Austrija
Mjere Grada Beča protiv širenja koronavirusa
U skladu s novim mjerama za sprječavanje širenja koronavirusa u glavnom gradu Austrije do 3. travnja ove godine zabranjuju se okupljanja s više od 500 ljudi na otvorenom i preko 100 ljudi u zatvorenom prostoru, najavili su 11. ožujka na konferenciji za novinare bečki gradonačelnik Michael Ludwig, dogradonačelnica Birgit Hebein i gradski vijećnik za zdravstvo Peter Hacker. Za muzeje, kazališta i turističke atrakcije također vrijedi ograničenje od maksimalno 100 ljudi, no ono se ne odnosi na supermarkete, trgovačke centre i lokalne trgovine, a nema ograničenja ni za javni prijevoz. Najavljeno je i zatvaranje škola i vrtića od sljedećeg tjedna. Zdravstvene i socijalne ustanove, kao što su centri za mlade, ostaju otvorene.
Uz to sve je dulji popis odgođenih i otkazanih događanja koja su se u narednim tjednima trebala održati u austrijskoj prijestolnici. Direktor Bečkog holdinga, Kurt Gollowitzer, izrazio je žaljenje zbog otkazivanja i odgađanja planiranih manifestacija, istaknuvši kako su ove mjere potrebne za zaštitu zdravlja posjetitelja i zaposlenika Holdinga. Zajedno s organizatorima trenutno se nastoje pronaći novi termini za otkazana događanja i što jednostavnije riješiti problem povrata novca za kupljene ulaznice. Osim toga, Bečki je holding do početka travnja za javnost zatvorio četiri svoja muzeja – Kuću glazbe, „Kunst Haus Wien”, Mozartovu kuću i Židovski muzej. Otvaranje novog muzeja za suvremenu umjetnost, koje je bilo planirano za 13. ožujka, privremeno je odgođeno. Neće se održati ni brojna sportska događanja poput Bečkog gradskog maratona koji okuplja desetke tisuća trkača iz cijelog svijeta.
Grad Beč dobro je pripremljen za trenutnu situaciju, a krizni stožer koordinira sve mjere s ciljem suzbijanja širenja zaraze, kazao je gradonačelnik Ludwig. Osim toga, planirano je pružanje financijske potpore manjim poduzećima pogođenima trenutnom situacijom, a u svrhu istraživanja koronavirusa stručnjacima je na raspolaganje stavljeno milijun eura. Grad je uspostavio i posebnu telefonsku liniju za podršku rizičnim skupinama putem koje, primjerice, starije osobe mogu zatražiti pomoć pri kupovini namirnica i lijekova, priopćeno je iz Međunarodnog ureda Grada Beča.
Prema službenim podacima objavljenima 12. ožujka u 8 sati ujutro u austrijskoj je prijestolnici koronavirusom zaraženo 58 osoba, a zabilježen je jedan smrtni slučaj.
Više informacija o koronavirusu u Beču možete pronaći na sljedećim poveznicama: https://www.wien.gv.at/english/health-socialservices/coronavirus.html.
Foto: PID I Alexandra Kromus
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login