Ekonomija
Moguća nestašica dizela u Europi, gospodarstvu prijeti značajno usporenje
Rusija Europi isporučuje više od 750 tisuća barela dizela i sličnih goriva dnevno i njezin je najveći dobavljač goriva važnih teškoj industriji, prijevozu, poljoprivredi, ribolovu i sektorima električne i toplinske energije.
Nagli rast cijena dizela u Europi već utječe na industriju budući da podiže troškove goriva i prijevoza, koji se pak prelijevaju na potrošače kroz veće troškove u cijelom gospodarstvu.
“Vlade jako dobro znaju da postoji jasna veza između dizela i BDP-a budući da gotovo sve što ulazi i izlazi iz tvornice koristi dizel”, rekao je John Cooper glavni direktor Fuels Europe, odjela Europskog udruženja rafinerija nafte, piše HINA.
SAD je zbog ruske invazije na Ukrajinu zabranio uvoz nafte iz Rusije, Britanija je najavila da će postupno smanjivati uvoz nafte i naftnih derivata do kraja godine, a Europska unija razmatra mogućnost zabrane, podsjeća Reuters.
U međuvremenu, nekoliko naftnih kompanija odustalo je od kupnje ruske nafte, strahujući od negodovanja javnosti, poteškoća s financiranjem i ugovaranjem osiguranja i nesklonosti brodara da ju utovaruju u ruskim lukama.
Europska zabrana blokirala bi oko 760.000 barela dnevno ruskog plinskog ulja i dizela, što bi trebalo nadoknaditi, navodi energetska konzultantska tvrtka FGE.
Europskim rafinerijama bit će teško povećati proizvodnju srednjih destilata, koji uključuju dizel i lož ulje, pa bi Europa morala pronaći druge izvore nabave dizela, vjerojatno po višim cijenama, kazao je Cooper.
Ruski dizel čini približno polovinu europskog uvoza, izjavili su izvršni direktori Vitola i Gunvora Russell Hardy i Tornqvist u utorak na globalnom samitu o sirovinama u organizaciji Financial Timesa.
Saudijska Arabija, drugi najveći dobavljač, činila je samo 12 posto uvoza u 2021. godini, prema FGE-u.
Francuska je u 2020. uvezla 25 milijuna tona dizela, od čega četvrtinu iz Rusije, prema francuskom udruženju naftne industrije (UFIP) i mogla bi imati teškoća s pronalaženjem alternativnih izvora nabave.
“Procjenjujemo da bi se 10 do 15 posto moglo naći negdje drugdje”, izjavio je ovog mjeseca Olivier Gantois, šef UFIP-a.
U Ujedinjenom Kraljevstvu ruski dizel činio je 2020. godine petinu uvoza tog goriva, prema službenim podacima.
Njemačka je, čini se, u složenijem položaju jer se snažno oslanja na ruski dizel, pa je njezin manevarski prostor za izrazitije smanjenje uvoza ograničen, prema izvorima u trgovinskim krugovima.
Njemačka je u 2020. gotovo 30 posto potreba za dizelom i plinskim uljem pokrivala uvozom iz Rusije, pokazuju podaci Eurostata.
Iako je nekoliko tvrtki samoinicijativno odlučilo obustaviti uvoz, ruski derivati i dalje stižu u Njemačku, prema izvorima u trgovini i industriji, a očekuje se da će tako i ostati, budući da nema alternativnih izvora nabave
“Trenutno jednostavno nema dovoljno dizela da se ne bi uzimao (onaj iz Rusije)”, izjavio je izvor iz trgovine.
“Vidimo da bi neki ljudi radije nabavili naftu iz drugih izvora, ali ako alternativa ne postoji, uzet će i rusku naftu”, dodao je izvor.
Za razliku od Europe, Bliski istok obično ima višak dizela, zbog većih rafinerijskih kapaciteta i proizvodnje usmjerene upravo na to gorivo.
Očekuje se da će neto višak ove godine porasti na 1,33 milijuna barela dnevno, navodi FGE. Međutim, nisu svi proizvodi s Bliskog istoka u skladu s europskim standardima niske razine onečišćenja.
Vjerojatniji je izvor zamjenskih barela za Europu SAD, koji će ove godine imati neto suficit od 1,1 milijuna barela dnevno, navodi FGE.
No, trebat će vremena da u Europu počne stizati više barela s Bliskog istoka i iz SAD-a, rekao je jedan trgovac, dodajući da će zato, “za sada, sve ostati po starom”.
Ekonomija
Industrija i građevinski sektor u Austriji u padu: Tisuće radnika manje
Recesija i dalje traje, a njezini učinci vidljivi su i na tržištu rada. Industrija i građevinski sektor prošle su godine zabilježili znatan pad zaposlenosti.
Dugotrajna stagnacija domaćeg gospodarstva se nastavlja – i u skoroj budućnosti ne očekuje se poboljšanje. Novi ministar financija Markus Marterbauer ovog je tjedna ponovno upozorio na produljenje recesije, istaknuvši da Austriji jednostavno nedostaje novca, kako je objasnio političar SPÖ-a.
Nema viška sredstava: Ministar financija šokirao izjavom
Teška gospodarska situacija odražava se i na tržištu rada. Iako su stopa nezaposlenosti od 5,2 posto i stopa zaposlenosti od 74,1 posto ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu, industrijski sektor bilježi značajan pad.
Austrija ispod europskog prosjeka
“Unatoč gospodarskoj krizi i rekordnom broju stečajeva poduzeća, austrijsko tržište rada u 2024. godini pokazalo se relativno stabilnim. Ukupni broj zaposlenih ostao je gotovo isti u usporedbi s prethodnom godinom”, rekao je generalni direktor Statistik Austria, Tobias Thomas.
“Međutim, trajna recesija u industriji ostavila je jasne tragove na tržištu rada: u proizvodnom sektoru broj zaposlenih smanjen je za 38.400, dok je u uslužnim djelatnostima došlo do porasta. Također, stariji radnici su ostali duže u radnom odnosu – u 2024. godini 58,8 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine bilo je zaposleno, što je povećanje od 1,5 postotnih bodova. Ipak, Austrija je u međunarodnoj usporedbi i dalje ispod europskog prosjeka kada je riječ o zaposlenosti starijih osoba”, dodao je Thomas.
Negativan trend u proizvodnji
Prema preliminarnim podacima, austrijsko gospodarstvo smanjilo se za 1,2 posto u 2024. godini, nakon pada BDP-a od 1,0 posto godinu ranije. Posebno je pogođena proizvodnja robe, koja je pala za 5,5 posto, dok su javna uprava, zdravstvo i obrazovanje ostvarili realan rast od 2,0 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ova suprotna kretanja jasno se reflektiraju i na tržištu rada.
Veliki pad u proizvodnom sektoru
Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u proizvodnom sektoru, gdje je broj zaposlenih smanjen za 38.400. S druge strane, javni i socijalni sektor (+35.700) te trgovina (+22.300) zabilježili su rast zaposlenosti.
Ekonomija
Nakon pada dobiti: Mega-korporacija VW ukida rad od kuće
Nakon drastičnog pada dobiti, automobilski gigant Volkswagen ukida opciju rada od kuće za sve svoje zaposlenike.
Čak 24.000 zaposlenika morat će se vratiti u urede, budući da je VW u posljednjim mjesecima pretrpio velike gubitke. Sada se mjere štednje odražavaju i na omiljeni home office model zaposlenika.
Velika zabrinutost među zaposlenicima
Sve više zaposlenika obraća se radničkom vijeću i odjelu za ljudske resurse, izražavajući zabrinutost kako će uskladiti svoje svakodnevne obveze.
Od travnja 2025. rad od kuće bit će smanjen sa četiri na samo dva dana tjedno, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo. Mnogi će sada morati potpuno prilagoditi svoj način života, posebno roditelji malodobne djece.
Glasnogovornica VW-a poručila je: “S obzirom na trenutačne ekonomske izazove, osobna suradnja u timovima je ključna.”
Volkswagen je u utorak objavio da je prošle godine njegova dobit pala za 30,6 posto, na 12,4 milijarde eura.
Ekonomija
Stručnjak šokira prognozom stečajeva u Austriji: “Gospodarstvo jedva preživljava”
Glavnji vjerovnički zaštitni savez KSV1870 zbog stalno slabe gospodarske aktivnosti ove godine ne očekuje pad broja stečajeva, koji su u posljednje vrijeme bili na visokoj razini. Za 2025. godinu predviđaju između 6.500 i 7.000 stečajeva, što bi odgovaralo prošlogodišnjoj razini. Trenutno nema “realnih znakova” da će se “val insolventnosti” uskoro smanjiti, izjavio je u srijedu KSV-ov stručnjak za stečajeve Karl-Heinz Götze.
Sve više stečajeva u prva tri mjeseca 2025.
Prema procjenama KSV1870, samo u prvom kvartalu 2025. godine 1.741 poduzeće prijavilo je stečaj, što je 3,1 posto više nego prethodne godine, s prosječno 19 stečajeva dnevno. Najviše su pogođeni sektor trgovine, građevinski sektor i ugostiteljstvo, koji zajedno čine oko 45 posto svih stečajeva. Ipak, građevinski sektor (-12 posto) i ugostiteljstvo (-11,2 posto) bilježe blage padove broja stečajeva.
Götze: Austrijsko gospodarstvo i dalje posrće
Unatoč blagom smanjenju stečajeva u građevinarstvu, stručnjaci upozoravaju da su ekonomski problemi daleko od riješenih. Najveći porast stečajeva zabilježen je u sektoru nekretnina i stanogradnje, gdje je u prvom tromjesečju broj insolventnih tvrtki skočio za gotovo 62 posto. “Pozitivni signali iz pojedinih sektora nisu dovoljni da poboljšaju cjelokupnu sumornu atmosferu,” izjavio je Götze i dodao: “Austrijsko gospodarstvo i dalje jedva preživljava. Potrebna mu je svježa financijska injekcija kako bi ponovno ojačalo.”
Daljnji rast obveza u stečajnim postupcima
Ukupni dug insolventnih poduzeća u prvom kvartalu dosegnuo je 2,04 milijarde eura, što je povećanje od 6,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Najveći pojedinačni stečaj odnosi se na tvrtku Signa Prime CM 2017 GmbH, čiji dug iznosi 479 milijuna eura. Iako je u prvom kvartalu bilo 12 velikih stečajeva (s obvezama iznad 10 milijuna eura), to je šest slučajeva manje nego prethodne godine.
Manji broj privatnih stečajeva
Pozitivnija vijest dolazi s područja privatnih stečajeva, čiji je broj pao na 2.131, što predstavlja smanjenje od 8,7 posto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Smanjenje je zabilježeno u svim saveznim pokrajinama osim u Salzburgu, gdje je broj stečajeva porastao za 2,9 posto. Najveći pad broja privatnih stečajeva zabilježen je u Štajerskoj (-25,4 posto), Koruškoj (-23 posto) i Gornjoj Austriji (-11,4 posto). Paralelno s time, ukupni dug privatnih stečajeva smanjio se za 12,8 posto, na 205 milijuna eura, što u prosjeku znači dugovanje od oko 96.000 eura po slučaju.
You must be logged in to post a comment Login