Austrija
Nehammer kritizira Kickla zbog “uništavanja” Ureda protiv terorizma
Postavlja se veliko pitanje tko je kriv zbog terorističkog napada u Beču – Kickl tvrdi kako Nehammer širi „lažne informacije“ – Macron najavio dolazak u Beč:
Ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer (ÖVP) zajedno s generalnim direktorom za javnu sigurnost Franzom Rufom održao je konferenciju za medije, na kojoj je govorio o novim informacijama vezanim za teroristički napad u Beču.
Nehammer je posjetio ozlijeđene policajce u srijedu i izjavio kako se osjećaju dobro. APA saznaje kako se u bečkim bolnicama nalazi još 11 ozlijeđenih, a danas su dvije osobe puštene na kućno liječenje.
Nehammer je potvrdio kako je ukupno uhićeno 14 osoba, između 18 i 28 godina starosne dobi. Sve osobe imaju migracijsku pozadinu i neki od njih nisu austrijski državljani.
Cijeli video materijal kojeg su građani poslali putem platforme Ministarstva unutarnjih poslova je pregledan. Riječ je o preko 20.000 snimaka, a nakon snimki je jasno kako je riječ o samo jednom napadaču.
U utorak navečer su njemačke novine „Süddeutsche Zeitung“ te državne televizije NDR i WDR saznale kako je 20-godišnji napadač u srpnju pokušao kupiti municiju u Slovačkoj, no budući da nije imao oružani list, to mu nije bilo dozvoljeno. Pokušaj kupnje municije slovačka tajna služba prijavila je Saveznom uredu za zaštitu ustava i borbu protiv terorizma (BVT), no isti nije reagirao. Nehammer i Pürstl su potvrdili navode medija.
Nehammer je tu informaciju okarakterizirao kao „grešku u komunikaciji“, zbog čega želi organizirati neovisnu istraživačku komisiju. Kritizirao je svog prethodnika Herberta Kickla (FPÖ), koji je oštetio BVT, „da ne kažem uništio“, rekao je Nehammer.
Pürstl je izjavio kako su informacije dobili još isti mjesec iz Slovačke, ali da BVT nije informirao pravosuđe.
Generalni direktor za javnu sigurnost Franz Ruf dao je više informacija javnosti o 20-godišnjem ubijenom napadaču. On je bio u jednoj školi u Beču, te je živio kod svojih roditelja u glavnom gradu. 2. kolovoza 2018. godine je želio otići u Afganistan, a 1. rujna je otišao u Tursku, gdje je htio dalje putovati za Siriju. 10. siječnja 2019. godine se vratio u Austriju, kada je i uhićen.
Pürstl ne može potvrditi nalazi li se napadač zaista na snimci objavljenom na platformi Instagram, na kojem napadač navodno polaže zakletvu IS-u. Na snimci se, prema njegovim riječima, čuje glas muškarca koji perfektno govori arapski jezik sjevernoafričkog naglaska.
Kickl tvrdi da Nehammer širi „lažne informacije“
Bivši ministar unutarnjih poslova u ‘Kurz-Strache’ vladi Herbert Kickl komentirao je izjave Nehammera koje je nazvao „lažnim informacijama“. Kickl tvrdi kako je napadač bio pod lupom BVT-a. Prema Kicklu, Nehammer se treba upitati zašto već „odavno nisu reagirali“. Drugi čovjek FPÖ-a je kao dokaz spomenuo istraživačke akcije pod imenom „ANSA“ i „ZULU“, prema kojim je već početkom 2020. godine BVT trebao promatrati islamističku scenu u Beču, „pa tako i kasnijeg napadača“. „ZULU“ je, prema riječima Kickla, akcija koja se provodila na prostoru St. Pöltena, gdje je u posljednja dva dana došlo do nekoliko kućnih pretraga.
Macron najavio dolazak u Beč
Francuski predsjednik Emmanuel Macron prihvatio je poziv kancelara Sebastiana Kurza (ÖVP) za posjetu Beču, a istu će obaviti u ponedjeljak. Tema razgovora će biti zajednička europska inicijativa u borbi protiv islamističkog terorizma i političkog islama.
Antonio Šećerović
Foto: Karl Nehammer | Facebook
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
