Ekonomija
Najveći dobitnici u pandemiji: Direktori proizvođača cjepiva zaradili veliki nova. Dvojica postali milijarderi
Izvršni direktori Pfizera, BioNTecha i Moderne su podijelili više od 100 milijuna dolara za vrijeme pandemije, a to je posljedica velikog komercijalnog uspjeha cjepiva protiv covida koje su proizvele njihove kompanije, piše FT, a prenosi jutarnji.hr.
Albert Bourla iz Pfizera, Ugur Sahin iz BioNTecha i Stéphane Bancel iz Moderne su također povećali svoje osobno bogatstvo u zadnje dvije godine zahvaljujući porastu cijena dionica koje je izazvao entuzijazam investitora za tvrtke koje razvijaju cjepivo protiv covida-19.
Cjepiva koja su proizveli Pfizer, BioNTech i Moderna su, navodi FT, spasila milijune života za vrijeme pandemije, a istovremeno su transformirala ove tvrtke omogućujući im razvoj i dovodeći do porasta u cijeni dionica. Cijena Pfizerove dionice je u zadnja 24 mjeseca porasla za 60 posto, dok je vrijednost dionica BioNTecha utrostručena. a Moderne upeterostručena.
Bancel i Sahin su postali milijarderi zbog udjela od 7,8 i 17,1 posto u tvrtkama, koje su vrijedne oko 5,4 milijardi i 7,8 milijardi dolara.
Cjepivo BioNTecha/Pfizera je prošle godine donijelo 37,5 milijardi dolara prihoda, a Moderna je od svog cjepiva uprihodovala 17 milijardi dolara, kažu iz Airfinityja, koji je analizirao podatke.
Analiza primanja čelnika proizvođača cjepiva 2020. i 2021. pokazuje da je šef Pfizera Bourla dobio najvišu povišicu u pandemiji. Dobio je 45,3 milijuna dolara 2020./2021. u usporedbi s 27,7 milijuna 2018./2019., u periodu kad je napredovao do mjesta predsjednika uprave u siječnju 2019.
Sahin je primio 30.8 milijuna dolara u naknadama 2020. i 2021. u usporedbi s 8,5 milijuna dolara 2018./2019.
Ukupni novac koji je uprihodio Bancel je pao tijekom pandemije, zabilježivši pad sa 67,5 milijuna dolara 2018./2019. na 31,1 milijun dolara 2020./2021.
To se dogodilo uglavnom zahvaljujući jednokratnom prihodu nakon Modernine inicijalne javne ponude 2018. zbog koje je zaradio 58,6 milijuna dolara dobitka na dionicama.
Ukupna zarada šefova triju tvrtki koje su proizvele mRNA cjepivo se povećala na 107,2 milijuna dolara 2020./2021. u usporedbi sa 103,7 milijuna dolara prethodne godine.
Ekonomski stručnjaci su rekli da zarada reflektira velike profite koji su povezani s cjepivom protiv covida, ali također sa zaradom u sferi biofarmacije koja se približava drugim sektorima, poput bankarstva, u kojima se odlično zarađuje.
Luke Hildyard, direktor High Pay Centrea, londonskog instituta, kazao je da direktori glavnih banaka na Wall Streetu kao što su JPMorgan, Goldman Sachs, Morgan Stanley i Bank of America još uvijek zarađuju više od šefova tvrtki koje se bave biofarmacijom, što je uglavnom oko 30 milijuna dolara ili više svake godine, ali razlika se smanjila.
Kazao je da obje industrije uključuju ugledne tvrtke koje su aktivne širom globalnog tržišta, a uspješne su u privlačenju, održavanju i upravljanju visoko kompetentnog osoblja.
Pojavile su se kritike na profit koji ubiru direktori ovih kompanija u kojima se govori o nepravednom profitiranju od pandemije uz tvrdnju da se nije učinilo dovoljno da se osigura jeftini pristup cjepivu u siromašnim zemljama.
‘Bancel, Bourla i drugi kraljevi cjepiva su zaradili ogroman novac zahvaljujući monopolističkom poslovnom modelu koji je kreirao aparthejd pristupa cjepivu’, kazao je Steve Knievel, koji radi na javnom pristupu lijekovima za progresivni institut Public Citizen.
Međutim, nije bilo velikog otpora među investitorima koji su i sami bili bogato nagrađeni jer su podržavali ove kompanije. – Cjepiva su predstavljala nevjerojatan povrat ulaganja iz perspektive društva, kazao je Akash Tewari, analitičar u investicijskoj banci Jefferies.
Većina investitora nema problem s direktorima koji su obilno nagrađeni, pogotovo kad su svjedočili takvom porastu u vrijednosti tvrtke.
Predstavnici biofarmacijske industrije kažu da su novčane nagrade opravdane iznimnim naporima koje su lideri kompanija napravili za vrijeme pandemije prilikom razvoja cjepiva za covid.
Zahvaljujući njihovom naporu u rekordnom roku smo došli do cjepiva i trenutno imamo više dostupnih cjepiva, dovoljno da dosegnemo svaki kutak zemlje, kazao je John Murphy, stručni referent u Biou, grupaciji za trgovinu.
Bancel je zaradio na odličnom porastu kapitalizacije tržišta koju je postigla Moderna prodavši 404 milijuna dolara dionica od siječnja 2020., saznaje se iz podataka koje je dao Verity.
Bourla je prodao 5,6 milijuna dolara dionica na isti dan kad su Pfizer i BioNTech kazali da je njihovo cjepivo 90 posto efektivno protiv covida.
Ovu ogromnu dobit je kritizirala Elizabeth Warren, liberalna demokratska senatorica, koja je pozvala američku Komisiju za vrijednosne papire i burzu (SEC) da razmotri ‘reforme koje bi spriječile neprihvatljivu praksu’.
Sahin nije imao prevelikog uspjeha u prodaji dionica.
Iz Pfizera su kazali da je Bourlina zarada prihvatljiva zbog izraženog vodstva, fokusa na dugoročnoj strategiji i doprinosu uspjehu kompanije u 2021.
Iz Moderne su rekli da je porast plaća direktora reflektirao povećane odgovornosti koje su imali tijekom pandemije. Dodali su da je 94 posto Bancelove nagrade u 2021. bazirano na ostvarenim ciljevima i sastoji se od nagrada dobivenih zbog uspjeha kompanije u četverogodišnjem periodu, piše FT.
Ekonomija
U velikoj austrijskoj tvrtki privremeno upitno i do 1000 radnih mjesta?
Proizvođač dvotočkaša KTM AG, sa sjedištem u Mattighofenu (okrug Braunau), vjerojatno planira dalekosežna smanjenja osoblja zbog napete ekonomske situacije. “Salzburger Nachrichten” izvještava da bi do 1.000 od oko 5.000 zaposlenika moglo biti privremeno otpušteno.
Prema “Salzburger Nachrichtenu”, razmišlja se o djelomičnom gašenju proizvodnje za siječanj i veljaču. Potvrdu o vraćanju na posao trebali bi dobiti u ožujku. Modeli skraćenog radnog vremena ili dogovorenog skraćenog radnog vremena također se razmatraju kao alternative, navodi se, prenosi ORF.
Prema riječima glasnogovornika, trenutačno ne žele unositi više neizvjesnosti u to pitanje i ne objavljuju nikakve planirane mjere poput smanjenja osoblja ili otpuštanja. “Trenutačno postoji mnogo glasina i jasna je neizvjesnost.”
Pierer Mobility AG, roditelj brendova KTM, objavio je u utorak navečer da KTM AG treba financijsku injekciju u rasponu od tri znamenke u milijunima.
Cijena dionice potom je u srijedu oštro pala. KTM je već najavio da će ukinuti 300 radnih mjesta u proizvodnji i 120 radnih mjesta u KTM Research and Development GmbH.
Ekonomija
XXXLutz kupio jedanaest zatvorenih KikaLeiner lokacija
Grupa Supernova Franka Alberta nedavno je prodala jedanaest bivših KikaLeiner lokacija SAR Leasing GmbH iz grupe XXXLutz. Supernova je potvrdila prodaju. U sklopu prvog stečajnog postupka KikaLeiner je krajem srpnja 2023. zatvorio ukupno 23 od 40 lokacija. Očekuje se da će KikaLeiner sutra ponovno podnijeti zahtjev za stečaj.
Ovim ugovorom tvrtka XXXLutz osigurava dodatne nekretnine u Austriji. “Ovo nema nikakve veze s aktivnim lokacijama KikaLeinera, već se radi o onima koje su zatvorene prije godinu i pol i kupljene u paketu nekretnina”, rekao je novinama menadžer XXXLutza Thomas Saliger. Za XXXLutz, ovo je u osnovi ulaganje u nekretnine, prenosi ORF.
Savezno tijelo za tržišno natjecanje (BWB) izjavilo je za APA da nije registrirano spajanje. “U principu, preuzimanja iznad određenih prodajnih pragova moraju se prijaviti BWB-u.” Tvrtke moraju ispitati pitanje obveze registracije. Tijelo je ostavilo otvorenim pitanje postoji li takva obveza u vezi s kupnjom lokacija od strane grupe XXXLutz.
Trgovina namještajem u cjelini trenutačno prolazi vrlo teške trenutke. Trenutačna suzdržanost potrošača, slaba građevinska industrija i pritisak online maloprodaje na fizičku maloprodaju uzrok su posrtanja industrije. Ponovnom nesolventnošću KikaLeinera pao je još jedan domino u nizu posrnulih tvrtki u industriji. Budućnost trgovca namještajem još uvijek je neizvjesna, ali se nastavak čini malo vjerojatnim.
Ekonomija
U Austriji bi 130.000 radnika moglo u štrajk? Najavljeni prosvjedi
Drugi krug pregovora za 130.000 zaposlenika austrijskog kolektivnog ugovora za socijalno gospodarstvo (Sozialwirtschaft Österreich) de facto je propao. Nakon deset sati sastanak je prekinut, a sindikat je u večernjem priopćenju najavio borbene mjere. GPA i Vida žele povećati pritisak sastancima tvrtki, demonstracijama i drugim akcijama.
Ostanak na sadašnjoj razini s isključivo inflatornom kompenzacijom ne pokazuje poštovanje koje zaposleni zaslužuju, ljutito je rekla GPA pregovaračica Eva Scherz. Ako želite industriju učiniti atraktivnijom, potrebna su vam dva ključna faktora, veća plaća i bolji uvjeti rada, rekla je Sonja Hör iz Vida.
Sada slijede radnički sastanci diljem Austrije, konferencija radničkog vijeća u Štajerskoj i, za točno tjedan dana, demonstracije u Beču. Sutradan je zakazan skup u Linzu.
Cilj ostaje povećanje od 6,1 posto. Stoga će 22. studenog rad djelatnika biti prekinut na šest minuta. Sljedeći krug pregovora održat će se 25. studenog 2024. Novi kolektivni ugovor primjenjivat će se od 1. siječnja sljedeće godine.
You must be logged in to post a comment Login