Pregovarači iz potencijalno plavo-crne koalicije zalažu se za još oštrije prometne kazne. Moglo bi biti i više radara.

Pokrajina Salzburg već je bila zadužena za posljednje pooštravanje kazni za prebrzu vožnju. Kazne su znatno pooštrene, a u ekstremnim slučajevima prijeti čak i prodaja vašeg voljenog automobila na dražbi. No to očito nije puno pomoglo, pokazuje i uvid u policijska izvješća od prošlog vikenda.

I u gradu Salzburgu, koji sigurno nema puno područja za prebrzu vožnju, dogodile su se četiri teške nesreće zbog prevelike brzine. Još jedna kap koja je prelila čašu političkoj devi. U ponedjeljak će se grad, država i policija sastati kako bi razgovarali o daljnjim mjerama, javlja ORF Salzburg.

Jedno se čini sigurnim: potrebne su strože kazne. Tako to vide i gradonačelnik Bernhard Auinger i državni savjetnik za promet Stefan Schnöll.

“Nedavni događaji pokazuju nam da se moramo odlučno nastaviti boriti protiv prebrze vožnje. Ovo počinje kontrolama i završava daljnjim pooštravanjem zakona”, kaže Schnöll, koji je također član skupine za promet u plavo-crnim pregovorima u saveznim saveznim državama. razina .

O svemu sada treba razgovarati, pa tako i o radarskom nadzoru stacionarnim radarima, što je zapravo prilično neobično u gradu. Spreman sam i otvoren za sve što doprinosi sigurnosti na ulicama, kaže gradonačelnik Bernhard Auinger u Spaceu.

Sve više ulica se ozelenjava i preuređuje, a parkirnih mjesta sve je manje.

„Siđi s asfalta“ moto je grada Beča. Posvuda se dodaje zelenilo te se stvara više prostora za bicikliste i pješake. Već je provedeno više od 300 klimatski prilagođenih projekata. Nedavno su Bernardgasse u Vienna-Neubau i Wiedner Hauptstraße (Beč-Wieden) dobile novi izgled. Prošle, 2024. godine napravljeno je 23 kilometra novih biciklističkih staza i uloženo 53 milijuna eura.

Uz Wieder Hauptstraße – koja je dovršena s velikim kašnjenjem – bilo je i drugih prestižnih projekata u duhu zaštite klime. U Argentinierstraße posađeno je 70 novih stabala i napravljeno 100 travnatih gredica. Na Praterstraße, 50 novih stabala i veliko zelenilo osiguravaju dizajn “prikladan za klimu”.

Očekuje se nastavak pada automobilskog prometa na području grada. Grad Beč je u tu svrhu već izradio strateški dokument. Prema studiji “Smart Climate City Strategy Vienna”, do 2030. godine na tisuću stanovnika trebalo bi biti samo 250 osobnih automobila. Svjesno smanjenje parkirnih mjesta dio je plana. “Parkirna mjesta na javnim površinama postupno će se smanjivati”, navodi list.

Za pet godina tek će svaki četvrti Bečanin imati automobil. Prema “Kurieru”, to odgovara gubitku od 200.000 vozila. „Beč realizira i promiče 15-minutni grad s kratkim udaljenostima putovanja, živahnim četvrtima mješovite namjene i preraspodjelom javnog cestovnog prostora u korist aktivne mobilnosti, javnog prijevoza i atraktivnih mjesta za boravak“, stoji u studiji Grada Beča. . Ambiciozni cilj savjetnika za planiranje Ullija Sime (SP): Udio vozila s nefosilnim pogonom u novim registracijama trebao bi se povećati “na 100 posto” do 2030. godine…

Adekvatno poznavanje njemačkog mora biti preduvjet za primanje obiteljskog dodatka i sl. Ovaj zahtjev dobiva veliku podršku u javnosti.

Većina Austrijanaca želi da se obiteljski dodaci i druge socijalne naknade isplaćuju samo ako djeca imaju dovoljno znanja njemačkog jezika.

“Trebaju li socijalne naknade kao što su obiteljski dodaci biti vezane uz dječje znanje njemačkog od pete godine? To je ono što je “Unique Research” pitao 500 Austrijanaca za “Heute” (online od 20. do 23. siječnja, maksimalni raspon fluktuacije ±4, 4) postotak). Njihovo mišljenje je jasno:

81 posto načelno podržava ideju, a 52 posto čak kaže “apsolutno”. Samo svaki deseti ispitanik je protiv prijedloga.

Bez obzira na stranačke preferencije, odobravanje je više od 50 posto. Očekivano, najveći odobravanje je među pristašama FPÖ-a 91 posto, dok je među pristašama ÖVP-a 88 posto.

Zahtjev ne izaziva toliko entuzijazma kod simpatizera ostale tri parlamentarne stranke kao kod plavo-crnih. 83 posto birača Neosa podržava ideju, dok među fanovima SPÖ-a gotovo tri od četiri ispitanika podržavaju ideju sa 73 posto. Na posljednjem su mjestu – i to također ne čudi – glasači Zelenih. Točno dvije trećine njih je za tu mjeru, dok je četvrtina protiv njezina pooštravanja.

83 posto muških ispitanika primanje socijalne pomoći želi povezati sa znanjem njemačkog jezika, dok su žene na prosječnih 81 posto.