Dnevna kronika
Na ova pitanja moraju odgovoriti stranci za dobivanje hrvatskog državljanstva
[✍️] Napišite nam u komentarima koliko odgovora ste imali točno!
Stranci koji žele dobiti hrvatsko državljanstvo u sklopu upitnika o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja moraju odgovoriti točno na deset od petnaest pitanja. Vjerujemo kako neke odgovore ne bi znali ni sami hrvatski državljani.
Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničkog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva sadrži 110 pitanja, a stranci dobivaju ukupno 15 pitanja, od kojih deset mora biti točno odgovoreno.
Ministarstvo unutarnjih poslova je posljednjih dana pokrenulo proceduru donošenja novog pravilnika koji će zamijeniti onaj iz 2012. godine, koji je imao deset pitanja manje nego novi. Iz upitnika su izbačena pitanja poput onog „Koje je najviše tijelo antifašističkog pokreta 1943. donijelo odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatske?“ ili „Kako se zove hrvatska dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis?“.
Stranci, koji su do dana podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva u Hrvatskoj bili u statusu izbjeglice najmanje deset godina i stranci koji su imali prebivalište u RH na dan 8. listopada 1991. godine, a koji su korisnici programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva dokazuju popunjavanjem obrasca zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem.
Pri tome kandidati moraju spomenuti zahtjev popuniti samostalno pred službenikom policijske uprave ili postaje MUP-a koji zaprima zahtjev. Poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja se dokazuje popunjavanjem spomenutog upitnika iz područja društvenog uređenja, povijesti, kulture, običaja, umjetnosti, književnosti, sporta, gospodarstva, turizma i zemljopisnog položaja RH.
Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma se može dokazati i potvrdom o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na sveučilištima ili sastavnicama sveučilišta koje izvode programe iz hrvatskog jezika te potvrdom srednjoškolskih ustanova, Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i ustanova za obrazovanje odraslih koje imaju suglasnost za provođenje ispita iz hrvatskog jezika i latiničnog pisanja.
„Večernji list“ je odabrao 30 od 110 pitanja koja se mogu naći u testu za hrvatskog državljanstvo. Potrebno je imati deset točnih odgovora na 15 dobivenih pitanja. Recite nam jeste li znali odgovore?
Ovdje je 30 od 110 pitanja koja se mogu naći u testu za hrvatsko državljanstvo. Kandidat za državljanina RH dobiva ukupno 15 pitanja, a da bi prošao, mora odgovoriti točno na njih najmanje deset.
- „Tigrovi“, „Gromovi“, „Kune“, „Pauci“, „Pume“, „Sokolovi“, „Orlovi“ i „Vukovi“ nazivi su hrvatskih vojnih postrojbi iz Domovinskog rata:
a) mornaričke pješadije
b) vojne policije
c) zrakoplovnih eskadrila
d) gardijskih brigada
- Datum međunarodnog priznanja Republike Hrvatske je:
a) 30. svibnja 1990. godine b)
- lipnja 1991. godine
c) 8. listopada 1991. godine
d) 15. siječnja 1992. godine
- Koje su se godine održali prvi demokratski izbori u Republici Hrvatskoj?
- Brončanu skulpturu „Zdenac života“ koja se nalazi u Zagrebu, ispred Hrvatskog narodnog kazališta, izradio je poznati hrvatski kipar:
a) Antun Augustinčić
b) Frano Kršinić
c) Ivan Meštrović
d) Robert Frangeš
- Poznati hrvatski matematičar, astronom, geodet i fizičar po kome je nazvan Institut koji predstavlja stožernu znanstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj u području prirodnih i biomedicinskih znanosti te istraživanju mora i okoliša je:
a) Juraj Haulik
b) Ruđer Bošković
c) Lavoslav Ružička
d) Ivan Vučetić
- Izumitelj daktiloskopije, sustava identifikacije pomoću otisaka prstiju, rođen na otoku Hvaru, a umro u Argentini, je:
a) Andrija Mohorovičić
b) Ivan Vučetić
c) Ruđer Bošković
d) Đuro Deželić
- Na Svjetskom prvenstvu u nogometu održanom u Rusiji 2018. godine reprezentacija Republike Hrvatske je osvojila:
a) prvo mjesto
b) drugo mjesto
c) treće mjesto
d) četvrto mjesto
- Najpoznatija vrsta ugroženih ptica, koja se hrani strvinama, a obitava na sjevernojadranskim otocima (pretežno na Cresu) je:
a) galeb
b) orao štekavac
c) roda
d) bjeloglavi sup
- “Notturno” i “Utjeha kose” pjesme su najpoznatijeg književnika hrvatske moderne:
a) Petra Preradovića
b) Hanibala Lucića
c) Antuna Gustava Matoša
d) Dobriše Cesarića
- Katedrala sv. Jakova, 2000. godine upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine, nalazi se u:
a) Splitu
b) Zagrebu
c) Puli
d) Šibeniku
- Književnost baroka u Republici Hrvatskoj obilježio je svojim epovima Ivan Gundulić. Njegova poznata djela su:
a) „Kiklop“ i „Mirisi, zlato i tamjan“
b) „Zlatarevo zlato“ i „Posljednji Stipančići“
c) „Smrt Smail-age Čengića“ i „Ribanje i ribarsko prigovaranje“
d) „Osman“ i „Dubravka“
- Dan antifašističke borbe u Republici Hrvatskoj je dan:
a) 8. ožujka
b) 9. svibnja
c) 22. lipnja
d) 4. srpnja
- Navedite ime jednog od najpoznatijih i najboljih hrvatskih košarkaša, koji je igrao i u NBA ligi, rođenog u Šibeniku, čija je skulptura postavljena u parku Olimpijskog muzeja u Lausanneu:
- Zbog datuma proglašenja, Ustav Republike Hrvatske ima i popularni naziv:
a) božićni
b) novogodišnji
c) uskrsni
d) prvosvibanjski
- Najviša planina u Hrvatskoj, s najvišim vrhom od 1.831 m, je:
a) Mosor
b) Velebit
c) Biokovo
d) Dinara
- Svjetski afirmirani slikar, koji je studirao u Parizu, a slikao je alegorijske i povijesne kompozicije i portrete te je izradio svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu „Hrvatski narodni preporod“, zvao se:
a) Edo Murtić
b) Julije Klović
c) Vlaho Bukovac
d) Ivan Lacković Croata
- „Tko pjeva zlo ne misli“, antologijsku „ljubavnu komediju s pjevanjem“, na temelju „Dnevnika malog Perice“ Vjekoslava Majera, režirao je:
a) Zvonimir Berković
b) Krešo Golik
c) Ante Babaja
d) Vatroslav Mimica
- Hrvatski tenisač, pobjednik Wimbledona 2001. godine je:
a) Bruno Orešar
b) Marin Čilić
c) Goran Ivanišević
d) Ivan Ljubičić
- Tko je izvršio oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku 1990. godine, sukladno Deklaraciji o Domovinskom ratu (Narodne novine, br. 102/2000)?
- Svjetski poznat izumitelj, fizičar i elektrotehničar rođen 1856. godine u Smiljanu kod Gospića, a umro 1943. godine u New Yorku, po kome je nazvana mjerna jedinica magnetskog polja je:
a) Ruđer Bošković
b) Nikola Tesla
c) Ivan Supek
d) Andrija Štampar
- Fabijan Šovagović, Boris Dvornik i Ivo Gregurević bili su poznati hrvatski:
a) redatelji
b) scenaristi
c) glumci
d) producenti
- Svjetski poznati izvozni proizvod hrvatske prehrambene industrije je začin:
a) Bajadera
b) Vegeta
c) cvijet soli
d) Cedevita
- Najbolji igrač svijeta za 2018. godinu u izboru Međunarodne nogometne federacije (Fifa) i France Footballa je hrvatski nogometaš:
- Poznate hrvatske umjetnice, Milka Trnina i Zinka Kunc-Milanov, bile su:
a) glumice
b) skladateljice
c) operne pjevačice
d) književnice
- Viktor Kovačić, Stjepan Planić i Drago Ibler bili su poznati hrvatski:
a) arhitekti
b) književnici
c) slikari
d) glazbenici
- Kojeg je sveca Hrvatski državni sabor svojom odlukom iz 1687. godine proglasio zaštitnikom Hrvatske, a čije je nacionalno svetište u Karlovcu?
a) sv. Antuna
b) sv. Josipa
c) sv. Nikolu
d) sv. Franju
- Godine 1993. Hrvatska vojska izvela je munjevitu vojnu akciju kojom je, kopnenim putem, povezala sjever i jug Hrvatske, koji je agresor okupacijom prostora razdvojio. To je bila akcija:
a) Oluja
b) Bljesak
c) Maslenica
d) Maestral
- Kako se zove rijeka koja je, prema ukupnoj duljini vodotoka, najdulja rijeka u Republici Hrvatskoj (562 km)?
- Slava Raškaj bila je poznata hrvatska:
a) književnica
b) balerina
c) slikarica
d) liječnica
- Na Olimpijskim igrama 1996. i 2004. godine Republika Hrvatska osvojila je zlatnu medalju i bila svjetski prvak 2003. godine u:
a) nogometu
b) vaterpolu
c) rukometu
d) odbojci
Točni odgovori: 1. d, 2. d, 3. 1990., 4. c, 5. b, 6. b, 7. b, 8. d, 9. c, 10. d, 11. d, 12. c, 13. Dražen Petrović, 14. a, 15. d, 16. c, 17. b, 18. c, 19. Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u RH, 20. b, 21. c, 22. b, 23. Luka Modrić, 24. c, 25. a, 26. b, 27. c, 28. Sava, 29. c, 30. c
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija | MUP RH
Dnevna kronika
Krovopokrivač u Austriji pao na radnom mjestu
U Grazu je u petak ujutro krovopokrivač pao tijekom rada na betonski krov. 52-godišnjak je teško ozlijeđen.
Teška nesreća na poslu u Grazu! U 17. okrugu Graza, Puntigamu, krovopokrivač je u petak ujutro pao tijekom rada na betonski krov ispod. U nesreći je teško ozlijeđen 52-godišnjak. Policija je isključila prekršaj.
Događaju je svjedočila 43-godišnja prolaznica. Nakon pružene prve pomoći, Crveni križ je odvezao nesretnog radnika u Sveučilišnu bolnicu u Grazu. Tamo su ga operirali, no krovopokrivač je zbog teške ozljede i dalje životno ugrožen.
Dnevna kronika
Austrija: Teška ozljeda radnika na poslu
64-godišnji radnik teško je ozlijeđen u četvrtak u jednoj tvrtki za obradu drveta u Imstu u Tirolu.
Čovjek je pokušavao očistiti zastoj u stroju kada se unutar njega odlomila daska. Šipka mu je tada probila ruku, a druga podlakticu.
Prema navodima policije, unesrećeni se uspio dovući do radnog kolege koji je pokrenuo lanac spašavanja. S drvetom u tijelu prebačen je u bolnicu. Njegovo stanje trenutno nije poznato, no ozljeda je ozbiljnije prirode.
Dnevna kronika
Bečka telefonska linija za borbu protiv kiberkriminala
Kibernetički kriminal u austrijskoj je prijestolnici sve češća pojava. Iz tog je razloga Grad Beč prije dvije godine uspostavio telefonsku liniju za pomoć u borbi protiv kibernetičkog kriminala.
Grad Beč već se dvije godine brine da žrtve kibernetičkog kriminala ne budu prepuštene same sebi. Telefonska linija za pomoć čak je 2.080 puta građanima dala savjet kako da u ovakvoj situaciji postupe te ih uputila na službe koje će im moći pružiti odgovarajuću vrstu pomoći i podrške. Linija građanima stoji na raspolaganju svakim radnim danom od 7.30 do 17 sati. Pored toga, austrijska metropola građanima savjetuje da u slučaju bilo kakve sumnje odmah obavijeste i policiju.
Za liniju je zadužena Bečka služba za građane. Zaposlenici pozivnog centra nude prvu ruku pomoći, no zbog složenosti problema ne nude savjete tehničke ili pravne prirode, već pozivatelja, ako je to potrebno, upućuju na adrese na kojima će dobiti daljnju odgovarajuću stručnu pomoć. Neke od adresa uključuju Ured pučkog pravobranitelja za internet te Ured za zaštitu potrošača Bečke radničke komore.
Svaki se poziv detaljno analizira, pa je moguće dobiti uvid u najučestalije povode za poziv. Glavni razlog poziva su internetske prijevare, a samo je ove godine, zahvaljujući telefonskoj liniji za pomoć, prijavljeno više od 1.000 slučajeva. U otprilike 55 posto slučajeva radilo se o lažnom savjetovanju koje je rezultiralo gubitkom novčanih sredstava ili podataka na internetu. Drugi najčešći razlog za poziv je pokušaj ucjene putem e-pošte, kao i phishing odnosno pokušaj krađe osjetljivih osobnih podataka također najčešće putem e-pošte. Ostali pozivi uglavnom se tiču zaštite podataka i zlonamjernih softvera.
U današnje digitalno doba ljudi su nažalost sve češće mete ove vrste prevaranta. Uspostavom telefonske linije za pomoć, Beč značajno doprinosi borbi protiv prijevara u digitalnom prostoru. Telefonska je linija brza i efikasna, i ono najvažnije, besplatna.
