Connect with us

Austrija

Kocher planira reformu AMS-a i tržišta rada: Planiraju se i promjene R-W-R karte

Objavljeno

na

Pri preuzimanju dužnosti ministra rada, Martin Kocher najavio je da će fokus njegovog djelovanja nakon borbe s krizom biti i reforma tržišta rada odnosno sustava za traženje posla. Kako se situacija s koronavirusom polako smiruje čini se da će austrijski ministar rada pojačava aktivnosti na svom prvotno zacrtanom planu.

U Austriji je trenutno nezaposleno oko 393 tisuće ljudi, više od 10 tisuća manje nego prošlog tjedna što su zapravo dobre brojke. Austrija se iz krize izvukla prije nego je to bilo očekivano.

U razgovoru s medijima Kocher je najavio da će nastavati planirane pripreme za reformu sustava, a prvo na što će se bazirati je reforma osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Upravo radi toga Kocher planira putovanja u neke države, prije svega u Dansku. tamo će se sastati s kolegama, socijalnim partnerima i stručnjacima, a nakon Danske isto bi trebao napraviti i u Njemačkoj.

Jedan od ciljeva je usmjeren i na brzi pronalazak novog posla, a posebna pažnja bit će posvećena obrazovanju budući da 45 posto nezaposlenih u Austriji ima samo obvezni stupanj obrazovanja. Prema Kocherovim riječima, 23 posto od gotovo 400.000 ljudi koji trenutno traže posao ima zdravstvenih problema, što znači da se ne mogu u potpunosti zaposliti o čemu će također biti riječi.

Crveno-bijelo-crvena karta – „Rot-Weiß-Rot – Karte”

Ono što je posebno zanimljivo dijelu našeg čitateljstva je i činjenica da Kocher planira napraviti reformu crveno-bijelo-crvene karte („Rot-Weiß-Rot – Karte” ) kako bi se državljanima “trećih” zemalja omogućio lakši pristup tržištu rada. O tome zasad nema puno informacija, no ministar Kocher je naglasio da će vidi prostora za napredak i po tom pitanju.

Prema najavama, cjelokupni koncept trebao bi biti predstavljen u prvoj polovici ove godine kad bi trebalo biti poznato i više informacija o potonjem pitanju.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Ludwig zahtijeva: “Trebamo više policije u 10. bečkom kotaru!”

Objavljeno

na

Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. Gradonačelnik Ludwig smatra federalnu vladu odgovornom i zahtjeva više policije u Beču.

Koja je svrha zone zabrane oružja koja se na Reumannplatzu provodi od početka travnja? Velika – ako pitate kancelara Karla Nehammera (ÖVP). Nedovoljno – ako pitate gradonačelnika Beča Michaela Ludwiga (SPÖ).

Do sada je podneseno 190 prijava i oduzeto devet noževa. Diljem Beča bilo je čak 8.700 provjera i 940 prijava. Kao rezultat toga, zločini su ukupno smanjeni za oko 60 posto. Ali Ludwig sada tjera ljude da sjednu i obrate pozornost. Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. “Trebamo više policajaca u Favoritenu”, njegova je poruka. Čineći to, saveznu vladu poziva na odgovornost.

“Ne može biti slučaj da se velika četvrt poput Favoritena, s više stanovnika od Linza, mora zadovoljiti samo s polovicom policajaca. Nećemo odustati od svojih zahtjeva prema Ministarstvu unutarnjih poslova”, napisao je gradonačelnik Ludwig.

Zapravo, potražnja nije nova. Čak i prije uvođenja zone zabrane oružja na Reumannplatzu, SPÖ Beč je pozvao na više policije u 10. kotaru. Prema podacima Ravnateljstva državne policije Beč, 410 policajaca još uvijek ima stalan posao u Favoritenu.

Podršku im u redovnom patrolnom radu, ali i u ključnim operacijama pružaju razne jedinice, kao što su pripravna jedinica, radna grupa za borbu protiv uličnog kriminala, WEGA, jedinica policijskih pasa, službenici Državnog ureda kriminalističke policije ili Državnog prijevoza Odjel.

“Beč nije nesiguran, ali ovdje imamo mnogo međunarodnih organizacija i raznih federalnih institucija. Zato ima mnogo demonstracija na koje dolaze i ljudi iz inozemstva. Zato je bečka policija posebno izazovna”, kaže Ludwig obrazlažući svoj zahtjev za više policajaca u Beču, a posebno u 10. kotaru.

“U kotaru radi dovoljno policajaca koji osiguravaju javni red, mir i sigurnost”, kažu u bečkoj policiji.

Nastavi čitati

Austrija

Evo u kojoj se pokrajini najviše zarađuje u Austriji

Objavljeno

na

By

Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. No, to se jasno razlikuje po saveznim državama.

Prema izvješću o plaćama ili studiji, također postoje jasne razlike u srednjem dohotku po saveznoj državi:

Bruto srednji dohodak po saveznoj državi:

 Beč: 56.980 eura
 Vorarlberg: 53.667 eura
 Salzburg: 53.200 eura
 Gradišće: 50.750 eura
 Gornja Austrija: 49.667 eura
 Donja Austrija: 49.000 eura
 Styria: 49.000 eura
 Tirol: 47.000 eura
 Koruška: 46.667 eura
Nastavi čitati

Austrija

Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi

Objavljeno

na

By

Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?

S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati ​​da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.

Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.

S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.

S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.

Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.

Nastavi čitati
LM