Ekonomija
Najveći dobitnici u pandemiji: Direktori proizvođača cjepiva zaradili veliki nova. Dvojica postali milijarderi
Izvršni direktori Pfizera, BioNTecha i Moderne su podijelili više od 100 milijuna dolara za vrijeme pandemije, a to je posljedica velikog komercijalnog uspjeha cjepiva protiv covida koje su proizvele njihove kompanije, piše FT, a prenosi jutarnji.hr.
Albert Bourla iz Pfizera, Ugur Sahin iz BioNTecha i Stéphane Bancel iz Moderne su također povećali svoje osobno bogatstvo u zadnje dvije godine zahvaljujući porastu cijena dionica koje je izazvao entuzijazam investitora za tvrtke koje razvijaju cjepivo protiv covida-19.
Cjepiva koja su proizveli Pfizer, BioNTech i Moderna su, navodi FT, spasila milijune života za vrijeme pandemije, a istovremeno su transformirala ove tvrtke omogućujući im razvoj i dovodeći do porasta u cijeni dionica. Cijena Pfizerove dionice je u zadnja 24 mjeseca porasla za 60 posto, dok je vrijednost dionica BioNTecha utrostručena. a Moderne upeterostručena.
Bancel i Sahin su postali milijarderi zbog udjela od 7,8 i 17,1 posto u tvrtkama, koje su vrijedne oko 5,4 milijardi i 7,8 milijardi dolara.
Cjepivo BioNTecha/Pfizera je prošle godine donijelo 37,5 milijardi dolara prihoda, a Moderna je od svog cjepiva uprihodovala 17 milijardi dolara, kažu iz Airfinityja, koji je analizirao podatke.
Analiza primanja čelnika proizvođača cjepiva 2020. i 2021. pokazuje da je šef Pfizera Bourla dobio najvišu povišicu u pandemiji. Dobio je 45,3 milijuna dolara 2020./2021. u usporedbi s 27,7 milijuna 2018./2019., u periodu kad je napredovao do mjesta predsjednika uprave u siječnju 2019.
Sahin je primio 30.8 milijuna dolara u naknadama 2020. i 2021. u usporedbi s 8,5 milijuna dolara 2018./2019.
Ukupni novac koji je uprihodio Bancel je pao tijekom pandemije, zabilježivši pad sa 67,5 milijuna dolara 2018./2019. na 31,1 milijun dolara 2020./2021.
To se dogodilo uglavnom zahvaljujući jednokratnom prihodu nakon Modernine inicijalne javne ponude 2018. zbog koje je zaradio 58,6 milijuna dolara dobitka na dionicama.
Ukupna zarada šefova triju tvrtki koje su proizvele mRNA cjepivo se povećala na 107,2 milijuna dolara 2020./2021. u usporedbi sa 103,7 milijuna dolara prethodne godine.
Ekonomski stručnjaci su rekli da zarada reflektira velike profite koji su povezani s cjepivom protiv covida, ali također sa zaradom u sferi biofarmacije koja se približava drugim sektorima, poput bankarstva, u kojima se odlično zarađuje.
Luke Hildyard, direktor High Pay Centrea, londonskog instituta, kazao je da direktori glavnih banaka na Wall Streetu kao što su JPMorgan, Goldman Sachs, Morgan Stanley i Bank of America još uvijek zarađuju više od šefova tvrtki koje se bave biofarmacijom, što je uglavnom oko 30 milijuna dolara ili više svake godine, ali razlika se smanjila.
Kazao je da obje industrije uključuju ugledne tvrtke koje su aktivne širom globalnog tržišta, a uspješne su u privlačenju, održavanju i upravljanju visoko kompetentnog osoblja.
Pojavile su se kritike na profit koji ubiru direktori ovih kompanija u kojima se govori o nepravednom profitiranju od pandemije uz tvrdnju da se nije učinilo dovoljno da se osigura jeftini pristup cjepivu u siromašnim zemljama.
‘Bancel, Bourla i drugi kraljevi cjepiva su zaradili ogroman novac zahvaljujući monopolističkom poslovnom modelu koji je kreirao aparthejd pristupa cjepivu’, kazao je Steve Knievel, koji radi na javnom pristupu lijekovima za progresivni institut Public Citizen.
Međutim, nije bilo velikog otpora među investitorima koji su i sami bili bogato nagrađeni jer su podržavali ove kompanije. – Cjepiva su predstavljala nevjerojatan povrat ulaganja iz perspektive društva, kazao je Akash Tewari, analitičar u investicijskoj banci Jefferies.
Većina investitora nema problem s direktorima koji su obilno nagrađeni, pogotovo kad su svjedočili takvom porastu u vrijednosti tvrtke.
Predstavnici biofarmacijske industrije kažu da su novčane nagrade opravdane iznimnim naporima koje su lideri kompanija napravili za vrijeme pandemije prilikom razvoja cjepiva za covid.
Zahvaljujući njihovom naporu u rekordnom roku smo došli do cjepiva i trenutno imamo više dostupnih cjepiva, dovoljno da dosegnemo svaki kutak zemlje, kazao je John Murphy, stručni referent u Biou, grupaciji za trgovinu.
Bancel je zaradio na odličnom porastu kapitalizacije tržišta koju je postigla Moderna prodavši 404 milijuna dolara dionica od siječnja 2020., saznaje se iz podataka koje je dao Verity.
Bourla je prodao 5,6 milijuna dolara dionica na isti dan kad su Pfizer i BioNTech kazali da je njihovo cjepivo 90 posto efektivno protiv covida.
Ovu ogromnu dobit je kritizirala Elizabeth Warren, liberalna demokratska senatorica, koja je pozvala američku Komisiju za vrijednosne papire i burzu (SEC) da razmotri ‘reforme koje bi spriječile neprihvatljivu praksu’.
Sahin nije imao prevelikog uspjeha u prodaji dionica.
Iz Pfizera su kazali da je Bourlina zarada prihvatljiva zbog izraženog vodstva, fokusa na dugoročnoj strategiji i doprinosu uspjehu kompanije u 2021.
Iz Moderne su rekli da je porast plaća direktora reflektirao povećane odgovornosti koje su imali tijekom pandemije. Dodali su da je 94 posto Bancelove nagrade u 2021. bazirano na ostvarenim ciljevima i sastoji se od nagrada dobivenih zbog uspjeha kompanije u četverogodišnjem periodu, piše FT.
Ekonomija
Sve više ljudi u Austriji zaduženo, najgora situacija u zadnjih 15 godina
Ukupno 9.973 osobe zatražile su 2024. godine pomoć Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji. Od 2009. godine nikada nije bilo toliko ljudi koji su se obratili za pomoć.
“U Donjoj Austriji rast broja zaduženih posebno je alarmantan,” kaže Michael Lackenberger, direktor Savjetovališta za dužnike.
“Ovakvu situaciju nismo vidjeli posljednjih 15 godina,” dodaje Lackenberger. “Pritisak je ogroman.” Donja Austrija trenutačno bilježi nagli porast privatnih dugova, kakav on, kao dugogodišnji voditelj savjetovališta, još nije doživio.
Gotovo 10.000 ljudi potražilo pomoć zbog dugova
“U 2024. godini pružili smo podršku 9.973 osobe,” kaže Lackenberger, koji je prije deset godina rada u savjetovalištu bio sudski službenik. “U našim uredima u Sankt Pöltenu, Wiener Neustadtu i Hollabrunnu već sada postoji lista čekanja duža od tri mjeseca. U Zwettlu i Amstettenu situacija nije puno bolja.” Glavni problem je nedostatak kapaciteta za brže pružanje pomoći.
Među brojnim uzrocima zaduženosti, jedan se ističe kao najvažniji: “Gubitak posla i dalje je glavni razlog privatne prezaduženosti. Odmah nakon toga dolazi rast troškova života,” objašnjava Lackenberger.
Najveći broj osoba u financijskim problemima u posljednjih 15 godina
“Bilježimo najveći porast potražnje za pomoći još od 2009. godine,” kaže on. Tadašnja globalna financijska kriza uzrokovala je dugoročne poremećaje: “Kamate na štednju trajno su snižene i nikada se nisu oporavile.”
Loše vijesti za štediše: Europska središnja banka ponovno snižava kamate
Za one koji su pogođeni dugovima, štednja više nije opcija, tvrdi Lackenberger. “Ljudi već sada žive na rubu financijskih mogućnosti. Ako se dogodi nepredviđeni trošak, poput kvara u stanu, rastave ili kvara automobila, vrlo brzo mogu zapasti u dugove.”
Sve veća zaduženost srednjeg sloja
Poseban problem predstavlja to što se prezaduženost sve više širi na srednji sloj. “Primjerice, jedan od naših klijenata suočio se s iznenadnim računom za energiju od preko 7.000 eura,” ističe Lackenberger. “Mnogi ljudi nikada nisu mislili da bi mogli završiti u ovakvoj situaciji.”
Nagli porast zaduženosti od 2023.
Statistika pokazuje zabrinjavajući trend. “U usporedbi s 2023. godinom, u Donjoj Austriji zabilježen je rast broja prvih savjetovanja za 7,6 posto, dok je na razini cijele Austrije taj rast iznosio 6,8 posto.”
“Godinama smo imali oko 7.500 korisnika godišnje,” objašnjava Lackenberger. “Već su godine pandemije donijele porast. Tijekom 2022. primijetili smo lagani rast, a 2023. godine broj se povećao na 9.071. Prošle godine dodali smo još tisuću novih korisnika. Sada smo gotovo na 10.000.”
Poziv vladi: Hitno obuzdati inflaciju
Zbog ozbiljnosti situacije, Lackenberger apelira na novu austrijsku vladu da hitno reagira: “Prvi korak mora biti obuzdavanje inflacije.”
Konkretni zahtjevi savjetovališta
Lackenberger također ima konkretne prijedloge: “Tražim od vlade da zadrži sadašnje pravilo koje omogućuje privatnim osobama da se, pod određenim uvjetima, oslobode dugova u roku od tri godine.” Ova mjera istječe 2026. godine, a on smatra da bi je trebalo produljiti.
Uz to, poziva regionalnu vlast Donje Austrije da osigura dodatna sredstva za savjetovališta. “Naše savjetovalište već je preopterećeno. Da bismo pomogli ljudima koji su u teškoj situaciji, hitno su nam potrebna dodatna financijska sredstva za zapošljavanje novih savjetnika,” zaključuje Lackenberger.
Ekonomija
Industrija i građevinski sektor u Austriji u padu: Tisuće radnika manje
Recesija i dalje traje, a njezini učinci vidljivi su i na tržištu rada. Industrija i građevinski sektor prošle su godine zabilježili znatan pad zaposlenosti.
Dugotrajna stagnacija domaćeg gospodarstva se nastavlja – i u skoroj budućnosti ne očekuje se poboljšanje. Novi ministar financija Markus Marterbauer ovog je tjedna ponovno upozorio na produljenje recesije, istaknuvši da Austriji jednostavno nedostaje novca, kako je objasnio političar SPÖ-a.
Nema viška sredstava: Ministar financija šokirao izjavom
Teška gospodarska situacija odražava se i na tržištu rada. Iako su stopa nezaposlenosti od 5,2 posto i stopa zaposlenosti od 74,1 posto ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu, industrijski sektor bilježi značajan pad.
Austrija ispod europskog prosjeka
“Unatoč gospodarskoj krizi i rekordnom broju stečajeva poduzeća, austrijsko tržište rada u 2024. godini pokazalo se relativno stabilnim. Ukupni broj zaposlenih ostao je gotovo isti u usporedbi s prethodnom godinom”, rekao je generalni direktor Statistik Austria, Tobias Thomas.
“Međutim, trajna recesija u industriji ostavila je jasne tragove na tržištu rada: u proizvodnom sektoru broj zaposlenih smanjen je za 38.400, dok je u uslužnim djelatnostima došlo do porasta. Također, stariji radnici su ostali duže u radnom odnosu – u 2024. godini 58,8 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine bilo je zaposleno, što je povećanje od 1,5 postotnih bodova. Ipak, Austrija je u međunarodnoj usporedbi i dalje ispod europskog prosjeka kada je riječ o zaposlenosti starijih osoba”, dodao je Thomas.
Negativan trend u proizvodnji
Prema preliminarnim podacima, austrijsko gospodarstvo smanjilo se za 1,2 posto u 2024. godini, nakon pada BDP-a od 1,0 posto godinu ranije. Posebno je pogođena proizvodnja robe, koja je pala za 5,5 posto, dok su javna uprava, zdravstvo i obrazovanje ostvarili realan rast od 2,0 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ova suprotna kretanja jasno se reflektiraju i na tržištu rada.
Veliki pad u proizvodnom sektoru
Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u proizvodnom sektoru, gdje je broj zaposlenih smanjen za 38.400. S druge strane, javni i socijalni sektor (+35.700) te trgovina (+22.300) zabilježili su rast zaposlenosti.
Ekonomija
Nakon pada dobiti: Mega-korporacija VW ukida rad od kuće
Nakon drastičnog pada dobiti, automobilski gigant Volkswagen ukida opciju rada od kuće za sve svoje zaposlenike.
Čak 24.000 zaposlenika morat će se vratiti u urede, budući da je VW u posljednjim mjesecima pretrpio velike gubitke. Sada se mjere štednje odražavaju i na omiljeni home office model zaposlenika.
Velika zabrinutost među zaposlenicima
Sve više zaposlenika obraća se radničkom vijeću i odjelu za ljudske resurse, izražavajući zabrinutost kako će uskladiti svoje svakodnevne obveze.
Od travnja 2025. rad od kuće bit će smanjen sa četiri na samo dva dana tjedno, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo. Mnogi će sada morati potpuno prilagoditi svoj način života, posebno roditelji malodobne djece.
Glasnogovornica VW-a poručila je: “S obzirom na trenutačne ekonomske izazove, osobna suradnja u timovima je ključna.”
Volkswagen je u utorak objavio da je prošle godine njegova dobit pala za 30,6 posto, na 12,4 milijarde eura.
You must be logged in to post a comment Login