Više od sto tisuća osoba odreklo se državljanstva Bosne i Hercegovine od završetka rata 1995. godine pa do kraja 2025., pokazuju podaci nadležnih institucija.

Prema informacijama koje je objavio portal Klix, potvrdu o brisanju iz evidencije državljana BiH do kraja prošle godine dobilo je ukupno 102.308 bivših državljana, bilo izravno putem Ministarstva civilnih poslova ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u inozemstvu.

U prvoj postdaytonskoj godini, 1996., državljanstva se odreklo svega šest osoba, dok se značajniji porast bilježi tek od 2001. godine. Te je godine otpust iz državljanstva zatražilo i dobilo 2.608 osoba, nakon čega je broj zahtjeva naglo rastao, dosegnuvši vrhunac 2003. godine s više od devet tisuća podnositelja.

Nakon tog razdoblja uslijedio je postupni pad interesa za odricanje od državljanstva, pa je tijekom 2025. godine takav zahtjev podnijelo 1.580 osoba.

Dvostruko državljanstvo dopušteno samo s Hrvatskom i Srbijom

Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine ne propisuje obvezu posebnog obrazlaganja zahtjeva za ispis iz državljanstva, ali strogo zabranjuje dvojno državljanstvo, osim u slučajevima kada postoje međudržavni sporazumi. Takvi su sporazumi sklopljeni isključivo s Hrvatskom i Srbijom.

Podaci Ministarstva civilnih poslova pokazuju da je najveći broj zahtjeva za otpust iz državljanstva bio motiviran namjerom stjecanja državljanstva Njemačke i Austrije, zemalja u kojima živi najbrojnija bosanskohercegovačka dijaspora.

Međutim, nakon što je Njemačka 2024. godine ukinula obvezu odricanja od postojećeg državljanstva, zahtjevi građana BiH za ispis iz državljanstva matične zemlje gotovo su u potpunosti prestali.

Unatoč višegodišnjim inicijativama kojima se tražilo smanjenje administrativne takse za odricanje od državljanstva, praksa u Bosni i Hercegovini ostala je nepromijenjena, dok su se u državni proračun po toj osnovi slile desetine milijuna konvertibilnih maraka.

Kako je potvrđeno za Nezavisne novine, od 1996. godine do kraja prošle godine državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se ukupno 102.318 osoba. Samo tijekom 2025. godine, prema podacima Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, državljanstva se odreklo 1.580 građana.

Visoke takse bez jasnog objašnjenja

Iz resornog ministarstva pojašnjavaju kako administrativna taksa za odricanje od državljanstva iznosi 800 KM, dok u slučajevima kada se odricanje provodi radi stjecanja ili posjedovanja državljanstva neke od država bivše SFRJ taksa iznosi 200 KM.

“Najčešće se radi o odricanju radi stjecanja državljanstva Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije”, navode iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

U postupku odricanja od državljanstva stranke nisu obvezne navoditi dodatne razloge, osim činjenice kako već posjeduju ili im je zajamčeno stjecanje državljanstva druge države. Ipak, u neformalnim razgovorima građani najčešće navode razloge poput rješavanja radno-pravnog statusa, prava na posjedovanje nekretnina, olakšanog putovanja te jednostavnijeg studiranja u inozemstvu.

“Veći broj osoba koje se odriču državljanstva Bosne i Hercegovine u potpunosti je integriran u sredine u kojima žive u inozemstvu, a najveći dio njih pripada drugoj generaciji iseljenika, odnosno nisu rođeni u Bosni i Hercegovini”, navode iz ministarstva.

Revizija upozorila na nelogičnosti u sustavu

Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, što znači kako građani koji steknu državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Na problem visine takse upozoreno je i ranije u dokumentu Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine pod nazivom “Revizija učinka – osnovne pretpostavke za učinkovito upravljanje taksama i naknadama institucija Bosne i Hercegovine”. U tom dokumentu navedeno je kako je Bosna i Hercegovina, prema visini ove takse, rekorder u odnosu na zemlje u okruženju.

Istaknuto je i kako su aktivnosti koje službenici provode u postupcima prestanka državljanstva identične u svim slučajevima, zbog čega ostaje nejasno zašto se u pojedinim situacijama naplaćuje 200, a u drugima 800 KM.

“Sugovornici u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine ne znaju točan razlog razlike u visini takse”, navodi se u revizorskom izvješću.

Iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine ističu kako je visina takse propisana Zakonom o administrativnim taksama, u skladu s Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, državljanstva Bosne i Hercegovine tijekom 2025. godine odreklo se ukupno 1.580 građana, potvrđeno je iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Prema dostupnim podacima, administrativna pristojba za odricanje od državljanstva iznosi 800 konvertibilnih maraka, dok je za osobe koje se odriču državljanstva radi stjecanja ili posjedovanja državljanstva neke od država bivše SFRJ taksa znatno niža i iznosi 200 konvertibilnih maraka.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je za tabloid New York Post da je tajno oružje pod nazivom „diskombobulator” odigralo presudnu ulogu u američkoj operaciji u kojoj je u Caracasu zarobljen venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro.

Prema Trumpovim riječima, to misteriozno oružje onesposobilo je svu neprijateljsku vojnu opremu u trenutku kada su se 3. siječnja američki helikopteri spustili u glavni grad Venezuele kako bi uhitili Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores zbog saveznih optužnica za trgovinu drogom i oružjem.

„Diskombobulator. O tome ne bih smio govoriti… ali nisu uspjeli ispaliti nijednu raketu. Imali su ruske i kineske projektile, no ništa nije funkcioniralo. Pritiskali su tipke, a sustavi su bili mrtvi. Sve su imali pripremljeno, ali bez uspjeha”, rekao je Trump.

Oružje je spomenuo odgovarajući na nedavna izvješća prema kojima je administracija predsjednika Joea Bidena kupila tehnologiju povezanu s nizom neobjašnjivih zdravstvenih problema poznatih kao Havanski sindrom.

Iako se o samom „diskombobulatoru” zna vrlo malo, navodi dolaze u vrijeme svjedočanstava iz Venezuele koja opisuju kako su pripadnici Madurova osiguranja tijekom operacije iznenada postali nesposobni za borbu, uz teške fizičke posljedice poput krvarenja iz nosa i povraćanja krvi.

Jedan član sigurnosnog tima ispričao je da su svi radarski sustavi u jednom trenutku bez ikakvog upozorenja prestali raditi. Ubrzo nakon toga, iznad njihovih položaja pojavili su se brojni dronovi, a zatim i helikopteri iz kojih se iskrcalo dvadesetak američkih vojnika.

Prema njegovim riječima, nepoznato oružje potom je izravno usmjereno na članove osiguranja. „Ispalili su nešto što je djelovalo poput iznimno snažnog zvučnog vala. Imao sam osjećaj kao da mi glava puca iznutra. Svi smo krvarili iz nosa, neki su povraćali krv. Pali smo na tlo i nismo se mogli pomaknuti”, opisao je.

Zvučna oružja, inače, koriste snažne akustične valove kako bi privremeno ili trajno onesposobila protivnike. Ovisno o tehnologiji, mogu izazvati jake glavobolje, gubitak ravnoteže, dezorijentaciju te ozbiljna oštećenja sluha.