Glazba
Napustio nas je veliki Đorđe Balašević
„Jednog dana zastat ćete negdje na sred neke dobre poznate ulice, pogledat ćete u nebo i razumjet ćete zašto se sve baš tako desilo. Duboko ćete udahnuti novi život i hrabrim koracima krenuti dalje i najzad shvatiti da je život previše kratak da biste bili nesretni“
„Jednog dana zastat ćete negdje na sred neke dobre poznate ulice, pogledat ćete u nebo i razumjet ćete zašto se sve baš tako desilo. Duboko ćete udahnuti novi život i hrabrim koracima krenuti dalje i najzad shvatiti da je život previše kratak da biste bili nesretni“, napisao je jednom. Danas moramo biti nesretni, napustio nas je veliki Đorđe Balašević u svojoj 67. godini života.
Prije nekoliko dana je primljen u beogradsku Infektivnu kliniku gdje se liječio od upale pluća, desetak dana se liječio od kuće, ali nakon što su mu se simptomi pogoršali, preminuo je tri mjeseca prije svog 68. rođendana. Bio je zaražen koronavirusom.
2019. godine je doživio infarkt, što je zabrinulo tisuće njegovih obožavatelja, ali mu je bilo bolje i vratio se onome što voli.
Rođen je 13. svibnja 1953. godine u Novom Sadu, a gimnaziju je završio izvanrednim ispitima. Upisao je geografiju samo zato što na prijemnim ispitima nije bilo matematike, a želio je postati nogometaš.
Kao 17-godišnjaka ga je pojava jedne muhe u sobu inspirirala da napiše svoju prvu pjesmu „Otkud muva“, a onda je počeo pisati prepjeve stranih hitova za emisiju „Muzički klub“. 1977. godine je postao član akustične grupe Žetva s kojom u listopadu snima neobavezan tango „U razdeljak te ljubim“, a singl je prodan u preko 200.000 primjeraka.
Godinu dana kasnije napušta Žetvu i s Vericom Todorović osniva Rani mraz. Nisu se rastali kao prijatelji, pa je novu grupu nazvao inspirirajući se sibirskom poslovicom: „Ako se nadaš dobroj žetvi, čuvaj se ranog mraza“.
Pjesmom „Moja prva ljubav“ sudjeluje na festivalu Opatija 78, a te godine izbacuju seriju hit singlova. Njegovi emotivni tekstovi i jednostavne melodije donose osvježenje na posustaloj zabavnoj sceni tih godina, a predstavljaju i dobru vezu s pop glazbom.
„Računajte na nas“ je postala generacijska himna, a za pjesmu su im se pridružili bivši članovi grupe Suncokret Biljana Krstić i Bora Đorđević. Bora napušta grupu i osniva Riblju Čorbu, a krajem te godine izlazi i posljednja ploča Ranog Mraza, „Odlazi cirkus“.
1982. godine objavljuje album „Pub“ kojim službeno započinje svoju solističku karijeru. Ploča bilježi hitove “Boža zvani Pub”, “Pesma o jednom petlu”, “Lepa protina kći”, “Ratnik paorskog srca”. U televizijskoj seriji „Pop Ćira i pop Špira“ glumi brijača Šace, a zimu provodi na turneji i prvi put rasprodaje beogradski Sava centar.
1983. godine objavljuje LP „Celovečernji The Kid“ s pjesmama “Svirajte mi jesen stiže, dunjo moja”, “Neko to od gore vidi sve”, “Blues mutne vode”, “Lunjo”, “Don Francisko Long Play”.
Naredni LP „003“ donosi hitove “Slovenska”, “Al’ se nekad dobro jelo”, “Badnje veče”, “Olivera”. A onda slijedi LP „Bezdan“ u kojem se posebno osjeti njegova osjećajnost u pjesmama, gdje je posebno upečatljiv bio u pjesmama „Ne lomite mi bagrenje“, „Bezdan“, „Slow motion“ i „Ne volim januar“.
Na ‘live’ albumu „U tvojim molitvama – balade“ se nalaze snimci s uspješnih koncerata u sarajevskoj Zetri (studeni 1986.), zagrebačkoj Ledenoj dvorani (studeni 1986.), beogradskom Sava Centru (prosinac 1986.), novosadskom Studiju M (svibanj 1987.) i zagrebačkoj Šalati (srpanj 1987.). Uz pomoć publike otpjevao je neke od svojih najljepših balada, a nova pjesma je „Samo da rata ne bude“ uz pomoć djece iz sirotišta „Sonja Marinković“ i Osnovne škole „D. Natošević“.
Ploča „Panta rei“ je samo nastavak njegove glazbene linije, gdje s pjesmom „Soliter“ analizira političko-nacionalno stanje u tadašnjoj Jugoslaviji, blues formu razrađuje u „Neki se rode kraj vode“ i „Nemam ništa s tim“, osobna preispitivanja u „Starim“ i „Jednom su sadili lipu“, a odgovor na „Računajte na nas“ i svoje aktualno viđenje Josipa Broza Tita formulira u pjesmi „Requiem“.
Album „Tri posleratna druga“ koji je dobio podnaslov „Muzika iz istoimenog romana“ snimaju 1989. godine Dujin, Aleksandar Kravić, Elvis Stanić i Tonči Grabuišić. Pozabavio se karikiranim rapom „Sugar rap“, etno zvukom „Devojka sa čardaš nogama“, ali i osjećajne pjesme poput “Kad odem”, “D-moll”, “Ćaletova pesma”, “Saputnik”, “O bože”.
Ploča „Marim ja“ donosi divne pjesme „Nevernik“, „Divlji badem“ i „Ringišpil“. Ratne godine je proveo skriven od javnosti, a album „Jedan od onih života“ je snimio 1993. Godine.
Nakon duže pauze, godinu dana nakon nesretnog rata objavljuje „Na posletku“ u suradnji s Petrom Radmilovićem: „Regruteska“, „Namćor“, „Drvena pesma“ i „Dođoška“.
2000. godine objavljuje album „Devedesete“ s istoimenom pjesmom, „Nedostaje mi naša ljubav”, “Sevdalinka”, “Živeti slobodno” i “Balkanski tango”. Na albumu se našla i parodija “Legend’a o Gedi Gluperdi”.
2001. godine je izdao album „Dnevnik starog momka“, zamišljen kao njegova ispovijest s 12 pjesama koje nose ženska imena.
U Karijeri je objavio pjesmaricu sa svojim tekstovima „Računajte na nas“, roman „Tri posleratna druga“ te „I život die dalje (sve dalje odavde…)“, „Dodir svile“, „Jedan od onih života“. Napisao je scenarij za TV seriju „Specijalna redakcija“ te glumio u serijama „Vojnici“, „Panonski mornar“ te u filmu „Vojnici“.
Glazba
Dubrovačka kolenda, dubrovački običaj čestitanja Badnjeg dana
Svi krajevi Hrvatske imaju svoj način čestitanja Badnjeg dana. Kroativ vam donosi priču kako se Badnji dan čestitao na teritoriju Dubrovačke Republike, a taj običaj njeguje se i dan danas.
Dubrovačka kolenda je tradicionalni oblik čestitanja Badnjeg dana koji se njeguje u Dubrovniku i na prostoru nekadašnje Dubrovačke Republike. Kolendari obilaze ulice, stanove i kuće te pjesmom, odnosno kolendom, nazdravljaju Badnji dan te čestitaju nadolazeći blagdan Božić i Novu godinu.
Sama povijest kolendavanja seže u 13. stoljeće, točnije prvi sačuvani zapis kolende je iz 1272. godine. On se nalazi u Statutu Dubrovačke Republike. U zapisima se spominje Badnjak kojeg su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, a pjesmom bi Knezu čestitali Badnji dan. Za tu njihovu pjesmu (kolendu) sam Knez bi ih nagradio.
Sami tekst kolende se malo razlikuje od grupe do grupe, a mi vam donosimo jedan od njih.
Dobra večer mi kucamo
Badnju večer čestitamo
došli smo vam kolendati
vašem dvoru hvale dati.
Ođe, ođe nazdravlje vam Badnja večer dođe.
Visoki su ovi dvori,
a u njima zlatni tori.
u torima golubica
naša vrijedna domaćica.
Gosparu će ona rijeti
da mi nijesmo baš prokleti
da smo pravi koledari
dubrovački leri stari.
Otvarajte škafetine
dajte nama beškotine
dajte nama šaku rogača
da nam srca budu jača.
Gospara našega prid dvore, pjevajmo braćo do zore.
Stihovi “Ispred kuće drvo loza, a u kući gospođa koza” su bili pošalica, a pjevali su se jedino u slučaju da domaćin ili domaćica ne otvore vrata i ne počaste kolendare.
- Sve više stanovnika Beča kupuje u socijalnim trgovinama
- Vozač autobusa krenuo u vožnju unatoč otvorenim vratima, žena ozlijeđena
- Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
- Europska unija daje besplatne karte za vlak
- Veliki interes za bonus od 2000 eura u Austriji
Pero Bačić
Foto: Matthias Mullie / Unsplash
Glazba
NAJAVA KONCERTA: Tomislav Bralić & Klapa Intrade u Beču
TOMISLAV BRALIĆ i klapa INTRADE, zasigurno su naši najpopularniji izvođači koji rade jedinstvene koncertne spektakle po sportskim dvoranama i stadionima, kontinuirano nastupaju po Europi, Australiji, Kanadi i SAD-a.
TOMISLAV BRALIĆ, sjajan pjevač, sa svojim pjesmama i interpretacijom obilježio je prošlo desetljece sjajnim nizom pjesama koje su svetlosnom brzinom postale kultni hitovi. Specifičnim glasom mističnog baritona, glasom koji toplinom miluje, te srdačnošću raznježuje i osvaja srca publike. Svaka pjesma u izvedbi TOMISLAVA BRALIĆA i klape INTRADE ima posebnu snagu zvuka i riječi, izrazito naglašen emotivni naboj koji s iskrenom lakoćom prenosi u srca slušatelja
Zadarska KLAPA INTRADE djeluje od 1985. godine, (prvoj se postavi INTRADE 1986. godine pridružio TOMISLAV BRALIĆ, koji je svojim baritonskim zvukom dao klapi i danas svojstvenu i prepoznatljivu notu) danas je među najpopularnijim klapskim skupinama u Hrvatskoj, a dobro je poznata i popularna publici diljem Europe, Australije, Kanade i SDA-u. Uz klapske pjesme rado pjevaju dalmatinske šansone, a najpoznatiji su po novim skladbama koje izvode uz glazbenu pratnju.
U posljednjih nekoliko godina nastupaju na festivalima zabavne glazbe na kojima, zbog specifične interpretacije dalmatinske pjesme njihova člana TOMISLAVA BRALIĆA i klape u cijelosti, dobivaju laskava priznanja i nagrade. Svijim koncertima pokazuju zavidnu razinu glazbene zrelosti kroz široku lepezu interpretativnih dohvata.
TOMISLAV BRALIĆ i slavuji klape INTRADE, koji na svoj prepoznatljiv način njegiju baštinu klapskog izričja, romantičnim dalmtinskim šansonama (kao što su: Zora bila, Škrinja ljubavi, Zalutali pogled, Sritan čovik, Cviće, Bilo je vime, Stina dida mog, Nisam te sriće i dugim nizom popularnih hitova) bečkoj će publici prirediti veliki KONCERT – “VEČER MUZIČKE BAJKE”
DOBRO DOŠLI NA KONCERT – VEČER MUZIČKE BAJKE!
PRODAJA ULAZNICA:
- Online prodaja: ULAZNICE.EU
ULAZNICE & INFO:
ulaznice.eu - Delikates Shop POSAVAC, Weypertg. 3, A-1160 Wien, Tel.: 01 402 96 41
INFORMACIJE I NARUDŽBA ULAZNICA:
E-mail: blasko.papic@gmail.com / Tel.: 0699 1945 1910/ www.zagrebwien.at
ULAZNICE: € 30 / € 26 / € 22
Glazba
Počela Ultra Europe, u Split stiglo tisuće mladih partijanera iz cijelog svijeta
Na splitskom stadionu Parku mladeži u petak je počeo Ultra Europe festival zbog kojeg se još od četvrtka ulicama grada podno Marjana slijevaju kolone mladih partijanera iz gotovo svih zemalja svijeta.
Organizatori su najavili kako će ovo biti najbolje festivalsko izdanje, što zbog pozornica koje su najveće dosad, što zbog broja posjetitelja u tri dana. Grad, Hitna medicinska pomoć, policija, vatrogasci i ostale službe spremno su dočekala taj festival elektroničke glazbe na svijetu, a gotovo svi apartmanski kapaciteti u gradu su popunjeni.
Tijekom tri dana očekuje se veći broj posjetitelja, više od 140.000 partijanera iz 143 zemlje svijeta. Ultra će u Splitu trajati do 9. srpnja, nakon čega će se partijaneri premjestiti na Brač, Hvar i Vis.
Neki od njih – Olivia i Jackson iz Floride u Split su došli isključivo zbog Ultre kao istinski ljubitelji elektroničke glazbe, a onda i zbog vremena u gradu koje je najpogodnije za uživanje u moru.
Bogomir i Bela iz susjednu su Slovenije na proputovanju Jadranom, a prvi dan festivala iskoristili su za posjet Splitu, u jutarnjim satima učenjem o povijesti grada, a navečer radi zabave na Parku mladeži.
Na velikoj će pozornici nastupiti Adam Beyer, Afrojack, Alesso, Axwell, Boris Brejcha, Carl Cox, Charlotte de Witte, DJ Snake, Enrico Sangiuliano, Fedde Le Grand, Gryffin, Hardwell, HI-LO, Martin Garrix, Mathame, Morten, Nora En Pure, Oliver Heldens, Steve Aoki, Tchami, Zedd, Timmy Trumpet, W&, Nicole Moudaber, Juliet Fox, Ginchy, Maz, Masano, Millean, Pero Fullhouse, Rory i Tomo in der Muhlen.
Jedna od perjanica ovog izdanja Ultre je Hardwell, nizozemski DJ, potom nastupaju Nizozemac Jeffrey Suturious, Adam De Great, Avao, DR Phunk, KDH, Mr. Black, Olly James, Temworx, Tim Hox i Vinnie.
Nastupit će i hrvatski izvođači Ana Antonova, Arseniyeah, Ivna Ji, Jan Kinčl, PEZNT, Tom Bug, Akira, Avadox, Chris Willsman, Dave Caffrey, Gil Glaze Jimmy Clash, Lorenzo, Mike&Me, Pink Panda, TJO, Vanillaz, Yamatomaya i Yaksa.
Program će trajati do ranih jutarnjih sati.
