Austrija
Moguća postepena normalizacija društvenog i ekonomskog života nakon Uskrsa
Građani Austrije su u karanteni dva tjedna, a društveni i ekonomski život u fazi su hibernacije. Vlada je ovaj vikend nazvala ključnim, a ministar zdravstva Rudolf Anschober na jučerašnjoj je konferenciji potvrdio da mjere polako donose rezultate, ali da je još rano za pozitivne signale. Šef austrijski Vlade, kancelar Sebastian Kurz jučer je još jednom naglasio da je situacija ozbiljna, ali da ostaje pri stavu da će se od Uskrsa stvari polako vraćati u normalu.
Na jučerašnjoj konferenciji za medije ministar zdravstva Rudolf Anschober potvrdio je austrijskoj javnosti da je dnevna stopa rasta broja zaraženih pala ispod 20 posto (trenutno je na oko 16 posto). On je ostao dosljedan u svom stavu i još je jednom ponovio da je cilj da dnevni rast broja oboljelih bude jednoznamenkast do Uskrsa, no ponovio je i da vrhunac infekcije očekuje od sredine travnja do sredine svibnja.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz je i jučer potvrdio da je unatoč dobrim pokazateljima situacija i dalje prilično ozbiljna, no istaknuo je i da je i dalje mišljenja da će život početi vraćati u normalu iza Uskrsa. Austrijsko gospodarstvo dnevno gubi 140 milijuna eura, broj nezaposlenih raste iz dana u dan i Kurz je svjestan da se određene ekonomske aktivnosti mogu nastaviti i funkcionirati i uz strože mjere.
Austrijska vlada označila je ovaj vikend kao jako važan, a shodno podacima i procjenama o broju zaraženih i smrtnosti, Vlada bi sljedeći tjedan trebala donijeti odluke o postupnoj normalizaciji društvenog i ekonomskog života u Austriji. Potvrdio je to i kancelar Kurz, koji je već prethodno najavio da normalizaciju očekuje iza Uskrsa. Protekli tjedan iste ili gotovo slične izjave imali su i neki svjetski dužnosnici, kao primjerice američki predsjednik Donald Trump. Sve više svjetskih lidera ističe ekonomske probleme, prije svega veliki gubitak radnih mjesta i zatvaranje mnoštva tvrtki. Procjene govore da bi post corona vrijeme moglo donijeti veći broj žrtava, baš zbog ekonomski problema.
Austrijski plan o postupnom vraćanju u svakodnevicu još nije pozvan, no austrijski mediji iz izvora bliskih Vladi saznaju da će od Uskrsa dio djelatnosti ponovo biti vraćen u normalu. Konkretno, govori se o mogućnosti da će određene trgovine (kao primjerice trgovine opremom i uređajima) biti postupno otvorene nakon Uskrsa, a ostatak trgovina početkom svibnja. Jedna od najpogođenijih djelatnosti, ona ugostiteljska morat će sačekati svibanj. Prema najavi Kurza moguće je da će škole i fakulteti ostati zatvoreni sve do jeseni. U svim predviđanjima veliku važnost ima stopa novozaraženih osoba, a bude li ona ispod deset posto, povratak u svoje urede mogu očekivati i oni koji sada svoj posao obavljaju od kuće. Građevinari povratak na posao mogu očekivati iza Uskrsa, a kako se već uveliko spekulira, uz određene mjere kao što su korištenje zaštitnih maske i opreme.
Vlada neprestalno ističe i moli građane na strplenje i pridržavanje mjera. Izuzetno je važno da broj zaraženih bude u stalnom padu, a ostanak kod kuće i pridržavanje mjera u tome zbilja i pomaže.
R.P
Foto: Wien Tourismus/Christian Stemper
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login