje preuzeo je kriminalistički referat Gradskog policijskog zapovjedništva St. Pölten. Tijekom ispitivanja 33-godišnjak je u potpunosti priznao djela.

Visina nastale štete još se utvrđuje. Po nalogu državnog odvjetništva muškarac je sproveden u Kazneno-popravni zavod St. Pölten, piše Heute.

Godina 2026. za 39-godišnjeg muškarca u Beču počela je iza rešetaka, nakon što je na Staru godinu navodno s Marienbrücke, u blizini Schwedenplatza, bacio petardu na šetnicu uz Dunavski kanal, gdje se nalazilo više prolaznika, piše Heute.

Prema optužnici, situacija je eskalirala kada su policajci primijetili muškarca. Navodi se kako je potom zapalio još jedno pirotehničko sredstvo i bacio ga ciljano u smjeru policijskih službenika, zbog čega je jedan policajac morao izmaknuti. Snage su se nakratko povukle jer nije bilo jasno o kakvoj se vrsti petarde radi, a ubrzo nakon toga muškarac je uhićen kako bi se spriječilo daljnje paljenje pirotehnike. Ostatak dočeka Nove godine proveo je u policijskoj ćeliji.

U utorak, 10. veljače, 39-godišnjak, državljanin Afganistana, pojavio se pred sudom zbog ugrožavanja tjelesne sigurnosti i pokušaja teške tjelesne ozljede. Optuženi, koji se bavi selidbama, izjasnio se kako nije kriv. “To nijedan razuman čovjek ne radi, zapaliti petardu i baciti je na policajce”, rekao je pred sudom.

Tijekom pretrage kod njega je, međutim, pronađena pirotehnika. Muškarac je tvrdio kako su mu dvije nepoznate osobe dale petarde. Prema njegovim riječima, rekli su mu: “Uzmi, brate”, a on ih je stavio u jaknu, navodeći kako je to bila njegova pogreška.

Optuženi je, prema izvješću APA-e, rekao i kako boluje od raka te da ima vrlo malo snage u nogama. Tvrdi kako mu se zamračilo pred očima dok je policija stajala uz njega. Sutkinja je postavila dodatna pitanja, ali je, prema izvješću, bila skeptična prema njegovim navodima.

Policijski službenici koji su svjedočili osporili su obranu optuženog, ističući kako su sigurni da su promatrali pravu osobu. Prema njihovim riječima, najprije je petardu bacio prema šetnici uz kanal, a zatim još jednu zapalio i bacio ciljano u smjeru policajaca. “Nikad ne znate kakve su to petarde, koliko snažno eksplodiraju”, izjavila je jedna policajka.

Sud je izrekao kaznu od osam mjeseci zatvora uvjetno, uz rok kušnje od tri godine. Presuda nije pravomoćna. Državno odvjetništvo nije dalo izjavu, a optuženi se pojavio bez odvjetnika. Vrijedi presumpcija nevinosti.

Europska unija postigla je važan dogovor kojim se pojednostavljuju i ubrzavaju postupci azila. Europski parlament u Strasbourgu usuglasio se o zajedničkoj listi „sigurnih zemalja podrijetla”, čime se uklanja dugogodišnja nejasnoća koja je često produljivala azilne postupke. Novi sustav trebao bi stupiti na snagu na razini cijele EU u lipnju.

Do sada su države članice same određivale koje zemlje smatraju sigurnima, što je dovodilo do različitih praksi, dugotrajnih postupaka i sudskih sporova, uključujući i one pred najvišim sudovima. Uvođenjem jedinstvene liste jasno se definira za koje zemlje podrijetla u pravilu postoje male šanse za odobravanje azila.

Prema dogovoru u Europskom parlamentu, sigurnim zemljama podrijetla smatraju se:

• Kosovo
• Indija
• Egipat
• Maroko
• Tunis
• Kolumbija
• Bangladeš

Ostaje još formalna potvrda Vijeća EU-a, što se smatra rutinskim korakom.

Za podnositelje zahtjeva iz tih zemalja postupci će se u budućnosti voditi znatno brže. Ključna promjena je u tome što se teret dokazivanja preokreće: podnositelji zahtjeva morat će sami dokazati da su u svojoj zemlji politički progonjeni, za razliku od postupaka za osobe iz zemalja koje nisu na listi sigurnih.

Unatoč uvođenju zajedničke EU-liste, države članice i dalje će moći imati vlastite nacionalne liste sigurnih zemalja, koje mogu obuhvaćati i dodatne države. Time je postignut kompromis između zajedničkog europskog pristupa i nacionalnih nadležnosti.

Predstavnici dijela političkog spektra pozdravili su odluku. Prema njihovim navodima, time se rasterećuju administrativni sustavi država članica, a osobama koje nemaju pravo boravka brže se pruža pravna jasnoća.

S druge strane, organizacije za ljudska prava i dio zastupnika s ljevice kritiziraju ovu odluku. Upozoravaju da označavanje zemlje kao sigurne ne znači nužno da su svi njezini građani zaštićeni od progona. Kao primjer navode Tunis, za koji, prema njihovim tvrdnjama, postoje dokumentirani slučajevi represije i nasilja. Kritičari također upozoravaju da bi nova pravila mogla dovesti do odbijanja zahtjeva bez dovoljno individualne procjene.

Rasprava o posljedicama ove odluke nastavit će se i uoči pune primjene novog europskog sustava azila i migracija.