U ponedjeljak je došlo do potresnih scena u jednom dječjem vrtiću u berlinskoj četvrti Treptow-Köpenick, gdje je smrtno stradalo petogodišnje dijete. Tragični događaj zbio se oko 10 sati ujutro.

Na mjesto nesreće odmah su stigli vatrogasci, policija i hitne službe, a u akciju je bio uključen i helikopter hitne pomoći. Unatoč trenutačno započetim mjerama oživljavanja, liječnici nisu uspjeli spasiti dijete.

Prema dostupnim informacijama, dijete je navodno smrtno stradalo nakon što se vrata odvojila od šarki i pala na njega. Policija je u prvim izjavama govorila tek o „teškom predmetu“ koji je pogodio dijete.

Istraga o uzrocima smrti je u tijeku. Utvrđuje se je li riječ o tehničkom kvaru ili pogrešci u rukovanju. Na terenu je i krizni interventni tim koji pruža pomoć roditeljima i djeci pogođenima ovim tragičnim događajem, prenosi Heute.

Prva šefica austrijske obavještajne službe upozorila je u intervjuu na iznimno opasan trend terorizma, a kao potvrda tih upozorenja sada je spriječen planirani napad mladog pristaše Islamske države. Osamnaestogodišnji austro-Čečen, rođen u Austriji, planirao je bombaški napad na izraelsko veleposlanstvo u Berlinu s ciljem izazivanja masovnih žrtava, piše Krone.

Ravnateljica austrijske Državne službe za sigurnost i obavještajni rad Sylvia Mayer ranije je upozorila na zabrinjavajući pomak radikalizacije prema dječjim i adolescentskim okruženjima. Tijekom 2024. godine gotovo svaki drugi osumnjičenik za terorizam u Austriji bio je mlađi od 18 godina. Islamska država ponovno bilježi porast pristalica nakon napada Hamasa na Izrael prije više od dvije godine, ponajprije putem radikalnih propovjednika i influencera na društvenim mrežama.

Smrtonosni plan nakon prisege vjernosti IS-u

Riječ je o novom teškom slučaju mladog simpatizera Islamske države. Protiv osumnjičenika je pred Višim sudom u Berlinu vođen kazneni postupak. Optužen je Čečen rođen u Austriji, koji je ondje živio više godina, a posljednje vrijeme boravio je s majkom, dvojicom braće i sestrom u prihvatnom centru za izbjeglice u Potsdamu. Tereti ga se da je najkasnije od veljače 2025., nakon prisege vjernosti Islamskoj državi, planirao napad na izraelsko veleposlanstvo u njemačkoj metropoli.

Upute za izradu bombe s interneta

Prema navodima istražnih tijela, Ahkmad E. planirao je izvesti napad improviziranom pismenom bombom ili nožem, s namjerom da usmrti što veći broj ljudi koje je nazivao “nevjernicima”. Upute za izradu eksplozivne naprave pribavio je putem interneta.

Plan je propao jer nije uspio doći do eksploziva. Zbog toga je osamnaestogodišnjak namjeravao otputovati u Saudijsku Arabiju kako bi se priključio Islamskoj državi kao borac. Kako bi financirao put, sklopio je dva ugovora s mobilnim operaterima, a pripadajuće telefone, koje je koristio za komunikaciju s pristašama IS-a putem aplikacija za razmjenu poruka, prodao je. Ipak, zaustavljen je i uhićen u zračnoj luci Berlin-Brandenburg.

Pred sudom se predstavlja kao pokajnik

Pred sudom se austro-Čečen predstavio kao pokajnik koji se navodno distancirao od radikalnih stavova. Prema vlastitim tvrdnjama, radikalizirao se tijekom višemjesečnog boravka kod oca u Čečeniji, gdje se, iz mržnje prema Rusiji, okrenuo Islamskoj državi. Kao razloge naveo je osobnu krizu, osjećaj izgubljenosti i nedostatak životne perspektive.

Ahkmad E. energično je poricao da je doista planirao napad, tvrdeći kako mu je cilj bio tek stjecanje priznanja među simpatizerima IS-a. Sudac je, međutim, istaknuo izrazit nedostatak empatije kod mladog optuženika. Zbog takozvane razvojne nezrelosti, tada još osamnaestogodišnjak osuđen je na tri godine maloljetničkog zatvora zbog teškog kaznenog djela ugrožavanja državne sigurnosti.

Njemačko Savezno vijeće (Bundesrat) smatra da aplikacije koje upozoravaju na policijske kamere i radare predstavljaju ozbiljan problem u cestovnom prometu te se zalaže za znatno strože mjere od onih koje su trenutačno na snazi. To proizlazi iz dokumenta saveznih zemalja do kojeg je došao dnevni list Rheinische Post, a koji je sada postao javan.

Inicijativa saveznih zemalja odgovor je na planirane izmjene Zakona o cestovnom prometu koje predlaže savezna vlada. Prema stajalištu Bundesrata, provedba zabrane korištenja aplikacija za dojavu o radarima ne smije se temeljiti isključivo na slučajnim otkrićima tijekom policijskih nadzora. Naime, vozači u svakom trenutku mogu isključiti mobilni telefon ili zatvoriti aplikaciju neposredno prije policijske kontrole, čime se otežava učinkovita provedba zakona.

Savezne zemlje pritom upućuju na praksu drugih članica Europske unije, poput Francuske i Belgije, gdje se korištenje takvih aplikacija sankcionira znatno strože.

U Francuskoj vrijedi potpuna zabrana posjedovanja i korištenja aplikacija koje upozoravaju na radarske kontrole. Prekršitelji se suočavaju s novčanim kaznama do 1.500 eura. Belgija je u tom pogledu još stroža – korištenje takvih aplikacija ondje u krajnjem slučaju može dovesti i do zatvorske kazne.

Za razliku od toga, u Njemačkoj trenutačno postoji djelomična zabrana. Korištenje aplikacija zabranjeno je isključivo tijekom vožnje, dok je vozačima dopušteno da se prije polaska informiraju o potencijalno opasnim dionicama, poput radova na cesti ili lokacija radarskih kontrola. Ako policija tijekom vožnje zatekne vozača u korištenju takve aplikacije, predviđena je novčana kazna od 75 eura i jedan kazneni bod.

Na upit medija, glasnogovornica njemačkog Ministarstva prometa potvrdila je da je cilj saveznih vlasti dodatno povećati sigurnost u cestovnom prometu. Istaknula je pritom da je opseg i učestalost prometnih kontrola u nadležnosti pojedinih saveznih zemalja.