U današnjem svijetu, gdje se sve mijenja brže nego ikad, poznavanje stranih jezika postalo je više od praktične vještine. To je alat za povezivanje, razumijevanje i osobni rast.

Prema austrijskim podacima, čak do 20 % stanovništva Austrije ne govori njemački tečno. Mnogi od njih žele naučiti ili poboljšati jezik, ali ih obveze – posao, djeca, nedostatak vremena – sprječavaju da pohađaju klasične tečajeve.

Učenje jezika – više od riječi i gramatike

Učenje jezika nije samo pamćenje riječi i gramatičkih pravila. To je proces razumijevanja kulture, ljudi i načina razmišljanja.
Ipak, većina tečajeva ostaje zarobljena u starim metodama koje brzo ubiju motivaciju.

Ako želite učiti smisleno, fleksibilno i s užitkom, vrijeme je da otkrijete novi pristup koji spaja tehnologiju, kreativnost i osobni razvoj.

Jezična učionica – moderno učenje jezika za 21. stoljeće

Jezična učionica je inovativan online program koji mijenja način na koji učimo strane jezike.
Za razliku od klasičnih škola, Jezična učionica polazi od čovjeka koji uči, a ne samo od jezika koji se uči.

„Ne govorimo samo različitim jezicima – već i kroz različite kulture.“

Svaki sat postaje putovanje kroz jezik i kulturu, a ne puko učenje napamet.

Učenje koje nadilazi granice učionice

Nastava u Jezičnoj učionici je potpuno online, što znači da možete učiti kad god i gdje god želite – iz svog doma, s posla ili dok putujete.
Ipak, pristup ostaje osoban i interaktivan: vaš napredak se pomno prati, prilagođava se sadržaj i potiče vas se na aktivno sudjelovanje.

Takav pristup potiče dublje razumijevanje jezika, jača samopouzdanje u komunikaciji i razvija osjećaj za kulturu.

Inovativni alati i osobni pristup

Jezična učionica koristi suvremene digitalne alate i metode koje potiču samostalnost, kritičko razmišljanje i kreativnost.
Svaki polaznik napreduje vlastitim tempom, a fokus je na:

• stvarnim situacijama i dijalozima
• kulturnim kontekstima
• razumijevanju načina na koji jezik oblikuje naš pogled na svijet

Cilj nije samo „naučiti njemački“, već razumjeti i osjećati jezik.

Više od tečaja – iskustvo koje mijenja način razmišljanja

Ako tražite tečaj koji nije samo lista gramatičkih pravila, Jezična učionica donosi iskustvo koje vas vodi korak po korak prema stvarnoj komunikaciji.

„Učenje jezika nije samo stjecanje nove vještine. To je proces osobnog rasta.“

Ovdje se gramatika otkriva kroz životne situacije, razgovor i iskustvo, a svaka lekcija postaje prilika za rast.

Vaše mjesto je ovdje

Ako vjerujete da učenje može biti više od pukog ponavljanja fraza – da može biti iskustvo, otkrivanje i inspiracija – onda znate gdje Vas čeka vaša sljedeća avantura. Pridružite se Jezičnoj učionici i otkrijte svijet koji počinje jednom jednostavnom rečenicom – na jeziku koji želite savladati.

Studenti u Austriji u prosjeku su stariji i više rade. Pokazuje to aktualna studija Eurostudenta koja uspoređuje društvene i ekonomske uvjete studiranja u 25 zemalja.

Studenti u ovoj zemlji moraju raditi posebno često. Među onima koji rade više od 20 sati, tri četvrtine ne bi si moglo priuštiti studij bez rada. Jedna od osam osoba ozbiljno razmišlja o prekidu studija.

Austrijski studenti u prosjeku imaju 27,1 godinu, polovica ih je starija od 25 godina. Prosječna dob u usporednim zemljama je 25,9 godina, odnosno trećina je starija od 25 godina. Međutim, raspon je širok i kreće se od prosječne dobi od 20,9 godina u Azerbajdžanu do 31,4 godine na Islandu.

Općenito, prema studiji, studenti koji ne dolaze iz akademskih obitelji i koji započinju sveučilišni studij nakon profesionalnog iskustva ili na alternativne načine stariji su na početku studija. Isto vrijedi i za studente koji rade više od 20 sati tjedno. U pravilu su više ovisni o vlastitim prihodima, a manje se mogu osloniti na potporu roditelja ili države.

U Austriji je skupina studenata koji rade relativno velika: 56 posto radi tijekom cijelog semestra, a još 13 posto radi dio vremena. Žene rade u prosjeku 20 sati tjedno, muškarci 23. Za najmanje 55 posto, posao je (vrlo) snažno povezan s njihovim studijem.

Otkako je počela pandemija covida-19, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je glavni problem u kontroliranju virusa njegova sposobnost mutiranja u zaraznije i opasnije varijante.

Najnovija podvarijanta omikrona, BA.2.75.2 sada izaziva uzbunu. Već je uspjela izbjeći imunološki odgovor nastao cjepivom i ne može je se neutralizirati trenutno dostupnim lijekovima. Dosad je prijavljena u 47 zemalja u svijetu.

Evo što se dosad zna o varijanti BA.2.75.2:

Odakle je nastala?

Kako joj i samo ime govori, BA.2.75.2 nastala je iz podvarijante BA.2.75. Širi se brzo, posebice u Indiji, a s obzirom na to da ima mnogo sličnosti s postojećom podvarijantom, Svjetska zdravstvena organizacija nije je prozvala novom varijantom, nego podvarijantom omikrona koja je trenutno pod nadzorom. To znači da bi zdravstveni dužnosnici trebali prioritizirati praćenje slučajeva zaraze ovom podvarijantom, ne bi li se na taj način spriječilo širenje zaraze.

Zašto BA.2.75.2 zabrinjava zdravstvene stručnjake?

BA.2.75.2 je pokupio tri dodatne mutacije iz BA.2.75, od kojih su dvije gdje se virus veže na ljudske stanice kako bi ih zarazio. Prema studiji švedskih istraživača objavljenoj 16. rujna, ova odstupanja pomažu novoj varijanti da izbjegne sve trenutno dostupne i odobrene lijekove, osim jednog – bebtelovimaba. Taj se lijek daje putem infuzije osobama koje imaju blage i umjerene simptome covida-19, koji imaju veliki rizik od razvoja teže bolesti. Ali budući da lijek cilja samo na određeni dio proteina šiljaka virusa, nema jamstva da virus neće razviti mutacije kako bi ga izbjegao.

Japanski znanstvenici su u radu objavljenom 7. rujna u časopisu New England Journal of Medicine, donijeli ohrabrujuće nalaze u svojim testiranjima varijante BA.2.75 na dostupne tretmane liječenja. I oni su otkrili da bebtelovimab može neutralizirati varijantu, a također su izvijestili da su neki od prvih razvijenih antivirusnih tretmana, remdesivir i molnupiravir, kao i najnoviji, Paxlovid, također i dalje učinkoviti.

Ali otpornost je značajka varijante BA.2.75.2, zbog čega su zdravstveni dužnosnici zabrinuti. Švedski znanstvenici također su izvijestili da su razine protutijela koja se bore protiv virusa kod darivatelja krvi, od kojih su neki bili cijepljeni ili nedavno zaraženi virusom SARS-CoV-2, bile pet puta niže protiv varijante BA.2.75.2 nego protiv trenutno dominantne varijante omikrona – BA.5. Također su otkrili da je varijanta BA.2.75.2 otporna na antivirusnu kombiniranu terapiju Evusheld. Znanstvenici su zaključili da ova varijanta “efikasno izbjegava trenutni imunitet [protutijela] u populaciji” i “predstavlja(ju) najotporniju varijantu karakteriziranu do danas.”

Koliko dobro cjepiva djeluju protiv varijante BA.2.75.2?

Slika je trenutno nepotpuna. Studije na ljudima najnovijeg dopunskog cjepiva protiv covida, koje cilja na dvije druge podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5, još nisu dovršene, a nije jasno ni koliko će biti učinkovite protiv varijante BA.2.75.2. Ali iz studija se naziru naznake koje uključuju originalno cjepivo o tome kakvu bi zaštitu ljudi mogli očekivati ​​ako se varijanta proširi, piše Time.

David Montefiori, virusni imunolog u Medicinskom centru Sveučilišta Duke koji nadzire testiranje učinkovitosti Moderninog cjepiva mRNA protiv novih varijanti, sada proučava kako uzorci krvi ljudi imuniziranih Moderninim cjepivom podnose varijantu BA.2.75.2. U ranijim studijama varijante BA.2.75 rezultati su bili ohrabrujući.

U prepisci objavljenoj 9. rujna u New England Journal of Medicine, Montefiori i njegov tim izvijestili su da su razine protutijela koja se bore protiv varijante BA.2.75 više od četiri puta niže od razina protutijela koja se bore protiv izvornog virusa među ljudima cijepljenim Moderninim cjepivom, ali da su i dalje učinkovite.

Međutim, tri dodatne mutacije varijante BA.2.75.2 “mogle bi virus potencijalno učiniti manje osjetljivim na neutralizaciju”, kaže on, “ali moramo ga testirati i saznati.” Rezultati tih studija koje su u tijeku, a financiraju ih i Moderna i Nacionalni instituti za zdravlje, očekuju se u listopadu, piše N1.