Svijet
Njemačke tvrke uvode četverodnevni radni tjedan, a plaće će ostati iste
Njemačke firme od 1. veljače uvest će eksperimentalni četverodnevni radni tjedan i mjeriti produktivnost radnika.
Eksperiment u kojem će biti 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće unatoč smanjenoj satnici, piše Bloomberg, a prenosi Index.hr. Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.
“Apsolutno sam uvjeren da se ulaganja u novi posao isplate jer povećavaju dobrobit i motivaciju, a time i učinkovitost”, rekao je Soren Fricke, suosnivač firme za planiranje događaja Solidsense, jedne od 45 firmi koje će biti dio studije.
“Četverodnevni tjedan, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati”, dodaje.
Projekt naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje nedostatak kvalificiranih radnika vrši pritisak na firme da popune svoje redove. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plaće i očuvaju fleksibilnost i neovisnost koju su stekli tijekom pandemije.
Neravnoteža potiče napetosti između poslodavaca i radnika. Njemački strojovođe trenutno su već šest dana u štrajku, traže od Deutsche Bahna skraćivanje tjednog radnog vremena s 38 na 35 sati bez smanjenja plaća.
Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 posto za velik dio svojih radnika, kojih je sveukupno oko 930.000. Neki ekonomisti upozoravaju da bi taj potez mogao potaknuti inflaciju.
Prema prošlogodišnjem istraživanju lobija u industriji, polovica njemačkih firmi barem djelomično ne može popuniti slobodna mjesta. Softverski div SAP SE prestao je tražiti sveučilišne diplome od kandidata za posao 2022., dok je nekretninski div Vonovia SE prošle godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.
Bloomberg piše da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njemačko tržište rada napustit će više od sedam milijuna ljudi zbog kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije.
“Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više neću imati nikoga tko bi za mene radio”, objašnjava Henning Roeper, izvršni direktor Eurolama, proizvođača prozora.
Nizak entuzijazam radnika globalnu ekonomiju godišnje stoji 8.1 bilijun eura ili devet posto svjetskog BDP-a, navodi se u istraživanjima Gallupa.
Eksperiment vodi novozelandska neprofitna organizacija 4 Day Week Global i kaže da bi radnici koji će za vrijeme studije raditi manje za istu plaću trebali ostati barem jednako efikasni ili i efikasniji.
Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti. Nijemci su u 2022. godini u prosjeku izostajali s posla 21.3 dana što je rezultiralo gubitkom od nevjerojatnih 207 milijardi eura, prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i sigurnost na poslu.
Zagovornici ovog eksperimenta ističu da bi novitet mogao privući nove kadrove u Njemačku, zemlju koja prema Eurostatu već ima najveći udio zaposlenih na pola radnog vremena u EU.
Iako Njemačka ima daleko najveću gospodarsku proizvodnju u Europi, nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju spriječio je povećanje produktivnosti. Bez poboljšanja u tim područjima, malo je vjerojatno da bi njemački radnici doživjeli značajno povećanje produktivnosti jednostavnim smanjenjem radnih sati, smatra Enzo Weber, ekonomist na Institutu za istraživanje tržišta rada u Nürnbergu.
S njim se slaže i Bloombergov ekonomist Martin Ademmer koji kaže da bi se učinkovitost po satu povećala, ali to povećanje ne bi kompenziralo rezanje satnice.
Ministar financija protiv, kaže da se to protivi ekonomskom rastu i napretku zemlje
Christian Lindner, njemački ministar financija i član Stranke slobodnih demokrata, kritizirao je odluku njemačkih firmi rekavši da bi kraći radni tjedan zaprijetio ekonomskom rastu i napretku Njemačke.
No zagovornici te ideje poručuju da su ranije studije u SAD-u i Kanadi pokazale da je povećanje učinkovitosti moguće. Radnici su prijavljivali opće poboljšanje zdravstvenog stanja, a nijedna firma nije se vratila petodnevnom radnom tjednu.
Britanija je imala sličan eksperiment u kojem je sudjelovala 61 firma, imali su dobar radni učinak, a bolovanja su se smanjila za 65 posto. Portugal također, oko 20 posto radnika reklo je da se osjeća bolje i da bolje spava.
Bloomberg dodaje da je Belgija postala prva europska zemlja koja nudi opciju četverodnevnog radnog tjedna, ali s jednakom tjednom satnicom. Japan je potaknuo svoje firme da radnicima ponude kraći radni tjedan nadajući se da će više trošiti, a i da će se povećati broj rođene djece.
“Ne funkcionira uvijek i nije za sve. Potrebno je puno kreativnosti i fleksibilnosti od strane firmi. One same moraju shvatiti što za njih djeluje ili ne djeluje”, zaključuje na kraju Jan Buhren, iz konzultantske firme koja surađuje s eksperimentom u Njemačkoj.
Svijet
Poznata Tiktokerica se vraća u Siriju: “Europa nije zdrava za moju djecu”
Sirijska influencerica Salma Naddaf napustila Dansku i vratila se u domovinu zbog “sukoba vrijednosti”
Sirijka Salma Naddaf, najpoznatija tiktokerica iz Danske, odlučila je nakon 11 godina života u Skandinaviji napustiti tu zemlju i vratiti se u Siriju. Njezinih više od deset milijuna pratitelja na društvenim mrežama moglo je pratiti emotivne objave u kojima se sa suprugom i troje djece oprašta od Danske i kreće prema Bliskom istoku — najvjerojatnije zauvijek.
U jednom dirljivom videu, kroz suze je objasnila da je odluku donijela zbog neslaganja s europskim vrijednostima. Kako je istaknula, presudni trenutak bio je kada je u školama svoje djece vidjela istaknute zastave duginih boja. Smatrala je da takvo okruženje nije prikladno za odrastanje njezine djece:
“Bilo je teško oprostiti se od ljudi među kojima sam živjela 11 godina, ali bila sam sigurna da moja djeca ne bi trebala odrastati u društvu koje ne dijeli naše običaje i tradicije.”
“Zastava duginih boja bila je prekretnica”
Naddaf je pojasnila da ju je na odluku potaknulo više stvari, no najviše ju je pogodilo kada je “zastava duginih boja postala dio svakodnevice u školi njezine djece”.
“Kad promjena spola postane tema poučavanja i svakodnevnog života, meni to ne izgleda kao zdravo okruženje. Možda neki to vide kao slobodu, ali ja to ne mogu prihvatiti,” rekla je 36-godišnja influencerica.
Iako je njezin TikTok profil najpraćeniji u Danskoj (više od tri milijuna pratitelja), Naddaf objavljuje isključivo na arapskom jeziku i ne obraća se danskoj publici. Popularnost je stekla tijekom pandemije, dijeleći savjete o roditeljstvu i kreativnim aktivnostima, a kasnije se preusmjerila na teme uređenja doma i „uradi-sam“ projekte.
U objavi na YouTubeu, koja je prikupila gotovo dva milijuna pregleda, Naddaf je napisala:
“Ovo je razlog zbog kojeg sam napustila Europu. I ne, neću požaliti zbog te odluke.”
Unatoč svemu, video završava porukom zahvalnosti: priznaje da je tijekom boravka u Europi naučila “toleranciju prema svim ljudima, bez obzira na rasu ili vjeru”, ali da je povratak u Siriju bio “nužan radi budućnosti djece”.
Podijeljene reakcije
Reakcije njezinih pratitelja bile su podijeljene. Većina je njezinu odluku pozdravila i citirala stihove iz Kurana. Jedna korisnica komentirala je da je to “najbolja odluka jer je Zapad postao mjesto kriminala i moralnog propadanja”.
Druga pratiteljica, koja živi u Europi, poručila joj je:
“Bog te blagoslovio, sestro. I ja bih se vratila, ali moja odrasla djeca to ne žele. Moli sa mnom da moj sin, koji je prihvatio europske običaje, ponovno pronađe pravi put.”
Salma Naddaf u Dansku je stigla tijekom sirijskog građanskog rata, zajedno s milijunima svojih sunarodnjaka. Nakon što je u prosincu 2024. svrgnut režim Bashara al-Assada i vlast preuzela islamistička opozicija na čelu s Ahmedom al-Sharaom, u zemlji je uspostavljen krhki mir.
Ipak, ne dijele svi optimizam Naddaf. Neki njezini pratitelji upozoravaju da se u Siriji još uvijek teško živi. Jedna žena napisala je da se i sama vratila, ali sada jedva preživljava jer nema posla. Druga je poručila:
“U Europi imam slobodu i sigurnost. U Siriji još uvijek nije sigurno živjeti. Neka vam Bog pomogne.”
Povratak Sirijaca još uvijek spor
Unatoč završetku rata, nema masovnog povratka sirijskih izbjeglica. Prema podacima humanitarnih organizacija, u prvoj polovici 2025. godine vratilo se tek nekoliko tisuća od ukupno 1,2 milijuna Sirijaca koji žive u Europskoj uniji.
Naddaf, s druge strane, ne mora brinuti za egzistenciju — zahvaljujući društvenim mrežama i dalje zarađuje više od 100.000 dolara godišnje, pa može nastaviti svoj posao i iz Sirije.
Svijet
Amerikanci ukinuli sankcije Miloradu Dodiku
Mnistarstvo financija SAD-a izbrisalo je s liste sankcioniranih Milorada Dodika, članicu Predsjedništva BiH, Željku Cvijanović, predsjednika NSRS Nenada Stevandića i ostale kojima su sankcije bile uvedene u prethodnom razdoblju.
Sankcije su ukinute svim fizičkim i pravnim licima iz Republike Srpske, koji su se našli na listi Ureda za kontrolu strane imovine SAD-a.
Iz američkog Ministarstva financija, pod kojim djeluje odjel za sankcioniranje, naveli su da se sankcije ukidaju zbog konstruktivnog djelovanja Narodnse skupštine RS.
“Sjedinjene Države redovno preispituju svoje sankcije da bi osigurale da iste promoviraju ekonomske ciljeve SAD, te ciljeve vezane za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, o čemu se i ovdje radi. Osobe koje su danas skinute s liste nisu više predmetom odredbi o blokiranju zbog kojih su bila označena. Konstruktivno djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske zadnjih tjedana trebalo bi poboljšati razinu stabilnosti u Bosni i Hercegovini, a omogućit će partnerstvo sa Sjedinjenim Državama zasnovano na obostranim interesima, gospodarskim potencijalima i zajedničkom prosperitetu. Nastavit ćemo blisko surađivati s političkim i ostalim akterima iz cijelog političkog spektra u Bosni i Hercegovini kako bismo promovirali zajedničke prioritete”, naveli su u obrazloženju.
Sankcije su skinute i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja Srpske, Milošu Bukejloviću, bivšem ministru pravde, Radovanu Viškoviću, bivšem predsjedniku Vlade, Igoru i Gorici Dodik, Petru Đokiću, ministru energetike, Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Doma naroda Republike Srpske, Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine BiH, Siniši Karanu, bivšem ministru unutarnjih poslova, Rajku Kuzmanoviću, bivšem predsjedniku Srpske, i drugima.
Ukupno je skinuto 48 pravnih i fizičkih lica s liste.
Cvijanović je na mreži X napisala kako su je po slijetanju u Pariz, gdje će se sastati s francuskim predsjednikom, dočekale lijepe vijesti da su skinute američke sankcije za 30 fizičkih i sedam pravnih lica iz Republike Srpske, uključujući i njene najviše dužnosnike.
“Prethodno su sankcije skinute za četiri osobe koje obavljaju važne poslove u sustavu vlasti Republike Srpske”, napisala je Cvijanović na mreži X.
Svijet
Tragedija u Sloveniji pokrenula puno pitanja, što će Slovenija napraviti s Romima?
Novo Mesto, 25. listopada 2025. — U slovenskom gradu Novo Mesto došlo je do tragičnog incidenta u kojem je 48-godišnji muškarac preminuo nakon sukoba ispred lokalnog kafića. Policija je privela 21-godišnjeg muškarca iz romske zajednice, osumnjičenog za sudjelovanje u napadu.
Nesretan događaj izazvao je val političkih i društvenih reakcija diljem zemlje. Slovenski premijer Robert Golob prihvatio je ostavke ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara i ministrice pravosuđa Andreje Katič, koji su se povukli zbog pritiska javnosti i kritika na račun neučinkovitosti državnih institucija u rješavanju problema međuetničkih napetosti.
„Ovo nije samo pitanje sigurnosti, nego i društvene odgovornosti,“ izjavio je premijer Golob, najavivši dodatne policijske mjere u jugoistočnom dijelu zemlje te ubrzane zakonske izmjene koje bi trebale poboljšati sustav integracije i nadzora.
Gradonačelnik Novog Mesta sazvao je i mirni prosvjedni skup kojim se traže “sistemske promjene” i bolja koordinacija lokalnih vlasti, policije i socijalnih službi.
Društveni kontekst
Romska zajednica u Sloveniji broji između sedam i dvanaest tisuća ljudi, što čini oko 0,4 posto ukupne populacije. Unatoč zakonskoj zaštiti koju jamči Zakon o romskoj zajednici iz 2007., brojni Romi i dalje žive u teškim uvjetima – u neformalnim naseljima, s ograničenim pristupom obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi.
Organizacije za ljudska prava već godinama upozoravaju na duboko ukorijenjene probleme segregacije i socijalne isključenosti. Amnesty International navodi da su romska djeca često žrtve diskriminacije u obrazovnom sustavu, dok su odrasli suočeni s visokom stopom nezaposlenosti i predrasudama na tržištu rada.
Najavljene mjere
Slovenska vlada najavila je uspostavu mreže “višenamjenskih romskih centara” koji bi trebali pomoći u obrazovanju, zapošljavanju i društvenoj integraciji romske populacije. Uz to, planira se i jačanje terenskog rada socijalnih službi te pooštravanje zakona o sigurnosti u lokalnim zajednicama.
Dok javnost traži odgovore i pravednost, tragedija u Novom Mestu ponovno je otvorila pitanje koliko je Slovenija spremna suočiti se s dugotrajnim problemima manjinske integracije i međunacionalnih odnosa.
