Ekonomija
Moguća nestašica dizela u Europi, gospodarstvu prijeti značajno usporenje
Rusija Europi isporučuje više od 750 tisuća barela dizela i sličnih goriva dnevno i njezin je najveći dobavljač goriva važnih teškoj industriji, prijevozu, poljoprivredi, ribolovu i sektorima električne i toplinske energije.
Nagli rast cijena dizela u Europi već utječe na industriju budući da podiže troškove goriva i prijevoza, koji se pak prelijevaju na potrošače kroz veće troškove u cijelom gospodarstvu.
“Vlade jako dobro znaju da postoji jasna veza između dizela i BDP-a budući da gotovo sve što ulazi i izlazi iz tvornice koristi dizel”, rekao je John Cooper glavni direktor Fuels Europe, odjela Europskog udruženja rafinerija nafte, piše HINA.
SAD je zbog ruske invazije na Ukrajinu zabranio uvoz nafte iz Rusije, Britanija je najavila da će postupno smanjivati uvoz nafte i naftnih derivata do kraja godine, a Europska unija razmatra mogućnost zabrane, podsjeća Reuters.
U međuvremenu, nekoliko naftnih kompanija odustalo je od kupnje ruske nafte, strahujući od negodovanja javnosti, poteškoća s financiranjem i ugovaranjem osiguranja i nesklonosti brodara da ju utovaruju u ruskim lukama.
Europska zabrana blokirala bi oko 760.000 barela dnevno ruskog plinskog ulja i dizela, što bi trebalo nadoknaditi, navodi energetska konzultantska tvrtka FGE.
Europskim rafinerijama bit će teško povećati proizvodnju srednjih destilata, koji uključuju dizel i lož ulje, pa bi Europa morala pronaći druge izvore nabave dizela, vjerojatno po višim cijenama, kazao je Cooper.
Ruski dizel čini približno polovinu europskog uvoza, izjavili su izvršni direktori Vitola i Gunvora Russell Hardy i Tornqvist u utorak na globalnom samitu o sirovinama u organizaciji Financial Timesa.
Saudijska Arabija, drugi najveći dobavljač, činila je samo 12 posto uvoza u 2021. godini, prema FGE-u.
Francuska je u 2020. uvezla 25 milijuna tona dizela, od čega četvrtinu iz Rusije, prema francuskom udruženju naftne industrije (UFIP) i mogla bi imati teškoća s pronalaženjem alternativnih izvora nabave.
“Procjenjujemo da bi se 10 do 15 posto moglo naći negdje drugdje”, izjavio je ovog mjeseca Olivier Gantois, šef UFIP-a.
U Ujedinjenom Kraljevstvu ruski dizel činio je 2020. godine petinu uvoza tog goriva, prema službenim podacima.
Njemačka je, čini se, u složenijem položaju jer se snažno oslanja na ruski dizel, pa je njezin manevarski prostor za izrazitije smanjenje uvoza ograničen, prema izvorima u trgovinskim krugovima.
Njemačka je u 2020. gotovo 30 posto potreba za dizelom i plinskim uljem pokrivala uvozom iz Rusije, pokazuju podaci Eurostata.
Iako je nekoliko tvrtki samoinicijativno odlučilo obustaviti uvoz, ruski derivati i dalje stižu u Njemačku, prema izvorima u trgovini i industriji, a očekuje se da će tako i ostati, budući da nema alternativnih izvora nabave
“Trenutno jednostavno nema dovoljno dizela da se ne bi uzimao (onaj iz Rusije)”, izjavio je izvor iz trgovine.
“Vidimo da bi neki ljudi radije nabavili naftu iz drugih izvora, ali ako alternativa ne postoji, uzet će i rusku naftu”, dodao je izvor.
Za razliku od Europe, Bliski istok obično ima višak dizela, zbog većih rafinerijskih kapaciteta i proizvodnje usmjerene upravo na to gorivo.
Očekuje se da će neto višak ove godine porasti na 1,33 milijuna barela dnevno, navodi FGE. Međutim, nisu svi proizvodi s Bliskog istoka u skladu s europskim standardima niske razine onečišćenja.
Vjerojatniji je izvor zamjenskih barela za Europu SAD, koji će ove godine imati neto suficit od 1,1 milijuna barela dnevno, navodi FGE.
No, trebat će vremena da u Europu počne stizati više barela s Bliskog istoka i iz SAD-a, rekao je jedan trgovac, dodajući da će zato, “za sada, sve ostati po starom”.
Ekonomija
Val stečajeva u Austriji, u problemima i poznata bečka tvrtka
Val bankrota sada je pogodio i industriju putovanja. Jedna od pogođenih je bečka putnička agencija na Mariahilfer Straße.
Alpsko udruženje vjerovnika (AKV) u priopćenju za javnost objavilo je da je protiv imovine dta Touristik GmbH pokrenut postupak restrukturiranja bez samoupravnog upravljanja na Trgovačkom sudu u Beču.
Turistička agencija uglavnom nudi putovanja u Tursku, Grčku i Egipat. Trenutačno su zaposlena tri radnika.
Ukupne obveze iznose oko 2,5 milijuna eura, a pogađa 45 vjerovnika. Tvrtka kao glavni uzrok nesolventnosti vidi pandemiju korone. Tijekom tog razdoblja prihodi su naglo pali i kasnije se nisu mogli nadoknaditi.
Turistička agencija ima za cilj nastavak. To treba učiniti s investitorom. To znači da vjerovnici dobivaju kvotu od 20 posto koja se plaća u roku od dvije godine. Prema AKV-u, tek treba provjeriti trenutačno financijsko stanje.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
You must be logged in to post a comment Login