Svijet
Njemačka: CDU bira novog predsjednika
U subotu se održavaju unutarstranački izbori u Kršćanskoj demokratskoj uniji (CDU). Oko 1000 stranačkih delegata birat će novog čelnika stranke. Nakon četiri kancelarska mandata Angela Merkel bi ubrzo trebala napustiti političku scenu, a novoizabrani čelnik mogao bi biti i kandidat za kancelara u rujnu ove godine. Za poziciju lidera CDU-a bore se tri kandidata: Friedrich Merz, Armin Laschet i Norbert Röttgen.
Ankete pokazuju prednost konzervativnog kandidata, ekonomista, političara i poduzetnika Friedricha Merza. Trenutno ima funkciju počasnog potpredsjednika Ekonomskog vijeća CDU. U svojim nastupima naznačio je da želi raskid s politikom Angele Merkel, što se može tumačiti kao svojevrsno skretanje udesno. Pored toga, nedavno je izjavio da je protiv prihvata imigranata u Njemačku.
S druge strane, premijer pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije Armin Laschet slovi kao kandidat „kontinuiteta“ i umjereno-centrističke struje. Podržava ga krug stranačkih ljudi okupljen oko Merkel, a podršku mu je izrazio Markus Söder, predsjednik bavarske sestrinske Kršćanske socijalne unije (CSU).
Treći kandidat je Norbert Röttgen, bivši ministar ekologije i šef Odbora za vanjske poslove Bundestaga. U pojedinim anketama je na drugom mjestu, a u odnosu na druga dva kandidata uživa simpatije među biračima Zelenih i Socijaldemokrata. Tko god od trojice navedenih kandidata preuzme stranku imat će težak zadatak pred sobom. Izborna je godina, a ujedno i godina krize.
Parlamentarni izbori u rujnu i kancelarske preferencije
Kao najvažniji politički događaj u Njemačkoj ove godine opisuju se rujanski parlamentarni izbori. Prema prvim novogodišnjim istraživanjima instituta INSA, koalicija CDU-CSU zauzima vodeću poziciju. Da su danas izbori, biralo bi ih 36 posto ispitanika. Duplo manje bi osvojili Zeleni, koji već duže vremena kotiraju kao druga najjača stranka u Njemačkoj. Na povijesno niskih 15 posto nalaze se Socijaldemokrati (SPD). Pored njih, izborni prag sigurno prelaze desno-populistički AfD (10%), radikalno-lijeva LINKE (8%) te liberalni FDP (7%).
Kada su u pitanju preferencije za kancelara, sva tri kandidata za predsjednika CDU-a imaju razloga za zabrinutost. Na pitanje koga bi željeli za kancelara, 54 posto birača koalicije CDU-CSU na tome mjestu vidi bavarskog premijera Markusa Södera. Merz može računati na 21 posto potpore dok je treći je Röttgen s 11 posto. Na samom začelju se nalazi Laschet.
- Novi detalji o strašnoj nesreći na A2: Poginule četiri žene
- Sve više ljudi u Austriji prima naknadu AMS-a
- U Beču nepoznati počinitelji skinuli 2800m2 skele, traže se svjedoci
- Hrvata u Austriji zaustavila policija pa ga uhitila zbog ponašanja
- Četvero poginulih i nekoliko teško ozlijeđeni u nesreći na A2 u Austriji
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
