Ekonomija
Na Deloitteovoj listi najbrže rastućih tehnoloških firmi čak 12 hrvatskih, Aircash najuspješniji
NA Deloitteovoj listi 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u srednjoj Europi ove godine našlo se čak njih 12 iz Hrvatske, što je rekordan broj dosad, a među njima najuspješnije su u svojim kategorijama Aircash te Firefly Studio, izvijestili su danas iz hrvatskog ureda te konzultantsko-istraživačke kuće.
Plasman tvrtki na tom natječaju Deloitte formira na temelju porasta njihovih prihoda, pri čemu iz te konzultantsko-istraživačke kuće ističu da im se ove godine za to prijavilo gotovo 400 tvrtki iz srednje Europe, od kojih iz Hrvatske 30, a prosječna stopa rasta svih u natječaju iznosila je 2.351 posto.
Među državama, najviše uspješnih tvrtki na glavnoj listi Technology Fast 50 ima Poljska, 17, koju slijedi Češka s 13, Hrvatska s osam te Slovačka s četiri plasirane tvrtke.
Uz spomenute dvije hrvatske tvrtke, još četiri tvrtke plasirale su se u posebnoj kategoriji Companies to Watch, dok su još tri tvrtke posebno predstavljene u kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja.
Aircash je najuspješnija je hrvatska tvrtka na glavnoj listi, zauzevši 4. mjesto, s rastom prihoda od 5.998 posto, dok je na prvom mjestu češka tvrtka FTMO, s godišnjim rastom prihoda od čak 25.255 posto. Druga je poljska tvrtka PayPo s rastom od 15.904 posto, a treća MultiplexDx iz Slovačke, s rastom od 6.222 posto, pri čemu su prve dvije i hrvatska s rješenjima za financijsko-tehnološki sektor, a slovačka za zdravstvo.
Od ostalih hrvatski tehnoloških tvrtki na listi 50 najbrže rastućih su još Devot Solution, na 19. mjestu s rastom od 1.545 posto, Netgen, na 28. s rastom od 1.113 posto, dok je Uprise na 35., s rastom od 939 posto.
Naglašavajući kako je ovogodišnja rang lista 50 najbrže rastućih privatnih ili javnih tehnoloških tvrtki srednje Europe “najkonkurentnija u 23-godišnjoj povijesti inicijative”, iz Deloittea dodaju da i ta lista svjedoči da svake godine raste važnost tehnoloških tvrtki u gospodarstvu u cjelini te da je njihov Technology Fast 50 prepoznat kao “najvažnije i najvjerodostojnije mjerilo inovacije i tehnološke izvrsnosti u srednjoj Europi”.
Rukovoditelj hrvatskog ureda Deloitte i voditelj Fast 50 programa u Hrvatskoj Dražen Nimčević kaže da je “impresioniran kvalitetom ovogodišnjih prijava” te da se među tvrtkama nalaze i one s revolucionarnim softverskim rješenjima, iz fintech tehnologije, u hardveru, pioniri u zdravstvu, biološkim znanostima, medijima i zabavi te druge, prenosi index.hr.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
You must be logged in to post a comment Login