Connect with us

Vijesti

Njemačko gospodarstvo tone već četvrti mjesec zaredom, hoće li se to odraziti i na ostatak EU-a

Objavljeno

na

Poslovna klima u Njemačkoj pogoršana je i u rujnu, četvrti mjesec zaredom, izvijestio je danas ekonomski institut Ifo istaknuvši da je raspoloženje u industriji na najnižoj razini od ljeta 2020. godine i vrhunca pandemije covida-19.

Indeks koji mjeri ozračje među čelnicima kompanija smanjio se u rujnu za 2.1 bod u odnosu na kolovoz, kliznuvši na 85.4 boda, pokazuje anketa instituta za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

Vrijednost indeksa pala je tako na najnižu razinu od siječnja, odražavajući daljnje pogoršanje očekivanja poslovnih čelnika u najvećem europskom gospodarstvu.

“Njemačko je gospodarstvo pod sve snažnijim pritiskom”, zaključio je predsjednik Ifoa Clemens Fuest, prema izvješću.

Brojni poslovni čelnici nezadovoljni su i trenutnom situacijom i izgledima za budućnost, pokazala je anketa u kojoj je sudjelovalo oko 9000 kompanija.

Među sektorima s izrazito lošim ozračjem izdvaja se industrija, čiji se indeks spustio na najnižu razinu od lipnja 2020. godine i vrhunca pandemije koronavirusa, primjećuju u institutu.

“Ocjena kompanija o aktualnom stanju u poslovanju zamjetno se pogoršala, a osjetno su pesimističnija i njihova očekivanja. Manjak novih narudžbi dodatno je produbljen i ključni sektori njemačke industrije zapadaju u teškoće”, konstatiraju stručnjaci Ifoa, prenosi HINA.

Advertisement

Vijesti

“Krigla piva za 6 eura” – Cijene rastu zbog troškova energije

Objavljeno

na

Nedavno su mnoge pivovare u Austriji povećale cijene, a jedan od razloga za to su povećani troškovi energije. Privatna pivovara Zwettl najavila je poskupljenje, što bi moglo značiti i daljnja poskupljenja za potrošače.

Poskupljenje piva u Zwettlu

Od 1. travnja, pivo iz pivovare Zwettl poskupjet će najmanje 2,9%, a vlasnik pivovare Karl Schwarz izjavio je da će cijene varirati ovisno o vrsti piva. Pivovara je također investirala u novu punionicu i infrastrukturu, što je značajno povećalo troškove, donosi Heute.

Pivo za 6 eura?

Cijena piva mogla bi uskoro doseći 6 eura po litri, a Schwarz očekuje da će cijena od 5 eura biti premašena. Prosječna cijena piva u Austriji 2005. godine bila je ispod 3 eura, a od tada je cijena svake godine rasla zbog inflacije, a posljednjih godina zbog povećanja troškova energije.

Tržišni trendovi i povećanje cijena

Iako velika pivovara u Austriji trenutno ne planira povećanje cijena, manji privatni proizvođači poput pivovare Zwettl podižu cijene zbog ekonomskih pritisaka. Ostale male pivovare mogle bi slijediti njihov primjer kako bi osigurale financijsku održivost. Prema podacima, alkoholfree pivo postaje sve popularnije, a polovica piva koja se pije u Austriji danas je bez alkohola.

Rast izvoza, ali poskupljenje neizbježno

Izvoz austrijskog piva porastao je za 9% u 2024. godini, a više od 70% piva se prodaje u povratnim ambalažama. Ukupna proizvodnja piva u Austriji iznosila je 9,48 milijuna hektolitara, a 1,26 milijuna hektolitara je izvezeno. Ako cijene energije nastave rasti, očekuje se daljnje povećanje cijena piva.

Nastavi čitati

Vijesti

EU traži od građana pripremu 72-satnog paketa za hitne situacije

Objavljeno

na

By

Europska unija zatražila je od svih država članica da osmisle 72-satni paket za preživljavanje u kriznim situacijama, kako bi građani bili spremni u slučaju izvanrednih okolnosti. Ova inicijativa dio je strategije Unije za kriznu pripravnost, koja uključuje povećanje zaliha osnovnih potrepština i poboljšanje civilno-vojne suradnje.

Prilagodba novim prijetnjama

Strategija Europske komisije donosi popis od 30 konkretnih mjera koje bi države članice trebale poduzeti kako bi poboljšale svoju spremnost na potencijalne krize – bilo da se radi o prirodnim katastrofama, industrijskim nesrećama ili napadima kibernetičkih i vojnih prijetnji.

„U EU-u moramo promijeniti način razmišljanja jer se i prijetnje mijenjaju. Moramo razmišljati šire jer i prijetnje postaju sve ozbiljnije“, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje.

Roxana Mînzatu, povjerenica za civilnu zaštitu, naglasila je da EU već ima određene temelje za ovu strategiju: „Pandemija COVID-19 pokazala je koliko je ključno zajedničko, solidarno i koordinirano djelovanje unutar Europske unije – time postajemo učinkovitiji i otporniji.“

Obavezna hitna oprema za građane

Komisija poziva države članice da osiguraju da njihovi građani imaju osnovnu opremu za hitne situacije, koja bi im omogućila samostalno preživljavanje najmanje 72 sata u slučaju prekida opskrbe ključnim resursima.

Pojedine članice već imaju slične preporuke, iako se razlikuju u trajanju i sadržaju. Francuska, primjerice, savjetuje građanima da pripreme 72-satni paket za preživljavanje koji uključuje hranu, vodu, lijekove, prijenosni radio, svjetiljku, rezervne baterije, punjače, gotovinu, kopije važnih dokumenata, rezervne ključeve, toplu odjeću i višenamjenski alat poput džepnog noža.

Cilj Komisije je uskladiti ove smjernice među 27 članica EU-a, kako bi „svatko imao priručnik i znao što treba učiniti kada se oglase sirene“, rekao je jedan visoki europski dužnosnik.

Povećanje strateških zaliha

Jedan od ključnih elemenata strategije je i povećanje zaliha ključnih potrepština u državama članicama, uključujući osnovne prehrambene proizvode, cjepiva, lijekove, medicinsku opremu i kritične sirovine potrebne za industrijsku proizvodnju.

Bruxelles je već predložio mjere za povećanje zaliha esencijalnih lijekova i minerala, koji su u nadležnosti država članica.

Strategija također nastoji uskladiti nacionalne zalihe i razmotriti koje dobre prakse zemlje mogu podijeliti: „Razmatramo kako možemo poboljšati suradnju, gdje su slabe točke i što još možemo učiniti“, rekao je još jedan visoki dužnosnik.

Bolja civilno-vojna koordinacija

Jedan od prioriteta strategije je i poboljšanje suradnje između civilnih i vojnih institucija u kriznim situacijama. Komisija planira uspostaviti okvir za civilno-vojnu pripravnost s jasno definiranim ulogama i nadležnostima, uz redovite vježbe za testiranje učinkovitosti odgovora.

„Nažalost, imamo mnogo primjera iz stvarnog života koji pokazuju kakve prijetnje moramo uzeti u obzir – od sabotaža do kibernetičkih napada i dezinformacijskih kampanja“, izjavio je neimenovani dužnosnik, navodeći kao primjer sabotaže u Baltičkom moru.

Komisija također radi na uspostavi novog kriznog koordinacijskog centra EU-a i analize rizika, čije će prvo izdanje biti objavljeno krajem 2026. godine.

U međuvremenu, EU planira izdavati ad hoc sustave ranog upozoravanja i uspostaviti krizni nadzorni sustav koji će članicama pomoći da budu bolje pripremljene na nadolazeće prijetnje.

Nastavi čitati

Vijesti

Počeli radovi na cesti S4 u Austriji

Objavljeno

na

By

Radovi na sigurnosnoj nadogradnji brze ceste Mattersburger Schnellstraße S4, između čvorišta Mattersburg i čvorišta Wiener Neustadt, službeno su započeli u srijedu. Predviđeno je postavljanje čvrste središnje barijere, a cesta će biti proširena.

Veća sigurnost i poboljšana infrastruktura

Prema informacijama ASFINAG-a, do kraja 2029. planira se izgradnja druge trake u smjeru vožnje od Lanzenkirchena (okrug Wiener Neustadt) do Mattersburga, uz dodatni zaustavni trak. Ukupna investicija iznosi oko 242 milijuna eura.

Sigurnosnim proširenjem S4 će na dužini od 14,3 kilometra postati 12,5 metara šira. „Središnja barijera znatno će smanjiti rizik od frontalnih sudara i time dati važan doprinos sigurnosti u prometu“, naglasio je član uprave ASFINAG-a Hartwig Hufnagl. Zamjenik guvernera Donje Austrije Udo Landbauer (FPÖ) dodao je da će S4 od „opasnog mjesta“ postati „moderna, sigurna i pouzdana prometna arterija za Donju Austriju i Gradišće“.

Burgenlandski ministar prometa Heinrich Dorner (SPÖ) istaknuo je i izgradnju dodatnih zaštitnih zidova od buke, koji će pokrivati površinu od oko 9.700 četvornih metara. Time će se stanovnicima uz trasu omogućiti veća kvaliteta života.

Radovi u fazama

Kao prvi korak, izgradit će se četiri mosta preko postojećih željezničkih pruga. Ovi mostovi, koji su već dio buduće nove prometne trake, bit će podignuti u Lanzenkirchenu i Katzelsdorfu (okrug Wiener Neustadt) u Donjoj Austriji te u Neudörflu i Bad Sauerbrunnu (okrug Mattersburg) u Gradišću. Nakon toga slijedi izgradnja druge trake s dvije prometne trake i jednim zaustavnim trakom.

U drugoj fazi srednja traka bit će prilagođena najnovijim tehničkim standardima. Završna faza uključuje temeljitu obnovu postojećih prometnica, mostova, sustava odvodnje i zaštite voda.

Mjesto teških nesreća

ASFINAG je istaknuo da neće biti prometnih ograničenja tijekom radova. Izgradnja srednje barijere bila je tražena već duže vrijeme zbog niza teških i smrtonosnih nesreća, no projekt je više puta bio odgađan.

U travnju 2023. dogodio se frontalni sudar u kojem su poginule majka i njezina kći. Zbog nepostojanja središnje barijere, kamion je tada prešao u suprotni trak i sudario se s osobnim automobilom. Već u prosincu 2023. uvedene su hitne sigurnosne mjere – na S4 su unutar šest tjedana postavljene betonske zaštitne ograde, omogućujući naizmjenično korištenje dvije ili jedne prometne trake, navodi ASFINAG.

Nastavi čitati
LM