Ekonomija
Najava novih sankcija Rusiji od strane EU-a ponovno podigla cijenu nafte
Cijene nafte porasle su u utorak prema 109 dolara nakon što je EU najavio nove sankcije na uvoz ruske nafte kako bi kaznio Moskvu zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini, što je ponovo u prvi plan gurnulo tijesnu opskrbu.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila za 1,10 dolara viša u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 108,63 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 1,12 dolara višoj cijeni, od 104,40 dolara.
Trgovci su se jučer usredotočili na najave zapadnih zemalja da će Rusiji uvesti nove sankcije zbog ubojstava civila u Ukrajini.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Joea Bidena rekao je da će nove američke sankcije Moskvi biti objavljene ovog tjedna, piše HINA.
Europska komisija predložila je niz novih kaznenih mjera, uključujući zabranu kupnje ruskog ugljena i zabranu ulaska ruskih brodova u luke u EU.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da će nakon zabrane ugljena slijediti nafta, a zatim i plin.
“Budući da Europska unija radi na novim sankcijama koje bi mogle biti usmjerene na rusku naftnu industriju, cijene sirove nafte mogle bi blago porasti u kratkoročnoj perspektivi”, rekao je analitičar FXTM-a Lukman Otunuga.
Kako bi obuzdale cijene, zemlje saveznice SAD-a odlučile su prošlog tjedna koordinirano prodavati naftu iz strateških rezervi, po drugi put u mjesec dana. Međutim, japanski ministar industrije Koichi Hagiuda rekao je da Međunarodna energetska agencija (IEA) još radi na detaljima.
Potporu cijenama pružio je danas i završetak razdoblja održavanja rafinerija u Europi jer najavljuje veću potrošnju nafte, rekli su analitičari.
Ponuda pak kaska i Irak je danas objavio da je u ožujku proizveo 4,15 milijuna barela nafte dnevno, za 222.000 barela manje od kvote koja mu je pripala sporazumom Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika, uključujući Rusiju.
I neki drugi proizvođači, poput Angole i Nigerije, imali su teškoća s popunjavanjem kvota, zbog nedostatnih ulaganja i problema s održavanjem, što je dodatno pogoršalo problem nedostatne opskrbe.
Kazahstan je pak smanjio prognozu proizvodnje nafte u ovoj godini s 87,5 milijuna na 85,7 milijuna tona nakon oštećenja terminala Caspian Pipeline Consortium u Rusiji.
Analitičar Saxo banke Ole Hansen očekuje da će barel u drugom tromjesečju stajati između 90 i 120 dolara.
“Ključni događaji koji bi mogli pojačati neizvjesnost i dalje su izgledi za sklapanje sporazuma o iranskom nuklearnom programu, eventualna dozvola Venezueli da poveća proizvodnju i, ništa manje važno, moguće povećanje proizvodnje nafte iz škriljevca u SAD-u”, rekao je Hansen.
SAD i dalje smatra da bi preostale sporne točke u pregovorima s Iranom o nuklearnom programu mogle biti riješene, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova Ned Price.
Naznake dogovora koji bi na tržište vratio do 1,3 milijuna barela iranske nafte dnevno zakočili bi cijene nafte, pokazalo je istraživanje BCA.
OPEC je danas odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak stajao 106,23 dolara, što znači da je poskupio za 1,33 dolara u odnosu na prošli petak.
Ekonomija
Val stečajeva u Austriji, u problemima i poznata bečka tvrtka
Val bankrota sada je pogodio i industriju putovanja. Jedna od pogođenih je bečka putnička agencija na Mariahilfer Straße.
Alpsko udruženje vjerovnika (AKV) u priopćenju za javnost objavilo je da je protiv imovine dta Touristik GmbH pokrenut postupak restrukturiranja bez samoupravnog upravljanja na Trgovačkom sudu u Beču.
Turistička agencija uglavnom nudi putovanja u Tursku, Grčku i Egipat. Trenutačno su zaposlena tri radnika.
Ukupne obveze iznose oko 2,5 milijuna eura, a pogađa 45 vjerovnika. Tvrtka kao glavni uzrok nesolventnosti vidi pandemiju korone. Tijekom tog razdoblja prihodi su naglo pali i kasnije se nisu mogli nadoknaditi.
Turistička agencija ima za cilj nastavak. To treba učiniti s investitorom. To znači da vjerovnici dobivaju kvotu od 20 posto koja se plaća u roku od dvije godine. Prema AKV-u, tek treba provjeriti trenutačno financijsko stanje.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
You must be logged in to post a comment Login