Dnevna kronika
Na ova pitanja moraju odgovoriti stranci za dobivanje hrvatskog državljanstva
[✍️] Napišite nam u komentarima koliko odgovora ste imali točno!
Stranci koji žele dobiti hrvatsko državljanstvo u sklopu upitnika o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja moraju odgovoriti točno na deset od petnaest pitanja. Vjerujemo kako neke odgovore ne bi znali ni sami hrvatski državljani.
Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničkog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva sadrži 110 pitanja, a stranci dobivaju ukupno 15 pitanja, od kojih deset mora biti točno odgovoreno.
Ministarstvo unutarnjih poslova je posljednjih dana pokrenulo proceduru donošenja novog pravilnika koji će zamijeniti onaj iz 2012. godine, koji je imao deset pitanja manje nego novi. Iz upitnika su izbačena pitanja poput onog „Koje je najviše tijelo antifašističkog pokreta 1943. donijelo odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatske?“ ili „Kako se zove hrvatska dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis?“.
Stranci, koji su do dana podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva u Hrvatskoj bili u statusu izbjeglice najmanje deset godina i stranci koji su imali prebivalište u RH na dan 8. listopada 1991. godine, a koji su korisnici programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva dokazuju popunjavanjem obrasca zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem.
Pri tome kandidati moraju spomenuti zahtjev popuniti samostalno pred službenikom policijske uprave ili postaje MUP-a koji zaprima zahtjev. Poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja se dokazuje popunjavanjem spomenutog upitnika iz područja društvenog uređenja, povijesti, kulture, običaja, umjetnosti, književnosti, sporta, gospodarstva, turizma i zemljopisnog položaja RH.
Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma se može dokazati i potvrdom o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na sveučilištima ili sastavnicama sveučilišta koje izvode programe iz hrvatskog jezika te potvrdom srednjoškolskih ustanova, Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i ustanova za obrazovanje odraslih koje imaju suglasnost za provođenje ispita iz hrvatskog jezika i latiničnog pisanja.
„Večernji list“ je odabrao 30 od 110 pitanja koja se mogu naći u testu za hrvatskog državljanstvo. Potrebno je imati deset točnih odgovora na 15 dobivenih pitanja. Recite nam jeste li znali odgovore?
Ovdje je 30 od 110 pitanja koja se mogu naći u testu za hrvatsko državljanstvo. Kandidat za državljanina RH dobiva ukupno 15 pitanja, a da bi prošao, mora odgovoriti točno na njih najmanje deset.
- „Tigrovi“, „Gromovi“, „Kune“, „Pauci“, „Pume“, „Sokolovi“, „Orlovi“ i „Vukovi“ nazivi su hrvatskih vojnih postrojbi iz Domovinskog rata:
a) mornaričke pješadije
b) vojne policije
c) zrakoplovnih eskadrila
d) gardijskih brigada
- Datum međunarodnog priznanja Republike Hrvatske je:
a) 30. svibnja 1990. godine b)
- lipnja 1991. godine
c) 8. listopada 1991. godine
d) 15. siječnja 1992. godine
- Koje su se godine održali prvi demokratski izbori u Republici Hrvatskoj?
- Brončanu skulpturu „Zdenac života“ koja se nalazi u Zagrebu, ispred Hrvatskog narodnog kazališta, izradio je poznati hrvatski kipar:
a) Antun Augustinčić
b) Frano Kršinić
c) Ivan Meštrović
d) Robert Frangeš
- Poznati hrvatski matematičar, astronom, geodet i fizičar po kome je nazvan Institut koji predstavlja stožernu znanstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj u području prirodnih i biomedicinskih znanosti te istraživanju mora i okoliša je:
a) Juraj Haulik
b) Ruđer Bošković
c) Lavoslav Ružička
d) Ivan Vučetić
- Izumitelj daktiloskopije, sustava identifikacije pomoću otisaka prstiju, rođen na otoku Hvaru, a umro u Argentini, je:
a) Andrija Mohorovičić
b) Ivan Vučetić
c) Ruđer Bošković
d) Đuro Deželić
- Na Svjetskom prvenstvu u nogometu održanom u Rusiji 2018. godine reprezentacija Republike Hrvatske je osvojila:
a) prvo mjesto
b) drugo mjesto
c) treće mjesto
d) četvrto mjesto
- Najpoznatija vrsta ugroženih ptica, koja se hrani strvinama, a obitava na sjevernojadranskim otocima (pretežno na Cresu) je:
a) galeb
b) orao štekavac
c) roda
d) bjeloglavi sup
- “Notturno” i “Utjeha kose” pjesme su najpoznatijeg književnika hrvatske moderne:
a) Petra Preradovića
b) Hanibala Lucića
c) Antuna Gustava Matoša
d) Dobriše Cesarića
- Katedrala sv. Jakova, 2000. godine upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine, nalazi se u:
a) Splitu
b) Zagrebu
c) Puli
d) Šibeniku
- Književnost baroka u Republici Hrvatskoj obilježio je svojim epovima Ivan Gundulić. Njegova poznata djela su:
a) „Kiklop“ i „Mirisi, zlato i tamjan“
b) „Zlatarevo zlato“ i „Posljednji Stipančići“
c) „Smrt Smail-age Čengića“ i „Ribanje i ribarsko prigovaranje“
d) „Osman“ i „Dubravka“
- Dan antifašističke borbe u Republici Hrvatskoj je dan:
a) 8. ožujka
b) 9. svibnja
c) 22. lipnja
d) 4. srpnja
- Navedite ime jednog od najpoznatijih i najboljih hrvatskih košarkaša, koji je igrao i u NBA ligi, rođenog u Šibeniku, čija je skulptura postavljena u parku Olimpijskog muzeja u Lausanneu:
- Zbog datuma proglašenja, Ustav Republike Hrvatske ima i popularni naziv:
a) božićni
b) novogodišnji
c) uskrsni
d) prvosvibanjski
- Najviša planina u Hrvatskoj, s najvišim vrhom od 1.831 m, je:
a) Mosor
b) Velebit
c) Biokovo
d) Dinara
- Svjetski afirmirani slikar, koji je studirao u Parizu, a slikao je alegorijske i povijesne kompozicije i portrete te je izradio svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu „Hrvatski narodni preporod“, zvao se:
a) Edo Murtić
b) Julije Klović
c) Vlaho Bukovac
d) Ivan Lacković Croata
- „Tko pjeva zlo ne misli“, antologijsku „ljubavnu komediju s pjevanjem“, na temelju „Dnevnika malog Perice“ Vjekoslava Majera, režirao je:
a) Zvonimir Berković
b) Krešo Golik
c) Ante Babaja
d) Vatroslav Mimica
- Hrvatski tenisač, pobjednik Wimbledona 2001. godine je:
a) Bruno Orešar
b) Marin Čilić
c) Goran Ivanišević
d) Ivan Ljubičić
- Tko je izvršio oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku 1990. godine, sukladno Deklaraciji o Domovinskom ratu (Narodne novine, br. 102/2000)?
- Svjetski poznat izumitelj, fizičar i elektrotehničar rođen 1856. godine u Smiljanu kod Gospića, a umro 1943. godine u New Yorku, po kome je nazvana mjerna jedinica magnetskog polja je:
a) Ruđer Bošković
b) Nikola Tesla
c) Ivan Supek
d) Andrija Štampar
- Fabijan Šovagović, Boris Dvornik i Ivo Gregurević bili su poznati hrvatski:
a) redatelji
b) scenaristi
c) glumci
d) producenti
- Svjetski poznati izvozni proizvod hrvatske prehrambene industrije je začin:
a) Bajadera
b) Vegeta
c) cvijet soli
d) Cedevita
- Najbolji igrač svijeta za 2018. godinu u izboru Međunarodne nogometne federacije (Fifa) i France Footballa je hrvatski nogometaš:
- Poznate hrvatske umjetnice, Milka Trnina i Zinka Kunc-Milanov, bile su:
a) glumice
b) skladateljice
c) operne pjevačice
d) književnice
- Viktor Kovačić, Stjepan Planić i Drago Ibler bili su poznati hrvatski:
a) arhitekti
b) književnici
c) slikari
d) glazbenici
- Kojeg je sveca Hrvatski državni sabor svojom odlukom iz 1687. godine proglasio zaštitnikom Hrvatske, a čije je nacionalno svetište u Karlovcu?
a) sv. Antuna
b) sv. Josipa
c) sv. Nikolu
d) sv. Franju
- Godine 1993. Hrvatska vojska izvela je munjevitu vojnu akciju kojom je, kopnenim putem, povezala sjever i jug Hrvatske, koji je agresor okupacijom prostora razdvojio. To je bila akcija:
a) Oluja
b) Bljesak
c) Maslenica
d) Maestral
- Kako se zove rijeka koja je, prema ukupnoj duljini vodotoka, najdulja rijeka u Republici Hrvatskoj (562 km)?
- Slava Raškaj bila je poznata hrvatska:
a) književnica
b) balerina
c) slikarica
d) liječnica
- Na Olimpijskim igrama 1996. i 2004. godine Republika Hrvatska osvojila je zlatnu medalju i bila svjetski prvak 2003. godine u:
a) nogometu
b) vaterpolu
c) rukometu
d) odbojci
Točni odgovori: 1. d, 2. d, 3. 1990., 4. c, 5. b, 6. b, 7. b, 8. d, 9. c, 10. d, 11. d, 12. c, 13. Dražen Petrović, 14. a, 15. d, 16. c, 17. b, 18. c, 19. Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u RH, 20. b, 21. c, 22. b, 23. Luka Modrić, 24. c, 25. a, 26. b, 27. c, 28. Sava, 29. c, 30. c
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija | MUP RH
Dnevna kronika
Zrinka Ljutić danas ima šansu postati najbolja slalomašica svijeta
Hrvatska 20-godišnja skijašica Zrinka Ljutić ima priliku postati najbolja slalomašica svijeta. Završni slalom sezone skijašice voze u četvrtak u američkom Sun Valleyju. Ljutić ima startni broj 4. Prva vožnja počinje u 16 sati, a druga u 19. Obje vožnje moći ćete gledati izravno u prijenosu na Drugom programu Hrvatske radiotelevizije.
Zrinka Ljutić prva je u ukupnom poretku slalomašica s 515 bodova. Konkurencija su joj Švicarka Camille Rast, koja zaostaje 41 bod, i Austrijanka Katharina Liensberger, koja zaostaje za Ljutić 51 bod. Teoretski, prestići je može i Švicarka Wendy Holdener, ali njene su šanse minimalne. Mali kristalni globus osvojila je od hrvatskih skijašica dosad samo Janica Kostelić.
Što Ljutić treba za osvajanje Globusa?
Ljutić ovisi sama o sebi. Postolje, odnosno plasman među najbolje tri u zadnjem slalomu sezone, osiguralo bi joj osvajanje Malog kristalnog globusa. Ako ne uspije doći do postolja, onda će morati pratiti rezultate ostalih skijašica. Treba napomenuti da u zadnjoj utrci bodove uzima samo prvih 15 skijašic, prenosi index.
Rast za Ljutić zaostaje 41 bod te mora završiti među najboljih pet da bi imala šansu prestići Ljutić. Kalkulacije su sljedeće:
- ako Rast završi prva – Ljutić mora biti barem treća
- ako Rast završi druga – Ljutić mora biti barem šesta
- ako Rast završi treća – Ljutić mora biti barem 13.
- ako Rast završi četvrta ili peta – Ljutić mora biti barem 15.
Druga najveća konkurentica je Liensberger, koja zaostaje 51 bod, pa za prestizanje Ljutić mora završiti na postolju. S njom su kalkulacije ovakve:
- ako Liensberger završi prva – Ljutić mora biti barem četvrta
- ako Liensberger završi druga – Ljutić mora biti barem deveta
- ako Liensberger završi treća – Ljutić mora biti barem 15.
Teoretske šanse ima i Wendy Holdener, koja bi morala pobijediti da bi imala šanse prestići Ljutić u poretku slalomašica, a hrvatskoj skijašici bi onda opet bilo dovoljno 15. mjesto.
Dnevna kronika
Burgenlanđanin ulagao u kriptovalute pa prevaren za veliki iznos
64-godišnji Burgenlanđanin želio je ulagati u kriptovalute, no postao je žrtva prijevare. Prema informacijama Policijske uprave Burgenland, izgubio je između 130.000 i 180.000 eura.
Muškarac iz okruga Oberwart u razdoblju od prosinca 2024. do ožujka 2025. godine nekoliko puta je uplatio novčane iznose na digitalni račun, vjerujući da ulaže u kriptovalute. Više puta su ga kontaktirali izmišljeni investicijski agenti koji su ga nagovorili na korištenje aplikacije. Kroz tu aplikaciju, prevarant je imao mogućnost obavljanja transakcija putem dijeljenja zaslona.
Na kraju je banka upozorila žrtvu na moguću prijevaru, nakon čega lažni investicijski agent više nije bio dostupan. Istraga je u tijeku.
Dnevna kronika
Velika policijska akcija! Muškarac prijetio kamionom-bombom ispred ORF-a
Ispred sjedišta ORF-a u jutros se odigrala velika policijska akcija. Vozač kamiona navodno je prijetio bombom, zbog čega je prekinut program uživo.
Od ranih jutarnjih sati, oko 5:00, na području ORF-ovog centra na Küniglbergu trajala je opsežna policijska operacija. Prema informacijama lista Heute, muškarac je pokušao kamionom ući u ulazni prostor zgrade, uz prijetnju da se u vozilu nalazi eksplozivna naprava.
Policija istražuje – više škola danas zatvoreno
Odmah po dojavi, policija je osigurala šire područje i blokirala prilaz. Osumnjičeni je u međuvremenu priveden, a prema navodima Heutea, riječ je o poznatom klimatskom aktivistu koji je već bio u policijskim evidencijama. Iz sigurnosnih razloga uspostavljen je veći sigurnosni perimetar, evakuirane su zgrade unutar tog područja, a pristup je strogo zabranjen. Pregledom sumnjivog kamiona nije pronađena bomba.
Zbog ove situacije prekinuta je i emisija Dobro jutro, Austrijo, koja nije mogla biti emitirana prema planu. ORF je službeno naveo “tehničke poteškoće” kao razlog prekida.
Zaposlenicima preporučeno raditi od kuće
Kako doznaje Heute, ORF je savjetovao svojim zaposlenicima da danas rade od kuće. U internoj poruci upućenoj svim djelatnicima, javni servis je preporučio rad na daljinu svima koji nisu nužni za odvijanje programa uživo.
Za one koji ipak moraju biti prisutni u zgradi, određen je poseban ulaz: “Svi koji moraju biti na radnom mjestu trebaju doći pješice kroz ulaz na Elisabethallee”, stoji u obavijesti. Pristup automobilima zasad nije moguć. Osim toga, uredništvima je naloženo da sastave popis zaposlenika kojima će policija omogućiti ulazak.
Muškarac je kasnije uhićen.
