Hrvatska
Krivotvorenje PCR testa sve popularnije u Hrvatskoj
Slobodan ulazak u Hrvatsku moguć je jedino uz negativan PCR test ili liječničku potvrdu da ste preboljeli koronavirus. Ako ih nemate, policija će vam propisati samoizolaciju dok ne dobijete negativan rezultat na korona testu. Ovo je razlog zbog čega je posljednjih dana krivotvorenje PCR testa sve popularnije u Hrvatskoj. RTL-ova emisija „Potraga“ je saznala kako […]
Slobodan ulazak u Hrvatsku moguć je jedino uz negativan PCR test ili liječničku potvrdu da ste preboljeli koronavirus. Ako ih nemate, policija će vam propisati samoizolaciju dok ne dobijete negativan rezultat na korona testu. Ovo je razlog zbog čega je posljednjih dana krivotvorenje PCR testa sve popularnije u Hrvatskoj.
RTL-ova emisija „Potraga“ je saznala kako je u Brodsko-posavskoj županiji ove godine evidentirano više od 30 lažnih PCR testova, na što su policijski službenici postupili na propisan i zakonit način. PCR testovi u Hrvatskoj koštaju 500 do 700 kuna, zbog čega je to mogući razlog krivotvorenja testova.
Posljednjih dana su u Međimurskoj županiji saznali za prve slučajeve krivotvorenja testa iz Austrije. „Jedno iskustvo s kojim smo se mi prvi puta susreli bio je upit iz jednog doma za starije i nemoćne u Austriji o autentičnosti, za dva rezultata koja su obrađena u našem laboratoriju, znači za dva uzorka gdje je voditeljica tog doma posumnjala u vjerodostojnost tog nalaza i nama se obratila gdje smo utvrdili da su ti nalazi krivotvoreni jer ne odgovaraju našim brojevima protokola kroz koji su zavedene osobe točno koje su kod nas testirane“, izjavila je ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo Marina Payern Pal.
Policija svaki test ili potvrdu o preboljenom koronavirusu na graničnim prijelazima unosi u svoju bazu. S jednim testom nije moguće dva puta proći granicu, međutim ako je to prvi put, utvrđivanje autentičnosti testa za policiju nije lak posao.
Većina PCR testova ima QR kod, s kojim se najlakše obavi provjera. Ako nema QR kod, onda se koriste druge metode kao što su detekcije krivotvorine, provjeravaju se podaci u bazama podataka, kao što su vrijeme testiranje, dobivanja nalaza te serijski broj testa.
Payern Pal je izjavila kako sve rezultate testova, bili oni pozitivni ili negativni, šalju u Hrvatski Zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a iz HZZO-a su poručili kako policajac vidi da je osoba u registru izoliranih ili samoizoliranih i tamo vas i sam registrira ako nemate negativan PCR test. I dalje nije jasno zašto granični policajci ne vide cijelu bazu podataka. Zbog toga se kritizira postupak HZZO-a koji otežava posao graničnim policajcima.
- Velika akcija Cobre u Klagenfurtu, uhićen muškarac koji je izbo mladu majku
- U Austriju stižu minusi i snijeg
- Hrvat pokušao opljačkati Austrijanca pa “nadrapao”
- Zbog ovog prekršaja vozaču u Austriji oduzeti i automobil i vozačka
- U Austriji se 14.000 kućanstava prijavilo za bonus od 200 eura
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – lukasmilan | Pixabay
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
