Connect with us

Svijet

Njemačke tvrke uvode četverodnevni radni tjedan, a plaće će ostati iste

Objavljeno

na

Njemačke firme od 1. veljače uvest će eksperimentalni četverodnevni radni tjedan i mjeriti produktivnost radnika.

Eksperiment u kojem će biti 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće unatoč smanjenoj satnici, piše Bloomberg, a prenosi Index.hr. Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.

“Apsolutno sam uvjeren da se ulaganja u novi posao isplate jer povećavaju dobrobit i motivaciju, a time i učinkovitost”, rekao je Soren Fricke, suosnivač firme za planiranje događaja Solidsense, jedne od 45 firmi koje će biti dio studije.

“Četverodnevni tjedan, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati”, dodaje.

Projekt naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje nedostatak kvalificiranih radnika vrši pritisak na firme da popune svoje redove. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plaće i očuvaju fleksibilnost i neovisnost koju su stekli tijekom pandemije.

Neravnoteža potiče napetosti između poslodavaca i radnika. Njemački strojovođe trenutno su već šest dana u štrajku, traže od Deutsche Bahna skraćivanje tjednog radnog vremena s 38 na 35 sati bez smanjenja plaća.

Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 posto za velik dio svojih radnika, kojih je sveukupno oko 930.000. Neki ekonomisti upozoravaju da bi taj potez mogao potaknuti inflaciju.

Prema prošlogodišnjem istraživanju lobija u industriji, polovica njemačkih firmi barem djelomično ne može popuniti slobodna mjesta. Softverski div SAP SE prestao je tražiti sveučilišne diplome od kandidata za posao 2022., dok je nekretninski div Vonovia SE prošle godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.

Bloomberg piše da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njemačko tržište rada napustit će više od sedam milijuna ljudi zbog kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije.

“Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više neću imati nikoga tko bi za mene radio”, objašnjava Henning Roeper, izvršni direktor Eurolama, proizvođača prozora.

Nizak entuzijazam radnika globalnu ekonomiju godišnje stoji 8.1 bilijun eura ili devet posto svjetskog BDP-a, navodi se u istraživanjima Gallupa.

Eksperiment vodi novozelandska neprofitna organizacija 4 Day Week Global i kaže da bi radnici koji će za vrijeme studije raditi manje za istu plaću trebali ostati barem jednako efikasni ili i efikasniji.

Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti. Nijemci su u 2022. godini u prosjeku izostajali s posla 21.3 dana što je rezultiralo gubitkom od nevjerojatnih 207 milijardi eura, prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i sigurnost na poslu.

Zagovornici ovog eksperimenta ističu da bi novitet mogao privući nove kadrove u Njemačku, zemlju koja prema Eurostatu već ima najveći udio zaposlenih na pola radnog vremena u EU.

Iako Njemačka ima daleko najveću gospodarsku proizvodnju u Europi, nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju spriječio je povećanje produktivnosti. Bez poboljšanja u tim područjima, malo je vjerojatno da bi njemački radnici doživjeli značajno povećanje produktivnosti jednostavnim smanjenjem radnih sati, smatra Enzo Weber, ekonomist na Institutu za istraživanje tržišta rada u Nürnbergu.

S njim se slaže i Bloombergov ekonomist Martin Ademmer koji kaže da bi se učinkovitost po satu povećala, ali to povećanje ne bi kompenziralo rezanje satnice.

Ministar financija protiv, kaže da se to protivi ekonomskom rastu i napretku zemlje
Christian Lindner, njemački ministar financija i član Stranke slobodnih demokrata, kritizirao je odluku njemačkih firmi rekavši da bi kraći radni tjedan zaprijetio ekonomskom rastu i napretku Njemačke.

No zagovornici te ideje poručuju da su ranije studije u SAD-u i Kanadi pokazale da je povećanje učinkovitosti moguće. Radnici su prijavljivali opće poboljšanje zdravstvenog stanja, a nijedna firma nije se vratila petodnevnom radnom tjednu.

Britanija je imala sličan eksperiment u kojem je sudjelovala 61 firma, imali su dobar radni učinak, a bolovanja su se smanjila za 65 posto. Portugal također, oko 20 posto radnika reklo je da se osjeća bolje i da bolje spava.

Bloomberg dodaje da je Belgija postala prva europska zemlja koja nudi opciju četverodnevnog radnog tjedna, ali s jednakom tjednom satnicom. Japan je potaknuo svoje firme da radnicima ponude kraći radni tjedan nadajući se da će više trošiti, a i da će se povećati broj rođene djece.

“Ne funkcionira uvijek i nije za sve. Potrebno je puno kreativnosti i fleksibilnosti od strane firmi. One same moraju shvatiti što za njih djeluje ili ne djeluje”, zaključuje na kraju Jan Buhren, iz konzultantske firme koja surađuje s eksperimentom u Njemačkoj.

Advertisement

Svijet

Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj

Objavljeno

na

By

Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.

Zid će se postupno proširivati

Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.

Sporazum između Turske i EU-a

Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.

Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.

Nastavi čitati

Svijet

Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU

Objavljeno

na

By

Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.

Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.

Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:

  • CDU/CSU – 29 posto
  • AfD – 19.5 posto
  • SPD – 16 posto
  • Zeleni – 13.5 posto
  • Linke – 8.5 posto
  • FPD – 4.9 posto
  • BSW – 4.7
Nastavi čitati

Svijet

Hrvat u Njemačkoj uz pizzu prodavao i “bijelo” pa završio u zatvoru

Objavljeno

na

By

Ugostitelj hrvatskog porijekla Stipe R. osuđen je u Duesseldorfu na četiri godine zatvora zbog toga što je u svojoj pizzeriji prodavao kokain, prenose njemački mediji u subotu.

“37-godišnji Stipe R. osuđen je zbog težeg oblika organiziranog raspačavanja droga na četiri godine zatvora”, priopćio je Pokrajinski sud u Duesseldorfu.

Ugostitelju hrvatskog porijekla, koji je u središtu Duesseldorfa prije nekoliko godina otvorio pizzeriju, predbacuje se da je uz jednu od pizza na svom jelovniku dostavljao i pola grama kokaina.

Osuđeni je negirao da je kokain s “pizzom broj 40” prodavao svima nego samo svojim poznanicima.

Istražni organi su u trag raspačavanju kokaina ušli slučajno na proljeće prošle godine kada su kontrolori u potrazi za radnicima na crno pronašli veće količine kokaina u pizzeriji.

Odvjetnici osuđenog su tijekom procesa isticali kako njihov klijent do sada nije bio osuđivan.

Stipe R. je, prema vlastitim navodima, kuhar po zanimanju a u Njemačku je stigao 2014. te 2018. otvorio pizzeriju u četvrti Stari grad u Duesseldorfu.

U prijašnjim medijskim izvještajima o ovom slučaju navodilo se kako Stipe R. dolazi iz “blizine Zadra”.

Državno odvjetništvo je zahtijevalo pet godina zatvora ali je sud kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da osuđeni ne traži povrat 270.000 eura koji su pronađeni prilikom uhićenja te da je pomagao izjavama koje su dovele do brzog okončanja istrage.

Nastavi čitati
LM