Svijet
Njemačke tvrke uvode četverodnevni radni tjedan, a plaće će ostati iste
Njemačke firme od 1. veljače uvest će eksperimentalni četverodnevni radni tjedan i mjeriti produktivnost radnika.
Eksperiment u kojem će biti 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće unatoč smanjenoj satnici, piše Bloomberg, a prenosi Index.hr. Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.
“Apsolutno sam uvjeren da se ulaganja u novi posao isplate jer povećavaju dobrobit i motivaciju, a time i učinkovitost”, rekao je Soren Fricke, suosnivač firme za planiranje događaja Solidsense, jedne od 45 firmi koje će biti dio studije.
“Četverodnevni tjedan, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati”, dodaje.
Projekt naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje nedostatak kvalificiranih radnika vrši pritisak na firme da popune svoje redove. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plaće i očuvaju fleksibilnost i neovisnost koju su stekli tijekom pandemije.
Neravnoteža potiče napetosti između poslodavaca i radnika. Njemački strojovođe trenutno su već šest dana u štrajku, traže od Deutsche Bahna skraćivanje tjednog radnog vremena s 38 na 35 sati bez smanjenja plaća.
Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 posto za velik dio svojih radnika, kojih je sveukupno oko 930.000. Neki ekonomisti upozoravaju da bi taj potez mogao potaknuti inflaciju.
Prema prošlogodišnjem istraživanju lobija u industriji, polovica njemačkih firmi barem djelomično ne može popuniti slobodna mjesta. Softverski div SAP SE prestao je tražiti sveučilišne diplome od kandidata za posao 2022., dok je nekretninski div Vonovia SE prošle godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.
Bloomberg piše da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njemačko tržište rada napustit će više od sedam milijuna ljudi zbog kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije.
“Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više neću imati nikoga tko bi za mene radio”, objašnjava Henning Roeper, izvršni direktor Eurolama, proizvođača prozora.
Nizak entuzijazam radnika globalnu ekonomiju godišnje stoji 8.1 bilijun eura ili devet posto svjetskog BDP-a, navodi se u istraživanjima Gallupa.
Eksperiment vodi novozelandska neprofitna organizacija 4 Day Week Global i kaže da bi radnici koji će za vrijeme studije raditi manje za istu plaću trebali ostati barem jednako efikasni ili i efikasniji.
Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti. Nijemci su u 2022. godini u prosjeku izostajali s posla 21.3 dana što je rezultiralo gubitkom od nevjerojatnih 207 milijardi eura, prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i sigurnost na poslu.
Zagovornici ovog eksperimenta ističu da bi novitet mogao privući nove kadrove u Njemačku, zemlju koja prema Eurostatu već ima najveći udio zaposlenih na pola radnog vremena u EU.
Iako Njemačka ima daleko najveću gospodarsku proizvodnju u Europi, nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju spriječio je povećanje produktivnosti. Bez poboljšanja u tim područjima, malo je vjerojatno da bi njemački radnici doživjeli značajno povećanje produktivnosti jednostavnim smanjenjem radnih sati, smatra Enzo Weber, ekonomist na Institutu za istraživanje tržišta rada u Nürnbergu.
S njim se slaže i Bloombergov ekonomist Martin Ademmer koji kaže da bi se učinkovitost po satu povećala, ali to povećanje ne bi kompenziralo rezanje satnice.
Ministar financija protiv, kaže da se to protivi ekonomskom rastu i napretku zemlje
Christian Lindner, njemački ministar financija i član Stranke slobodnih demokrata, kritizirao je odluku njemačkih firmi rekavši da bi kraći radni tjedan zaprijetio ekonomskom rastu i napretku Njemačke.
No zagovornici te ideje poručuju da su ranije studije u SAD-u i Kanadi pokazale da je povećanje učinkovitosti moguće. Radnici su prijavljivali opće poboljšanje zdravstvenog stanja, a nijedna firma nije se vratila petodnevnom radnom tjednu.
Britanija je imala sličan eksperiment u kojem je sudjelovala 61 firma, imali su dobar radni učinak, a bolovanja su se smanjila za 65 posto. Portugal također, oko 20 posto radnika reklo je da se osjeća bolje i da bolje spava.
Bloomberg dodaje da je Belgija postala prva europska zemlja koja nudi opciju četverodnevnog radnog tjedna, ali s jednakom tjednom satnicom. Japan je potaknuo svoje firme da radnicima ponude kraći radni tjedan nadajući se da će više trošiti, a i da će se povećati broj rođene djece.
“Ne funkcionira uvijek i nije za sve. Potrebno je puno kreativnosti i fleksibilnosti od strane firmi. One same moraju shvatiti što za njih djeluje ili ne djeluje”, zaključuje na kraju Jan Buhren, iz konzultantske firme koja surađuje s eksperimentom u Njemačkoj.
Svijet
Račun u restoranu bio 2376 €, žena na internetu pitala za savjet oko napojnice
Ogroman račun u restoranu zaintrigirao je internet. Majku djece nekoliko je puta zanimalo: Koliko treba dati napojnicu s takvim iznosima?
Povod je bio nešto vrlo posebno: kćerin 18. rođendan. To je dostojno proslavila obitelj iz Ruhrskog područja. 40 gostiju, zatvoreno društvo – i to košta. Točno 2376 eura, napisala je majka slavljenice na Twitteru – X. Za pomoć se obratila internetu: Koliko treba dati napojnice za toliki iznos?
Broj reakcija je bio ogroman. Zajednica je odgovorila s konkretnim prijedlozima, ali njihov je raspon bio jednako velik kao i originalni račun. Dok neki više vole štedjeti i ne vide zašto bi davali napojnicu, drugi očito nose hlače donacije.
U raspravi je sudjelovala i direktorica informiranja PULS24 i moderatorica Corinna Milborn: “Htjela bih 15 posto. Ali 10 posto je minimum. Ništa nije frustrirajuće za osoblje kada cijelu večer radite za grupu i onda odete kući s napojnicom kao da se radi o stolu za četiri osobe.”
Drugi su komentatori otišli čak i korak više, preporučujući 20 posto. Ovi američki uvjeti bi rođendansku proslavu poskupjeli na oko 3000 eura.
Ni za nju nije bila opcija da ne daje ništa: “Imali smo 5-6 ljudi vezanih uz nas (kuhinja, pult, servis)”, opisuje početnu situaciju. I na kraju su svi gosti napustili restoran siti i zadovoljni.
Mnogi drugi također smatraju da je davanje premale napojnice sramota. Neki navode osobna iskustva sa škrtcima: “Upravo smo imali još jedan događaj za vikend na kojem je račun bio 1.084 eura i onda je plaćeno: “1.090 eura”.
Fotograf i sportaš sa sramom se prisjetio božićnog domjenka tvrtke s jedanaest ljudi: “Račun je bio 370,40 eura. Ovlašteni potpisnik platio je karticom tvrtke 375 eura. 4,60 eura bila je napojnica.” Volio bi da je dao više, uvjeravao je, jer je usluga bila “savršena”.
Na kraju je majka odabrala zlatnu sredinu s napojnicom od 10 posto. “Dala sam 2600 eura”, objavila je svoju odluku. Sve je platila u gotovini u novčanicama od sto eura i zamolila da se pri podjeli stvari uzme u obzir i osoblje u pozadini.
Oštro je odgovorila kritičarima koji su je optuživali za rastrošnost zbog visokog računa. Njeno pitanje posebno pokazuje da ona rijetko mora platiti toliki iznos. I u redu je ponekad slaviti: “Postojao je dobar razlog i ne radimo to svaki dan.”
Svijet
Nisu se pridržavali pravila u avionu, kazna 530 eura
Zbog nepridržavanja sigurnosnih uputa osoblja u zrakoplovu dvoje putnika sada mora platiti kaznu od gotovo 530 eura. Incident se dogodio tijekom leta iz Pekinga za München. Francuskinja i Francuz petljali su po ručnoj prtljagi iako je avion upravo slijetao.
Par je nekoliko puta zamoljen da sjedne i zakopča se – ali uzalud. Čak su i zamolbe pilota bile neuspješne. Njih su dvojica svojom prtljagom blokirala izlaz za nuždu Lufthansinog zrakoplova iz Pekinga. Zbog toga je pilot bio prisiljen ranije zaustaviti zrakoplov prilikom slijetanja u München i pričekati policijsku patrolu koja je već bila obaviještena.
Policajci su 32-godišnjaka i 28-godišnjaka priveli u postaju. Ondje su prekršajno prijavljeni i kažnjeni s oko 530 eura.
Svijet
Čovjek koji boluje od raka osvojio 1,3 milijarde na lutriji
Imigrant iz Laosa koji boluje od raka osvojio je 1,3 milijarde dolara jackpot na lutriji u SAD-u. 46-godišnji Cheng Saephan odmah je najavio da će dobitak podijeliti sa svojom suprugom i poznanicom s kojom inače uplaćuje listiće.
Lutrijska kompanija u američkoj saveznoj državi Oregon predstavila ga je kao sretnog kupca dobitnog listića na konferenciji za novinare u ponedjeljak (po lokalnom vremenu) – postupak koji je u Sjedinjenim Državama sasvim uobičajen i koji za dobitnika znači odgovarajuću medijsku pompu. Saephan se zasjao i podigao veliki ček fotografima.
Otac dvoje djece, koji je emigrirao u SAD 1994., rekao je da boluje od raka osam godina i da je prošlog tjedna primao kemoterapiju. Ali sada su njegove molitve uslišane. Njegova je obitelj sada zbrinuta i može potražiti dobrog liječnika.
Saephan je kupio više od 20 ulaznica. Kada je nakon izvlačenja u hrpi pronašao sretni listić s točnom kombinacijom brojeva, odmah je nazvao svoju 55-godišnjeg prijateljicu koja je sudjelovala u kupnji listića. Bila je u autu na putu za posao, rekao je Saephan. Rekao joj je da više ne mora raditi. Drugu polovicu novca dijeli s 37-godišnjom suprugom, a njime između ostalog želi kupiti i kuću.
