Ekonomija
Moguća nestašica dizela u Europi, gospodarstvu prijeti značajno usporenje
Rusija Europi isporučuje više od 750 tisuća barela dizela i sličnih goriva dnevno i njezin je najveći dobavljač goriva važnih teškoj industriji, prijevozu, poljoprivredi, ribolovu i sektorima električne i toplinske energije.
Nagli rast cijena dizela u Europi već utječe na industriju budući da podiže troškove goriva i prijevoza, koji se pak prelijevaju na potrošače kroz veće troškove u cijelom gospodarstvu.
“Vlade jako dobro znaju da postoji jasna veza između dizela i BDP-a budući da gotovo sve što ulazi i izlazi iz tvornice koristi dizel”, rekao je John Cooper glavni direktor Fuels Europe, odjela Europskog udruženja rafinerija nafte, piše HINA.
SAD je zbog ruske invazije na Ukrajinu zabranio uvoz nafte iz Rusije, Britanija je najavila da će postupno smanjivati uvoz nafte i naftnih derivata do kraja godine, a Europska unija razmatra mogućnost zabrane, podsjeća Reuters.
U međuvremenu, nekoliko naftnih kompanija odustalo je od kupnje ruske nafte, strahujući od negodovanja javnosti, poteškoća s financiranjem i ugovaranjem osiguranja i nesklonosti brodara da ju utovaruju u ruskim lukama.
Europska zabrana blokirala bi oko 760.000 barela dnevno ruskog plinskog ulja i dizela, što bi trebalo nadoknaditi, navodi energetska konzultantska tvrtka FGE.
Europskim rafinerijama bit će teško povećati proizvodnju srednjih destilata, koji uključuju dizel i lož ulje, pa bi Europa morala pronaći druge izvore nabave dizela, vjerojatno po višim cijenama, kazao je Cooper.
Ruski dizel čini približno polovinu europskog uvoza, izjavili su izvršni direktori Vitola i Gunvora Russell Hardy i Tornqvist u utorak na globalnom samitu o sirovinama u organizaciji Financial Timesa.
Saudijska Arabija, drugi najveći dobavljač, činila je samo 12 posto uvoza u 2021. godini, prema FGE-u.
Francuska je u 2020. uvezla 25 milijuna tona dizela, od čega četvrtinu iz Rusije, prema francuskom udruženju naftne industrije (UFIP) i mogla bi imati teškoća s pronalaženjem alternativnih izvora nabave.
“Procjenjujemo da bi se 10 do 15 posto moglo naći negdje drugdje”, izjavio je ovog mjeseca Olivier Gantois, šef UFIP-a.
U Ujedinjenom Kraljevstvu ruski dizel činio je 2020. godine petinu uvoza tog goriva, prema službenim podacima.
Njemačka je, čini se, u složenijem položaju jer se snažno oslanja na ruski dizel, pa je njezin manevarski prostor za izrazitije smanjenje uvoza ograničen, prema izvorima u trgovinskim krugovima.
Njemačka je u 2020. gotovo 30 posto potreba za dizelom i plinskim uljem pokrivala uvozom iz Rusije, pokazuju podaci Eurostata.
Iako je nekoliko tvrtki samoinicijativno odlučilo obustaviti uvoz, ruski derivati i dalje stižu u Njemačku, prema izvorima u trgovini i industriji, a očekuje se da će tako i ostati, budući da nema alternativnih izvora nabave
“Trenutno jednostavno nema dovoljno dizela da se ne bi uzimao (onaj iz Rusije)”, izjavio je izvor iz trgovine.
“Vidimo da bi neki ljudi radije nabavili naftu iz drugih izvora, ali ako alternativa ne postoji, uzet će i rusku naftu”, dodao je izvor.
Za razliku od Europe, Bliski istok obično ima višak dizela, zbog većih rafinerijskih kapaciteta i proizvodnje usmjerene upravo na to gorivo.
Očekuje se da će neto višak ove godine porasti na 1,33 milijuna barela dnevno, navodi FGE. Međutim, nisu svi proizvodi s Bliskog istoka u skladu s europskim standardima niske razine onečišćenja.
Vjerojatniji je izvor zamjenskih barela za Europu SAD, koji će ove godine imati neto suficit od 1,1 milijuna barela dnevno, navodi FGE.
No, trebat će vremena da u Europu počne stizati više barela s Bliskog istoka i iz SAD-a, rekao je jedan trgovac, dodajući da će zato, “za sada, sve ostati po starom”.
Ekonomija
U velikoj austrijskoj tvrtki privremeno upitno i do 1000 radnih mjesta?
Proizvođač dvotočkaša KTM AG, sa sjedištem u Mattighofenu (okrug Braunau), vjerojatno planira dalekosežna smanjenja osoblja zbog napete ekonomske situacije. “Salzburger Nachrichten” izvještava da bi do 1.000 od oko 5.000 zaposlenika moglo biti privremeno otpušteno.
Prema “Salzburger Nachrichtenu”, razmišlja se o djelomičnom gašenju proizvodnje za siječanj i veljaču. Potvrdu o vraćanju na posao trebali bi dobiti u ožujku. Modeli skraćenog radnog vremena ili dogovorenog skraćenog radnog vremena također se razmatraju kao alternative, navodi se, prenosi ORF.
Prema riječima glasnogovornika, trenutačno ne žele unositi više neizvjesnosti u to pitanje i ne objavljuju nikakve planirane mjere poput smanjenja osoblja ili otpuštanja. “Trenutačno postoji mnogo glasina i jasna je neizvjesnost.”
Pierer Mobility AG, roditelj brendova KTM, objavio je u utorak navečer da KTM AG treba financijsku injekciju u rasponu od tri znamenke u milijunima.
Cijena dionice potom je u srijedu oštro pala. KTM je već najavio da će ukinuti 300 radnih mjesta u proizvodnji i 120 radnih mjesta u KTM Research and Development GmbH.
Ekonomija
XXXLutz kupio jedanaest zatvorenih KikaLeiner lokacija
Grupa Supernova Franka Alberta nedavno je prodala jedanaest bivših KikaLeiner lokacija SAR Leasing GmbH iz grupe XXXLutz. Supernova je potvrdila prodaju. U sklopu prvog stečajnog postupka KikaLeiner je krajem srpnja 2023. zatvorio ukupno 23 od 40 lokacija. Očekuje se da će KikaLeiner sutra ponovno podnijeti zahtjev za stečaj.
Ovim ugovorom tvrtka XXXLutz osigurava dodatne nekretnine u Austriji. “Ovo nema nikakve veze s aktivnim lokacijama KikaLeinera, već se radi o onima koje su zatvorene prije godinu i pol i kupljene u paketu nekretnina”, rekao je novinama menadžer XXXLutza Thomas Saliger. Za XXXLutz, ovo je u osnovi ulaganje u nekretnine, prenosi ORF.
Savezno tijelo za tržišno natjecanje (BWB) izjavilo je za APA da nije registrirano spajanje. “U principu, preuzimanja iznad određenih prodajnih pragova moraju se prijaviti BWB-u.” Tvrtke moraju ispitati pitanje obveze registracije. Tijelo je ostavilo otvorenim pitanje postoji li takva obveza u vezi s kupnjom lokacija od strane grupe XXXLutz.
Trgovina namještajem u cjelini trenutačno prolazi vrlo teške trenutke. Trenutačna suzdržanost potrošača, slaba građevinska industrija i pritisak online maloprodaje na fizičku maloprodaju uzrok su posrtanja industrije. Ponovnom nesolventnošću KikaLeinera pao je još jedan domino u nizu posrnulih tvrtki u industriji. Budućnost trgovca namještajem još uvijek je neizvjesna, ali se nastavak čini malo vjerojatnim.
Ekonomija
U Austriji bi 130.000 radnika moglo u štrajk? Najavljeni prosvjedi
Drugi krug pregovora za 130.000 zaposlenika austrijskog kolektivnog ugovora za socijalno gospodarstvo (Sozialwirtschaft Österreich) de facto je propao. Nakon deset sati sastanak je prekinut, a sindikat je u večernjem priopćenju najavio borbene mjere. GPA i Vida žele povećati pritisak sastancima tvrtki, demonstracijama i drugim akcijama.
Ostanak na sadašnjoj razini s isključivo inflatornom kompenzacijom ne pokazuje poštovanje koje zaposleni zaslužuju, ljutito je rekla GPA pregovaračica Eva Scherz. Ako želite industriju učiniti atraktivnijom, potrebna su vam dva ključna faktora, veća plaća i bolji uvjeti rada, rekla je Sonja Hör iz Vida.
Sada slijede radnički sastanci diljem Austrije, konferencija radničkog vijeća u Štajerskoj i, za točno tjedan dana, demonstracije u Beču. Sutradan je zakazan skup u Linzu.
Cilj ostaje povećanje od 6,1 posto. Stoga će 22. studenog rad djelatnika biti prekinut na šest minuta. Sljedeći krug pregovora održat će se 25. studenog 2024. Novi kolektivni ugovor primjenjivat će se od 1. siječnja sljedeće godine.
You must be logged in to post a comment Login