Austrija
KAKO MALI PODUZETNICI DOŽIVLJAVAJU MJERE VLADE?: Iskustva cvjećarnice Blumen Glauninger
Na našem smo portalu često pisali o gospodarskim mjerama koje je austrijska Vlada uvela u vremenu krize izazvane corona virusom. Usprkos silnim milijunima pa i milijardama eura, često se stječe dojam da u vremenu kada je gospodarski život gotovo u potpunosti stao, ti iznosi neće ni izdaleka moći pokriti sve potrebe s kojima se susreću poslodavci kako bi zadržali radna mjesta i u konačnici odustali od rješenja “ključ u bravu”. Tako smo, kako ističu analitičari, pokušavajući spriječiti opakog neprijatelja – corona virus, otvorili više “frontova” pa je opstojnost i time i egzistencija mnogih također upitna.
Stoga smo željeli iz prve ruke saznati kako ove mjere doživljaju mali i srednji poduzetnici na kojima uvelike počiva cijeli sustav. Kontaktirali smo cvjećarnicu Blumen Glauninger i razgovarali s vlasnikom Mariom Turkaljom.
‘Odgoda plaćanja obveza, kreditiranje pa ni “Kurzarbeit”, nama nisu od velike pomoći. One samo odgađaju naše poteškoće’
Poznato je kako se dobar dio godišnjeg prihoda cvjećarnica veže u vrijeme od početka ožujka pa do kraja svibnja, a znamo kako su one danas zatvorene mjerama suzbijanja virusa. Kako mogu opstati cvjećarnice ako su zatvorene, kako i kome tako prodati robu, a znamo kako su i svi događaji otkazani pa onda nema ni velike potražnje za cvijećem?
– Država nam je kao malom poduzetniku koji zapošljava do deset djelatnika ponudila pomoć u prvom koraku u iznosu do 1 000 eura, kreditiranje s postojećom kamatnom stopom, odgodu plaćanja svih poreznih obveznica, te skraćeno radno vrijeme, tzv. Kurzarbeit, – pojašnjava Turkalj.
Zvuči na prvi pogled dosta optimistično, ali Turkalj navodi kako s ovim mjerama pomoći cvjećarnica jednostavno ne može egzistirati. Odgoda plaćanja obveza, podizanje kredita, Turkalj i ne doživljava kao pomoć, jer obveze će svakako jednog dana doći na naplatu, a kredit isto treba vratiti. Kakva vam je pomoć što ćete dignuti kredit, pa to možete i bez države, reći će zabrinuti vlasnik.
– To su mjere koje produžavaju naše poteškoće, jer mi opet njih ne možemo servisirati jer nemamo potrebnih prihoda, pojašnjava Turkalj.
Od Vlade čujemo često veliko otkriće i pomoć u mjeri skraćenog radnog vremena, tzv. Kurzarbeit , ali mali poduzetnici pojašnjavaju da iako država snosi 80 posto troškova, odakle namaknuti onih 20 posto ako se nema rada, a onda nema ni prihoda.
‘Cvjećarnice moraju biti zatvorene jer nisu neophodne, a onda se cvijeće prodaje u supermarketima?!’
– Taj poticaj dužni smo isplatiti svakom zaposleniku, ali odakle namiriti još 20 posto troška na plaću. Od njihovih 1 000 eura, ne znam što bih prije platio: porez, najam, zdravstveno osiguranje…? – zabrinuto kaže Turkalj.
Dodatno opterećenje on vidi i kod, kako kaže, monopola koji se trenutačno događa na tržištu.
– To je baš poražavajuće kako za nas prodavatelje cvijeća, tako i za uzgajivače, ističe Turkalj.
Doista, jako je čudno kako su sve cvjećarnice zatvorene jer nisu po mjerama Vlade neophodne za život, a onda se cvijeće slobodno prodaje u trgovinama i supermarketima.
– Naši uzgajivači cvijeća u Austriji bacaju svoje usjeve i sade već sadnice ljetnog cvijeća, a veliki trgovački lanci uvoze cvijeće iz drugih država i prodaju ih u svojim trgovinama. Mi smo prisiljeni našu robu samo dostavljati, naglašava Turkalj.
‘Ostaje nam jedino online prodaja, kontakt telefonom i putem društvenih mreža. Nema zabava, svadbi, rođendana pa onda ni velike potražnje cvijeća’
Dakle, cvjećarnicama ostaje praktično samo održavanje veze sa stalnim klijentima telefonskim putem, elektronskom poštom i eventualno tko ima organiziranu online prodaju.
– Tu nailazimo na velike potekoše u komunikaciji s osobama treće životne dobi, jer se oni susreću s problemima u online prodaji robe i usluga i teško možemo tako s njima poslovati. No to je sada jedini mogući način nekakve održivosti u ovim teškim vremenima, da klijentima putem društvenih mreža, internetske prodaje pokušamo ponuditi i približiti asortiman naših usluga, kaže Mario Turkalj.
Svojim vjernim i potencijalnim klijentima poručujemo da podrže nas male poduzetnike, kako bismo opstali i dalje na tržištu. U ova teška vremena smo ponudili našim klijentima u Beču i Leobenu besplatnu dostavu od 20 eura. Nudimo veliki izbor svježeg cvijeća, balkonskih sadnica, začinskog bilja, flowerbox… Usluga održavanja i uređenje grobova i dalje se odvija po normalnom kalendarskom razdoblju. Za nadolazeće uskrsne blagdane nudimo nezaobilazne cica-mace, uskrsnu dekoraciju stolova, vanjskog prostora i sl. Obratiti nam se možete i pitati za stručno mišljenje na brojeve telefona:
0664/383-4401, 03842/46991
e-mail: blumen.glauninger@gmail.com
Facebook stranice: Blumen Glauninger
Instagram: Blumenglauninger
U ovim teškim vremenima težit ćemo kao i do sada da isključivo kupujemo svježe proizvode, a to znači kupnja austrijskih proizvoda, kako bismo potaknuli proizvodnju domaćeg uzgoja , te pridonijeli daljnjem razvoju austrijskog tržišta, zaključuje Mario Turkalj, vlasnik cvjećarnice Blumen Glauninger.
T.N
Foto: Blumen Glauninger I Facebook
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login