Austrija
KLAGENFURT: Van der Bellen se ispričao koruškim Slovencima
Povodom 100. godišnjice Koruškog plebiscita, predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen ispričao se slovenskoj manjini zbog „pretrpljene nepravde“. Na svečanom događaju u zgradi savezne pokrajine Koruške, Van der Bellen je zahvalio na hrabrosti zajedničke proslave slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i koruškom predsjedniku Peteru Kaiseru (SPÖ). Van der Bellen je izjavio kako je Koruška „prešla dug […]
Povodom 100. godišnjice Koruškog plebiscita, predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen ispričao se slovenskoj manjini zbog „pretrpljene nepravde“. Na svečanom događaju u zgradi savezne pokrajine Koruške, Van der Bellen je zahvalio na hrabrosti zajedničke proslave slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i koruškom predsjedniku Peteru Kaiseru (SPÖ).
Van der Bellen je izjavio kako je Koruška „prešla dug put pomirenja“ te citirao članak osam Saveznog ustava prema kojem Austrija ima dužnost štititi svoje etničke skupine. Nakon što je citirao članak, upitao se:
„Jesmo li se toga uvijek držali? Jesmo li živjeli svoju jezičnu i kulturnu raznolikost i uvijek odlučno osiguravali i promicali njezino očuvanje? Nažalost, moram priznati: Ne, to nije uvijek bio slučaj. Mnogo je toga došlo nakon dugo vremena, jako, jako kasno. Kao savezni predsjednik, želio bih se ispričati vama, dragi pripadnici slovenske etničke skupine, zbog pretrpljene nepravde i neprovođenja ustavom zajamčenih prava“
Ovim povijesnim riječima aplaudiralo je oko 130 posjetitelja proslave, a onda je Van der Bellen ispriku ponovio i na slovenskom jeziku. Van der Bellen se ponajviše ispričao zbog konflikta s dvojezičnim pločama, koji je politički riješen tek 2011. godine. U pojedinim dijelovima Koruške, gdje je većinsko stanovništvo slovensko, nalazi se oko 80 dvojezičnih ploča s natpisom na austrijskom i slovenskom jeziku. Preminuli političar Jörg Haider je za vrijeme svoje dužnosti u FPÖ i BZÖ bio veliki protivnih ovih ploča.
Korušku je Van der Bellen nazvao „posebnom pokrajinom, koja spaja Austriju i Sloveniju na poseban način“. U Koruškoj postoje dvojezične ploče, mediji, zborovi, vrtići, škole i sudovi te mnogobrojne udruge i projekti. Zahvalio se Slovencima, čiji glasovi su bili bitni za ostanak Koruške u Austriji. Ova izjava iznenadila je mnoge.
Svom slovenskom kolegi Pahoru je zahvalio na hrabrosti da prvi put zajedno slave ovaj događaj. Pahor je Klagenfurt nazvao današnjim „simboličnim glavnim gradom Europe“: „Europa nam omogućava biti ono što jesmo. Ne možemo promijeniti prošlost, ali možemo mijenjati budućnost. Sreća prati hrabre“.
Na događaju su nazočili i ministrica Susanne Raab (ÖVP) te vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) koji su zagarantirali zaštitu manjina.
Koruški plebiscit (referendum) održan je 10. listopada 1920. godine radi određivanja granice između Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Austrije nakon Prvog svjetskog rata. Jugoslavenska vojska je odmah nakon rata okupirala dijelove Koruške, ali se morala povući pod pritiskom Antante. Mirovnim ugovorom iz Saint-Germaina 1919. godine predviđeno je provođenje plebiscita u Koruškoj, sukladno načelu samoodređenja naroda. Većina glasača (59,04 posto) se izjasnilo za Austriju, stoga je ovo područje ostalo u sastavu Austrije.
Antonio Šećerović
Foto: Alexander Van der Bellen | Facebook
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
Austrija
Austrijska skijališta spremno dočekuju vrhunac zimske sezone
Skijališta Donje Austrije pozitivno gledaju na trenutnu situaciju sa snijegom malo prije početka božićnih praznika. 13 skijališta već je u funkciji, a u mnogima od njih rade sve žičare.
Skijališta Semmering Hirschenkogel, St. Corona am Wechsel (oba okruga Neunkirchen), Hochkar (okrug Scheibbs) i Annaberg (okrug Lilienfeld) već su u punom pogonu. Osim toga, stalno se otvara sve više staza, kaže Markus Redl, direktor tvrtke ecoplus Alpin GmbH. Zone za djecu, posebno u St. Corona am Wechsel i Mönichkirchen (okrug Neunkirchen), već su lako dostupne. U međuvremenu, manja područja vučnice još nisu otvorena.
“Prognoza za božićne praznike izgleda dobro jer se sada predviđaju niske temperature. To znači da kada dođu oborine, a to se svakako očekuje, doći će kao snijeg”, kaže Redl.
Do sada ima različitih količina snijega u velikim skijaškim područjima Donje Austrije. Na Hochkaru je 20 centimetara u dolini i 50 centimetara na planini, skijalište Semmering Hirschenkogel ima 25 centimetara u dolini i 45 centimetara na planini. Ima malo više s 40 centimetara u dolini i 60 centimetara na planini u Lackenhof am Ötscher (okrug Scheibbs). Na Gemeindealpe u Mitterbachu (okrug Lilienfeld) ima 10 centimetara snijega u dolini i 50 centimetara na planini.
- prosinca djeca do 16 godina mogu besplatno skijati na nekim skijalištima. U Hochkaru, Ötscheru i Mönichkirchenu možete skijati do 15 sati na Badnjak, a u Annabergu su tog dana otvorene do 14 sati.
Austrija
Nevjerojatna gužva u Austriji: 17 kilometarska kolona nakon nesreće na A1
U subotu malo prije Božića doći će do značajnih zastoja u turističkom prometu na West Autobahnu (A1). Nakon tri nesreće u smjeru Beča između Oeda (okrug Amstetten) i St. Pöltena, prema podacima policije, gužva je ukupno 17 kilometara.
Posljednjeg vikenda adventa mnogi su očito već na putu svojim obiteljima ili na godišnjem odmoru. Kad se dogode nesreće, vozači trebaju imati dobre živce – primjerice na A1 u smjeru Beča između Oeda i St. Pöltena.
Prema glasnogovorniku policije Johannu Baumschlageru, u subotu poslijepodne dogodile su se ukupno tri nesreće na ovoj dionici. Ima nekoliko lakše ozlijeđenih osoba. Zbog gužvi dugih 17 kilometara dolazi do značajnog gubitka vremena. Prometna redakcija ORF-a govori o kašnjenjima do sat i pol.
Policija savjetuje svim vozačima koji idu prema Beču da siđu s autoceste u Oedu i krenu federalnom cestom (B1).
You must be logged in to post a comment Login