Hrvatska
Ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović: Corona virus je glavni neprijatelj
Corona virus je problem broj jedan, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon današnjeg sastanka državnog vrha.
“Moj apel svima je: fokusirajte se na corona virus. To je glavni neprijatelj. A najbolja linija obrane, najbolji način je da poštujete sve donesene odluke. Iako vam se možda čini da neprijatelj nije tu, on je tu”, – rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Na sastanku državnog vrha RH osim situacije s corona virusom razgovaralo se naravno i o jučerašnjem potresu u Zagrebu. Utvrdili su da je sve što je komunicirano pokazalo visoku razinu sinergije, koherentnosti i koordinacije svih službi koje sudjeluju u zaštiti i spašavanju. U sljedećim će danima biti jasno ustanovljeno u kojim se objektima u Zagrebu može živjeti, a koji više nisu pogodni za život. Potvrđeno je i da je većina od 12 hospitaliziranih zbog potresa lakše ozlijeđena, ali je djevojčica u stanju životne ugroze.
Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da su jučer dobili potvrdu da je Arena jedna od najsigurnijih građevina u Zagrebu. Dodao je da su neki zdravstveni objekti izvan funkcije, te da se za neka od njih još iznalaze rješenja.
Veći dio sastanka ipak je bio posvećen, kako ističu, problemu broj jedan, a to je globalna pandemija corona virusa i o mjerama koje se planiraju donijeti. Razmatrani su i budući koraci i sve ono što će se u budućem vremenu morati raditi i organizirati da bi što više usporili širenje zaraze.
“Idemo prema sve strožim mjerama kretanja do toga da će se kretati oni koji moraju obavljati posao kako život ne bi stao, ali to ne znači sve službe nego sve one koje su nužne, a i izlazak prema onim potrebama koje su nužne”, zaključio je ministar Božinović.
R.P
Foto: eZadar / Borna Filić (PIXELL)
Hrvatska
Hrvatska u polufinalu, slavlje u svlačionici otvorilo pitanje dočeka u Zagrebu
Hrvatska rukometna reprezentacija izborila je plasman u polufinale Europskog prvenstva nakon dramatične pobjede protiv Mađarske. Dok je slavlje najprije zahvatilo tribine, ubrzo su se na društvenim mrežama pojavile i snimke iz svlačionice uz pjesmu Bijeli golubovi Marka Perkovića Thompsona, što je ponovno otvorilo pitanje mogućeg dočeka reprezentacije u Zagrebu.
Ako rukometaši i ove godine budu željeli Thompsonov nastup na dočeku, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević mogao bi se naći pred istim izazovom kao i ranije, s obzirom na gradsku odluku kojom su Thompsonovi koncerti na javnim površinama zabranjeni.
Predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić poručio je kako fokus treba ostati na sportskom uspjehu. Istaknuo je da Zagreb tradicionalno organizira dočeke za rukometaše te da će se Grad, u suradnji s Hrvatskim rukometnim savezom, pobrinuti za organizaciju ako reprezentacija osvoji medalju.
S druge strane, HDZ-ov Mario Župan nada se da će gradonačelnik dočekati rukometaše bez obzira na okolnosti te poručio kako sportaši trebaju imati pravo na glazbu koju žele.
Tomašević zasad ne iznosi jasan stav. Na konferenciji za medije naglasio je da su u komunikaciji sa Savezom te da će se više znati kada budu poznati detalji.
Podsjetimo, Europska rukometna federacija nedavno je zabranila izvođenje Thompsonove pjesme Ako ne znaš šta je bilo na utakmicama Eura, navodeći da ne predstavlja vrijednosti natjecanja. Unatoč tome, Thompson je prošle godine nastupio na svečanom dočeku rukometaša u Zagrebu.
Za sada je, poručuju iz Grada i Saveza, u prvom planu polufinale – a pitanja oko dočeka ostaju otvorena.
Hrvatska
Veliki broj hrvatskih građana mora ove godine promjeniti osobne iskznice
Tijekom 2026. godine svi građani koji još uvijek koriste osobne iskaznice izdane prije 2002. moraju ih zamijeniti novima. Obveza proizlazi iz zakona donesenog 1991. godine, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva je 3. kolovoza. Nakon tog datuma stare iskaznice više se neće smatrati važećim identifikacijskim dokumentima, navodi Poslovni dnevnik.
Posljedice nakon isteka roka
Osobne iskaznice kojima je istekao rok važenja neće se moći koristiti prilikom prelaska državne granice, u bankama, poštanskim uredima, kao ni pri ostvarivanju prava i obveza pred državnim i drugim institucijama.
Ova se zakonska obveza odnosi na sve hrvatske državljane starije od 18 godina koji imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj. Građani koji ne zatraže novu iskaznicu u predviđenom roku mogu biti kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 66,36 eura.
Za ostale građane vrijedi uobičajeno pravilo zamjene osobne iskaznice po isteku roka važenja, najčešće svakih pet godina, ovisno o dobi nositelja i vrsti dokumenta.
Cijene izrade nove osobne iskaznice
Trošak izrade osobne iskaznice ovisi o odabranom postupku:
- redovni postupak: 13,27 eura
- ubrzani postupak: 25,88 eura
- žurni postupak (u roku do tri radna dana): 66,36 eura
Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu mlađu od 18 godina s prebivalištem u Hrvatskoj u redovnom postupku je besplatno.
Hrvatska
Plaće u Hrvatskoj i dalje rastu, medijalna plaća gotovo 1300 eura
Prosječna neto plaća po satu u Hrvatskoj u studenom 2025. godine iznosila je 9,17 eura, što predstavlja rast od 15,9 posto u odnosu na listopad te povećanje od 14,8 posto u usporedbi sa studenim 2024., objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Prema istim podacima, prosječna mjesečna neto plaća u studenom 2025. iznosila je 1.498 eura. Na godišnjoj razini riječ je o nominalnom rastu od 9,7 posto, dok je realni rast iznosio 5,7 posto.
U odnosu na plaću isplaćenu za listopad 2025., prosječna neto plaća u studenom bila je nominalno viša za 1,9 posto, a realno za 1,3 posto.
Najviše i najniže plaće po djelatnostima
Najviša prosječna mjesečna neto plaća zabilježena je u djelatnosti zračnog prijevoza i iznosila je 2.315 eura. S druge strane, najniži prosjek ostvaren je u proizvodnji odjeće, gdje je neto plaća iznosila 967 eura.
Medijalna plaća ispod prosjeka
Medijalna neto plaća u studenom iznosila je 1.278 eura, što znači da je polovica zaposlenih primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na listopad medijan je blago pao za 0,2 posto, dok je u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine porastao za 10 posto.
Kretanje bruto plaća
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 2.093 eura. U odnosu na listopad to je nominalni rast od 2,3 posto i realni rast od 1,7 posto.
Na godišnjoj razini prosječna bruto plaća bila je nominalno viša za 10,2 posto, a realno za 6,2 posto.
Kao i kod neto iznosa, najviša prosječna bruto plaća zabilježena je u zračnom prijevozu (3.370 eura), dok je najniža zabilježena u proizvodnji odjeće (1.277 eura).
Prosjek za prvih 11 mjeseci 2025.
U razdoblju od siječnja do studenog 2025. prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.445 eura, što je nominalno 10 posto više nego u istom razdoblju 2024., a realno 6,1 posto više.
Istodobno je prosječna bruto plaća iznosila 2.010 eura, uz nominalni rast od 10,7 posto i realni rast od 6,8 posto.
Plaćeni sati i satnica
U studenom 2025. prosječan broj plaćenih sati iznosio je 158, što je u odnosu na listopad manje za 12,7 posto. Najveći broj plaćenih sati zabilježen je u vodenom prijevozu (173), dok je najmanji prosjek ostvaren u djelatnostima upravljanja i održavanja zgrada te uređenja i održavanja krajolika (142 sata).
Prosječna neto satnica u studenom iznosila je 9,17 eura, uz već spomenuti snažan rast na mjesečnoj i godišnjoj razini.




You must be logged in to post a comment Login