Ekonomija
Najveći dobitnici u pandemiji: Direktori proizvođača cjepiva zaradili veliki nova. Dvojica postali milijarderi
Izvršni direktori Pfizera, BioNTecha i Moderne su podijelili više od 100 milijuna dolara za vrijeme pandemije, a to je posljedica velikog komercijalnog uspjeha cjepiva protiv covida koje su proizvele njihove kompanije, piše FT, a prenosi jutarnji.hr.
Albert Bourla iz Pfizera, Ugur Sahin iz BioNTecha i Stéphane Bancel iz Moderne su također povećali svoje osobno bogatstvo u zadnje dvije godine zahvaljujući porastu cijena dionica koje je izazvao entuzijazam investitora za tvrtke koje razvijaju cjepivo protiv covida-19.
Cjepiva koja su proizveli Pfizer, BioNTech i Moderna su, navodi FT, spasila milijune života za vrijeme pandemije, a istovremeno su transformirala ove tvrtke omogućujući im razvoj i dovodeći do porasta u cijeni dionica. Cijena Pfizerove dionice je u zadnja 24 mjeseca porasla za 60 posto, dok je vrijednost dionica BioNTecha utrostručena. a Moderne upeterostručena.
Bancel i Sahin su postali milijarderi zbog udjela od 7,8 i 17,1 posto u tvrtkama, koje su vrijedne oko 5,4 milijardi i 7,8 milijardi dolara.
Cjepivo BioNTecha/Pfizera je prošle godine donijelo 37,5 milijardi dolara prihoda, a Moderna je od svog cjepiva uprihodovala 17 milijardi dolara, kažu iz Airfinityja, koji je analizirao podatke.
Analiza primanja čelnika proizvođača cjepiva 2020. i 2021. pokazuje da je šef Pfizera Bourla dobio najvišu povišicu u pandemiji. Dobio je 45,3 milijuna dolara 2020./2021. u usporedbi s 27,7 milijuna 2018./2019., u periodu kad je napredovao do mjesta predsjednika uprave u siječnju 2019.
Sahin je primio 30.8 milijuna dolara u naknadama 2020. i 2021. u usporedbi s 8,5 milijuna dolara 2018./2019.
Ukupni novac koji je uprihodio Bancel je pao tijekom pandemije, zabilježivši pad sa 67,5 milijuna dolara 2018./2019. na 31,1 milijun dolara 2020./2021.
To se dogodilo uglavnom zahvaljujući jednokratnom prihodu nakon Modernine inicijalne javne ponude 2018. zbog koje je zaradio 58,6 milijuna dolara dobitka na dionicama.
Ukupna zarada šefova triju tvrtki koje su proizvele mRNA cjepivo se povećala na 107,2 milijuna dolara 2020./2021. u usporedbi sa 103,7 milijuna dolara prethodne godine.
Ekonomski stručnjaci su rekli da zarada reflektira velike profite koji su povezani s cjepivom protiv covida, ali također sa zaradom u sferi biofarmacije koja se približava drugim sektorima, poput bankarstva, u kojima se odlično zarađuje.
Luke Hildyard, direktor High Pay Centrea, londonskog instituta, kazao je da direktori glavnih banaka na Wall Streetu kao što su JPMorgan, Goldman Sachs, Morgan Stanley i Bank of America još uvijek zarađuju više od šefova tvrtki koje se bave biofarmacijom, što je uglavnom oko 30 milijuna dolara ili više svake godine, ali razlika se smanjila.
Kazao je da obje industrije uključuju ugledne tvrtke koje su aktivne širom globalnog tržišta, a uspješne su u privlačenju, održavanju i upravljanju visoko kompetentnog osoblja.
Pojavile su se kritike na profit koji ubiru direktori ovih kompanija u kojima se govori o nepravednom profitiranju od pandemije uz tvrdnju da se nije učinilo dovoljno da se osigura jeftini pristup cjepivu u siromašnim zemljama.
‘Bancel, Bourla i drugi kraljevi cjepiva su zaradili ogroman novac zahvaljujući monopolističkom poslovnom modelu koji je kreirao aparthejd pristupa cjepivu’, kazao je Steve Knievel, koji radi na javnom pristupu lijekovima za progresivni institut Public Citizen.
Međutim, nije bilo velikog otpora među investitorima koji su i sami bili bogato nagrađeni jer su podržavali ove kompanije. – Cjepiva su predstavljala nevjerojatan povrat ulaganja iz perspektive društva, kazao je Akash Tewari, analitičar u investicijskoj banci Jefferies.
Većina investitora nema problem s direktorima koji su obilno nagrađeni, pogotovo kad su svjedočili takvom porastu u vrijednosti tvrtke.
Predstavnici biofarmacijske industrije kažu da su novčane nagrade opravdane iznimnim naporima koje su lideri kompanija napravili za vrijeme pandemije prilikom razvoja cjepiva za covid.
Zahvaljujući njihovom naporu u rekordnom roku smo došli do cjepiva i trenutno imamo više dostupnih cjepiva, dovoljno da dosegnemo svaki kutak zemlje, kazao je John Murphy, stručni referent u Biou, grupaciji za trgovinu.
Bancel je zaradio na odličnom porastu kapitalizacije tržišta koju je postigla Moderna prodavši 404 milijuna dolara dionica od siječnja 2020., saznaje se iz podataka koje je dao Verity.
Bourla je prodao 5,6 milijuna dolara dionica na isti dan kad su Pfizer i BioNTech kazali da je njihovo cjepivo 90 posto efektivno protiv covida.
Ovu ogromnu dobit je kritizirala Elizabeth Warren, liberalna demokratska senatorica, koja je pozvala američku Komisiju za vrijednosne papire i burzu (SEC) da razmotri ‘reforme koje bi spriječile neprihvatljivu praksu’.
Sahin nije imao prevelikog uspjeha u prodaji dionica.
Iz Pfizera su kazali da je Bourlina zarada prihvatljiva zbog izraženog vodstva, fokusa na dugoročnoj strategiji i doprinosu uspjehu kompanije u 2021.
Iz Moderne su rekli da je porast plaća direktora reflektirao povećane odgovornosti koje su imali tijekom pandemije. Dodali su da je 94 posto Bancelove nagrade u 2021. bazirano na ostvarenim ciljevima i sastoji se od nagrada dobivenih zbog uspjeha kompanije u četverogodišnjem periodu, piše FT.
Ekonomija
Val stečajeva u Austriji, u problemima i poznata bečka tvrtka
Val bankrota sada je pogodio i industriju putovanja. Jedna od pogođenih je bečka putnička agencija na Mariahilfer Straße.
Alpsko udruženje vjerovnika (AKV) u priopćenju za javnost objavilo je da je protiv imovine dta Touristik GmbH pokrenut postupak restrukturiranja bez samoupravnog upravljanja na Trgovačkom sudu u Beču.
Turistička agencija uglavnom nudi putovanja u Tursku, Grčku i Egipat. Trenutačno su zaposlena tri radnika.
Ukupne obveze iznose oko 2,5 milijuna eura, a pogađa 45 vjerovnika. Tvrtka kao glavni uzrok nesolventnosti vidi pandemiju korone. Tijekom tog razdoblja prihodi su naglo pali i kasnije se nisu mogli nadoknaditi.
Turistička agencija ima za cilj nastavak. To treba učiniti s investitorom. To znači da vjerovnici dobivaju kvotu od 20 posto koja se plaća u roku od dvije godine. Prema AKV-u, tek treba provjeriti trenutačno financijsko stanje.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
You must be logged in to post a comment Login